Uvijeni listovi ruže s lica lijevo i naličja desno , Foto: M. Ovu mjeru treba provoditi od svibnja do konca lipnja, a prije nego li pagusjenice napuste listove ruže i spuste u tlo na kukuljenje. Ličinke su u uvijenim listovima ruže dobro zaštićene te je primjena insekticida djelotvornija u vrijeme leta ružine ose uvijalice, a prije pojave uvijenih listova ruže. Marija Ševar viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu.
Prvi godišnji sastanak započeo je uz okupljanje 80 sudionika od 32 partnera iz 17 različitih europskih zemalja. Uz predavanja i radionice po radnim paketima dobivene su daljnje upute uz izradu dinamičnog akcijskog plana za poboljšanje rada i komunikacije među sudionicima te određivanje individualnih potrebi članica projekta.
Radionice su se odvijale na temelju 10 tema od koji je HPŠSS uključena u dvije, a to su: kako učiniti farme atraktivnijima atraktivnost farmi i organska stočarska proizvodnja.
Demonstracijske aktivnosti odvijale su se na 15 ha polja uz stručnjaka i izlagača. Na ovom sajmu poljoprivrednici razmjenjuju iskustvo i traže inovacije kako bi raširili svoje znanje te isto primijenili na svojim farmama.
Novosti iz Bruxellesa
Prilikom posjete sajma sudionici su podijeljene u 3 različite grupe prema temama, a to su stočarstvo, ratarstvo i hortikultura. Tema Digitalizacija i robotika bila je prisutna u svim grupama. Stočarska tema u koju smo uključeni obuhvaćala je tri radionice u kojima je prikazana upotreba nove tehnologije: 1. Meso i kukuruzna krmna smjesa: razvoj u hranidbi životinja; 2. Prednosti pokrivanja biljaka i 3. Pametni senzori i uređaji koji proizvode veliku količinu podataka u cilju bolje evaluacije, lakšeg praćenja poljoprivrednog zemljišta i podizanja konkurencije među poljoprivrednicima.
Pozivamo sve zainteresirane koji se žele povezati i umrežiti s drugim gospodarstvima kako bi razmijenili znanje i unijeli inovacije u svoju proizvodnju da nas kontaktiraju na savjetodavna savjetodavna. Ivana Torić, mag. Damir Hajplan, bacc. Sjetva postrnih kultura može imati za cilj da se na istoj parceli ostvare dvije berbe žetve godišnje, ili da se postrni usjev koristi za zelenu gnojidbu.
Opremljenost gospodarstva pripadajućom opremom i mehanizacijom te grana proizvodnje kojom se poljoprivredno gospodarstvo bavi, uvjetovat će izbor vrste za postrnu sjetvu. Stočarstvu orijentirana gospodarstva, najčešće se odlučuju za sjetvu kukuruza. Osim kukuruza, od ratarskih kultura možemo posijati: soju najranijih grupa dozrijevanja, krmni sirak, jari stočni grašak i druge vrste.
Povrtne kulture koje se mogu sijati u postrnom roku su cikla i grah mahunar, a sadnja kasnih vrsta kupusnjača uobičajena je na oraničnim površinama nakon žetve strnih žitarica.
U našim proizvodnim uvjetima, ukoliko ne postoji mogućnost natapanja, postrna sjetva je riskantna. Najvažniji čimbenici za donošenje odluke o postrnoj sjetvi jesu vlaga i temperatura, a zatim svojstva tla. Manjak vlage i visoke temperature utječu na vrlo brzo isušivanje površinskog sjetvenog sloja i otežavaju klijanje i nicanje posijanih kultura. Prednost imaju tla s visokom razinom podzemne vode i parcele uz rijeke ili potoke.
Sprečavanje ispiranja lako topivih hranjiva iz tla. Pokrivenost tla pridonosi poboljšanju strukture tla i smanjuje eroziju. Mobilizacija hranjiva iz donjih u gornje profile tla. Mahunarke na korijenu formiraju kvržice koje fiksiraju dušik iz zraka i pretvaraju ga u biljkama iskoristiv oblik. Kasnije taj dušik ostaje na raspolaganju usjevima koji se uzgajaju nakon što su mahunarke zaorane u tlo.
Biljke koje ne pripadaju skupini mahunarki mogu se koristiti za iskorištavanje viška dušika iz prethodnog usjeva, kao i za dostupnost fosfora i kalija za sljedeći usjev. Te biljke ne fiksiraju dušik, ali pridonose izgradnji organske tvari u tlu i sprečavaju ispiranje hranjiva.
Židovi u Hrvatskoj
Sve agrotehničke mjere moraju se obaviti u što kraćem vremenskom periodu radi iskorištenja i očuvanja zemljišne vlage. Odmah nakon žetve tlo treba izorati. Istog dana treba obaviti i dopunsku predsjetvenu obradu.
Nakon sjetve ovisno o stanju vlage u tlu preporuča se tlo povaljati rebrastim valjkom radi boljeg kontakta sjemena s česticama tla, što je naročito važno radi nicanja vrsta sitnog sjemena. Radi nižih prinosa koje ostvaruju postrne kulture, gnojidba je skromna ili čak za neke postrne vrste nije potrebna npr.
- Križevci: Teška krađa i krađa?
- žene u blizini Čakovec Hrvatska.
- okupljanje u blizini Kutina Hrvatska!
- Novosti iz Bruxellesa!
- besplatna aplikacija za upoznavanje u blizini Knin Hrvatska.
- Pogođeni ste potresom i trebate pomoć? Nazovite - .
- Autor: Uprava - Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva!
Najvažnija je gnojidba dušikom. Gospodarstva koja se bave stočarstvom mogu prije obrade pognojiti tlo gnojovkom i na taj način zamijeniti korištenje mineralnih gnojiva. Vrlo je važno usjev namijenjen zelenoj gnojidbi pravodobno zaorati, a to je u vrijeme kad usjev razvije dovoljnu zelenu masu, ali ne kasnije od faze pune cvatnje. Starije biljke koje su već započele formiranje plodova i sjemena, ogrube i u tlu se sporije razgrađuju. Preporuča se bujan, visok usjev usitniti, pustiti da provene i nakon toga masu zaorati. Ovisno o raspoloživom vremenu, energiji i mehanizaciji na svakom pojedinom gospodarstvu, mogu se obaviti i dva oranja: prvi put plitko, a zatim nakon tjedan dana na punu dubinu.
Time se postiže bolji raspored i razgradnja biljne mase u tlu. Zaoravanje zelene mase treba provesti tjedna prije sjetve glavnog usjeva. Zaoravanje pokrovnih usjeva ima povoljan utjecaj na teškim, ali i na pjeskovitim tlima, a posebno je preporučljivo onim poljoprivrednim proizvođačima koji svoje površine gnoje samo mineralnim gnojivima već dulji niz godina. Krmna repica je križanac između ozime ogrštice i kineskog kupusa. Perko dobro podnosi zimu, a Petranovu uništava mraz smrzava na -8 o C. Odličan je predusjev jer ostavlja oranicu čistu i s velikom količinom organske tvari.
Početna - Hrvatski Crveni križ
Dobro razvijenim korijenovim sustavom osigurava dobru prozračnost i prorahljenost tla. Bijela gorušica ima snažan korijenov sustav s brojnim korijenovim dlačicama koje doprinose otpornosti na sušu. Kod preuranjene sjetve, biljka brzo ulazi u fazu cvatnje. Namijenjena je prvenstveno za zelenu gnojidbu. Vrlo je otporna na niske temperature, pa se može uzgajati i u područjima više nadmorske visine. Smanjuje zaraženost tla nematodama, pa se preporuča proizvođačima šećerne repe i krumpira.
Znanstvenik istaknuo pozitivnu stranu potresa: 'Spržila bi nas radijacija iz svemira da toga nema'
Uljana rotkva je vrsta koja brzo raste. Nastala je križanjem uljane repice i rotkve. Dobro podnosi sušu i često se koristi u postrnoj sjetvi. Ne podnosi zimske mrazeve, pa se u proljeće ne javlja kao korov.
Sprječava razvoj nematoda. Heljda brzo niče u povoljnim uvjetima za 4 — 6 dana i ima jak početni porast pa brzo zasjeni površinu, a time i iznikle korove. Skromnih je zahtjeva u odnosu na plodnost tla. U postrnom roku treba je posijati najkasnije do Prinos zrna jako ovisio o prisutnosti oprašivača pčele. Ukoliko je poljoprivredni proizvođač u Zahtjevu za potporu u poljoprivredi za Sukladno navedenom Pravilniku površine prijavljene kao postrni usjevi i zeleni pokrov definirane su kao površine zasijane mješavinama koje se sastoje od barem dvije kulture prihvatljive za ekološki značajne površine uz sljedeće uvjete:.
Mješavina se može sastojati i od nekoliko odabranih kultura prihvatljivih za ekološki značajne površine, u različitom omjeru. Dubinu sjetve treba prilagoditi stanju tla, prvenstveno vodeći računa o vlazi u tlu i mehaničkom sastavu tla. Norma i dubina sjetve ovisi i zahtjevima pojedine vrste i sorte, o sastavu smjese. Ovisno o sastavu mješavine, sjetvu nekad nije moguće obaviti u jednom prohodu.
Krupnoća i oblik sjemena presudni su za takvu odluku. Tatjana Međimurec načelnica Odjela za ratarstvo Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba. U Kolanu na otoku Pagu Praktični dio radionice volonterski su izveli majstori suhozidari Ivo Butković, prof. IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja RH imaju za cilj umanjiti ili zaustaviti negativni utjecaj poljoprivrede na prirodne resurse i bioraznolikost. Čuraj, Stjepan. Dragovan, Igor. Klisović, Joško. Lekaj Prljaskaj, Ermina. Orepić, Vlaho.