Afroamerički spojevi u blizini Velika Gorica Hrvatska

Tomić, T. Svojim tehnološkim inovacijama i njihovom konkretnom primjenom donosi poboljšanja u organizaciji rada i li poslovanja. Pritom je zaslužan za smanjivanje proizvodnih troškova, povećanje produktivnosti, uz bolju iskoristivost opreme i vremena, povećanje sigurnosti, smanjenje otpada i dr. Još prije deset godina Pero Pavičić je uz pomoć šumarskih stručnjaka, poslovođe i suradnika osmis li o i izradio za nepunih mjesec dana stroj za sortiranje žira, tzv. Osim elektromotora snage 1,5 kW, sve druge dijelove okvir, remenice, osovina, nogari, koš, ladice i dr. Ugrađene su dvije ladice sa po dva žičana sita raz li čitih okaca, koš za žir ima dozator za protok, a brzina izlaza žira može se regu li rati podizanjem i spuštanjem prednjih nogara.

Ideja o izradi stroja nastala je nakon razmišljanja kako tijekom mehanizirane sjetve u rasadniku Hajderovac UŠP Požega upotrijebiti što kva li tetniji žir koji bi dao kva li tetne sadnice. Polazilo se od pretpostavke da bi se to postiglo s krupnijim žirom. Naime, zahvaljujući žičanim sitima obavlja se sortiranje pet raz li čitih ve li čina žira te se upotrebljava onaj krupniji. Pritom je dnevni učinak oko 7 tona sortiranoga žira.

Perin mehaničko — pneumatski stroj za izradu rebrastih klamfica skobica, pritegača za trupce i fostne radi potpuno automatski: sam povlači beskonačnu li menu traku, preša je, ob li kuje i siječe na željenu dužinu mm i širinu 16 mm. Pritom je dnevni učinak oko klamfica. Zanimljivo je da je za izradu stroja, tijekom nepuna tri mjeseca, korišten odbačen i neupotrebljiv materijal: stari elektromotori s reduktorom, stari zupčanici, rabljeni kamionski ci li ndri i dr.

Rezultat Pavičićeve domišljatosti i stalne potrage za nečim novim i dosad neviđenim je pristroj za hidra- Ovaj marljivi strojobravar već 35 godina, uz svoj redoviti posao, stalno se bavi novim idejama kojima rješava tehnički i li tehnološki problem u području proizvodnje. Svojim tehnološkim inovacijama i njihovom konkretnom primjenom donosi poboljšanja u organizaciji rada, a zaslužan je za smanjivanje proizvodnih troškova i povećanje produktivnosti.

Majstor Pero Pavičić uz svoj pristroj za hidrau li čnu presu. Klamfice skobe, pritegače za trupce — manja s li ka. Perin mehaničko — pneumatski stroj za izradu rebrastih klamfica za trupce i fostne radi potpuno automatski: sam povlači beskonačnu li menu traku, preša je, ob li kuje i siječe na željenu dužinu i širinu. Naime, to je dodatno priključen alat za ravnanje i prešanje li mova, za izradu U-klamfica koje se upotrebljavaju samo za trupce. Majstor je također koristio rabljeni materijal kao što su opruge od ventila, vodi li ce, od starih traktorskih dijelova i dr.

Stroj odjednom savija 10 klamfica. Majstor Pero zaslužan je i za izradu kompletne zaštite traktora i radnih strojeva na sječi i uzgojnim radovima rešetke za stakla, kabine, poklopac motora , koju je načinio koristeći raz li čite stare cijevi i otklanjajući tehničke nedostatke originalnoga stroja.

Tako je značajno pridonio povećanju sigurnosti vozača i traktora, a zaslužan je, primjerice, za tehnički zahvat na sitni li ci, stroju za uzgojne radove koji je osigurao od oštećenja pri li kom rada u šikarama. Smis li o je i inovaciju za građevinski stroj grejder, za ojačavanje nosača srednjega noža koji je dotada pucao jer nije bio dovoljno čvrst.

Njegova nova rješenja tehničkih problema nisu potvrđena službenim dokumentom tzv. Svojim novim idejama, inovativnom sposobnošću i upornošću Pero je ostvario nemjerljive uštede od neko li ko stotina tisuća kuna požeškoj podružnici HŠ-a jer nije trebalo kupovati pojedine rezervne dijelove. Sve je tako ostajalo unutar njegove Radne jedinice, a nova tehološka rješenja nastajala su onako usput, izvan prioritetnijih poslova.

Početkom ove godine Pero Pavičić je otišao u zasluženu mirovinu kao jedan od rijetkih inovatora Hrvatskih šuma.

• izlasci za starije osobe Poreč Hrvatska?
• za odrasle u Sesvete Hrvatska.
• web stranice za upoznavanje grad Koprivnica Hrvatska?
• .
• dating expat Županja Hrvatska!
• Interdisciplinary Approach to Music: Research, Practice and Education.
• mjesta za sastanke u blizini Vukovar Hrvatska.

Iza njega je ostao značajan trag, a njegovo iskustvo, darovitost i poseban način razmišljanja teško je nadomjestiti. No, utješno je to što sve svoje znanje nije odnio sa sobom jer ga je prenio svojim najb li žim suradnicima kojima je uvijek spreman dati koristan savjet. Prvi rasadnik iz Spominje se u Izvješću članova Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva koji su posjeti li Ogu li n i P li tvička jezera. U rasadniku su se proizvodile sadnice jele, smreke i ariša za pošumljavanja šuma Ogu li nske imovne općine.

Košutić, S. Novak-Agbaba, V. Pleše Od Tada je Šumarija Modruš, danas Josipdol, osnovala vlastiti rasadnik u Josipdolu površine 3,60 ha. U njemu su se uzgajale sadnice smreke, jele i bora. Godišnje se proizvodilo od Osim u tom rasadniku, dio sadnog materijala proizvodio se i u rasadniku Gorica u Ogu li nu, površine 0,40 ha, koji je osnovan godine. Na inicijativu Šumarskog inspektorata Nadzornog odbora kotara Ogu li n, godine Površina je trebala služiti kao sjemenište i pikira li šte, bila je ograđena i žičanom ogradom, izgrađena je i vodovodna mreža i bazeni za grijanje vode.

Godišnja proizvodnja iznosila je od U svrhu objedinjavanja rasadničke proizvodnje Šumsko gospodarstvo Ogu li n osnovalo je Samostalni pogon šumskih rasadnika Oštarije. Novoosnovani rasadnik preuzeo je svu proizvodnju ranijih rasadnika. Površina rasadnika u Oštarijama povećana je Od U to vrijeme napravilo se dosta toga na modernizaciji proizvodnje te se prišlo ugovaranju višegodišnje proizvodnje školovanih sadnica za potrebe susjednih šumskih gospodarstava.

Ukupno se proizvodilo i do mi li jun komada sadnica godišnje.

ŠKOLSKA KINOTEKA

Bazen za navodnjavanje Sadnice smreke punosti preuzimale sve ko li čine sadnog materijala, kapacitet rasadnika bio je iskorišten s 50 do 60 posto. Najveća potražnja za sadnim materijalom bilježi se Rasadnik Oštarije udaljen je 1,5 km od mjesta Oštarija, prostire se s obje strane ceste Oštarije — Sabljaci — Ogu li n, te se nalazi na nadmorskoj visini od m.

U neposrednoj b li zini rasadnika prolazi i Autocesta Zagreb — Sp li t, priključak za autocestu udaljen je svega 3 km od rasadnika. Prije izgradnje autoceste površina rasadnika iznosila je 32,56 ha, njenom izgradnjom smanjena je na sadašnjih 22,56 ha. Raspolaže s 11 proizvodnih ploha, od toga njih deset je podjednakih ve li čina od jednog ha, jedna je ve li čine do 5 ha. Na površini od jednog ha zasađene su hortikulturne vrste te božićna drvca.

Ostatak površine od 6 ha otpada na putove, staze, li vade, šumu te površine na kojima se nalaze zgrade rasadnika. Obzirom na nedovoljan broj vlastitih k li janaca, osnova li su sija li šte. Nadaju se da će ubuduće uzgojiti dovoljne ko li čine sadnog materijala za vlastitu proizvodnju. Uglavnom se proizvode sadnice četinjača smreke i crnog bora, proizvodnja prosječno godišnje iznosi oko Proizvode se i hortikulturne vrste te oko komada božićnih drvaca.

Rasadnik je opremljen i svom potrebnom mehanizacijom, imaju traktor marke Steyer s priključcima. Svi radovi u rasadniku su mehanizirani, dok se ručno obavlja p li jevljenje gredica. Tu se nalazi i spremište za mehanizaciju, za alat, te posebno spremište za kemijska sredstva. Radnici su obučeni za rukovanje tim sredstvima sukladno FSC certifikatu. Da bi sadnice zaštiti li od divljači trebalo bi oko rasadnika podići žičanu ogradu.

U tijeku je i dogovor oko dovršenja sustava za navodnjavanje. Sagrađena je akumulacija za vodu bazen koju treba do ploha sprovesti cijevima. To bi nas riješilo ve li kih problema, šteta na sadnicama, poglavito u vrijeme sušnih ljeta. U ljeto prošle godine zbog suše je stradalo oko Posebno je dobra suradnja s Hrvatskim šumarskim institutom Jastrebarsko.

Sadnice crnog bora — Institut prati stanje tla, savjetuje nas o vrsti i ko li čini gnojiva koje treba primjenjivati za uzgoj pojedinih vrsta sadnica. Kontro li ra zdravstveno stanje šumskog reprodukcijskog materijala, preporučuje mjere zaštite, a sukladno dugoročnoj suradnji i isporuku k li janaca rasadniku.

Utvrđuju i uvjete vezane uz kiselost tla za uzgoj svih vrsta četinjača, nevezano uz primjenu mineralnih fosfornih i NPK gnojiva, da bi odnos dušika i humusa u tlu bio zadovoljavajući. Preporučuju i redovito stavljanje površina na ugar i primjenu zelene gnojidbe pos li je dvije do tri godine uzgoja sadnica, te prihranu sadnica fosfornim gnojivima, dok je opskrbljenost tla ka li jem zadovoljavajuća.

ARHIVA programa Kinoteke

U rasadniku često dolazi i do pojave raznih bolesti i štetnika, koji istina izazovu veće i li manje štete na sadnicama. Stalnom preventivom u suradnji sa stručnjacima iz Instituta štete su svedene na podnošljivu mjeru, a preživljavanje sadnica iznosi u posljednjih neko li ko godina i do 85 posto - govori stručni suradnik za uzgoj i zaštitu šuma u ogu li nskoj podružnici Mislav Tonković. U rasadniku trenutno radi sedam zaposlenika, uz voditeljicu rasadnika, jedan čuvar, jedan traktorista te četvero radnika. Ovaj broj ljudi, s obzirom na proizvodnju, dovoljan je za izvršenje svih radova u rasadniku.

Je li moguć suživot čovjeka i medvjeda? - Hrvatske šume

Kad ne rade u rasadniku, radnici su obično angažirani na nekim drugim uzgojnim radovima na terenima naših šumarija, ističe — Branka Belančić, voditeljica rasadnika. Sjeme se prikuplja iz vlastitih sjemenskih sastojina. Imaju dvije sjemenske sastojine; jednu za običnu smreku na području Šumarije Jasenak te za običnu bukvu na području Šumarije Ogu li n. Dio sjemena pohranjuje se u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom.

Poslovi u rasadniku podijeljeni su i karakteristični obzirom na godišnja doba. U proljeće se vrši priprema za sjetvu, sjetva, obrada zemljišta, vađenje i presadnja k li janaca, za li jevanje posijanih i posađenih površina i sl. U jesen vade se i isporučuju sadnice za pošumljavanje, čisti se korov. Zimski period predviđen je za pripremu terena za sadnju, čišćenje staza te obavljanje uzgojnih radova po šumarijama, ističe voditeljica rasadnika.

Razvijena je suradnja i s osta li m rasadnicima unutar Hrvatskih šuma, tako dio k li janaca za proizvodnju nabavljaju iz rasadnika delničke podružnice u Kuželju, osim za vlastite potrebe dio sadnog materijala isporučuju karlovačkoj i gospićkoj podružnici. Zajedničkim snagama lokalnih DVD-ova i šumarije požar je bio loka li ziran oko 11 sati navečer, a li je ponovo buknuo na istome mjestu već idućeg dana i izmaknuo kontro li , a ugašen je tek u jedan iza ponoći. Toga, drugoga dana, izbio je novi požar još jačeg razmjera, a po dolasku na teren revirnik Alen Benković i čuvar šuma Mirko Frković zatek li su članove DVD-a koji su čuva li požarište od dana ranije.

Benković je procijenio da su dva lokalna DVD-a preslabe snage pa je kontaktirao Županijski centar, na broj i tražio dodatnu pomoć. Vremenom se pokazalo da ni lokalni DVD-i koji su tijekom dana pristiza li , zajedno sa svim raspoloživim ljudstvom Šumarije administracija je morala ostati u Šumariji nisu dovoljni da se suzbije požar čija se fronta višestruko povećala i k tome podije li la u tri pravca.

eventualan: slične riječi i sinonimi |

Požar u samome početku nije načinio materijalnu štetu suha trava i grmovi , a li je šireći se preko privatnih površina zahvatio najprije gospodarsku jedinicu Bosiljevac pa se proširio na gospodarsku jedinicu Perjasička kosa, a istovremeno su buknula 3 zasebna požara na području GJ Dobra, tako da je na kraju bilo zahvaćeno cijelo područje Šumarije.

U Bosiljevcu je uništio kulturu petogodišnje smreke i dvadesetogodišnjega bora, a u Perjasičkoj kosi mladik bukve i nešto hrasta cera te ži li šta Sve teče kako treba — upravitelj Starešinić, revirnik Benković i poslovođa Milčić stabala u srednjedobnim i starijim sastojinama. Gorjelo je ukupno 38 odsjeka. Budući da radnici i tehničari u Šumariji nisu opremljeni za gašenje požara ve li kih intenziteta, nisu smje li gasiti požare zajedno s vatrogascima. Zato su tehničari i sjekači i iš li za vatrogascima, opremljeni, neki metlenicama, neki brentačama i sprečava li da se požar ponovno pojavi.

Istovremeno je dio sjekača uz pomoć traktora načinio m novih protupožarnih prosjeka. Benković je pomagao vatrogascima na način da im je pokazivao teren, lokacije prosjeka te minskih polja u gospodarskoj jedinici Bosiljevac jer je požar, nažalost, zahvatio i njih, pa su svi prisutni bi li u još većoj opasnosti. Treba naglasiti da za čitavo vrijeme trajanja požara ni jedna osoba nije stradala. Zaposlenici Šumarije danima su ustaja li u zoru i vraća li se kućama kasno, noću, i u vrijeme vikenda.

Upravitelj Šumarije, Vlado Starešinić, imao je samo riječi pohvale za njihovu požrtvovnost. Neke od požara gasilo se po tri, četiri dana, a vjetar se nije smirivao, nego je što više neprekidno i snažno puhao. Ni kada je požar napokon posve ugašen nije bilo odmora za Šumariju.

Trebalo je ponovo izaći na teren i sagledati posljedice, sastaviti zapisnik i pros li jediti ga Zavodu za statistiku, procijeniti i izračunati buduće troškove sanacije. Ustanovljeno je sljedeće: požar je na području u vlasništvu Hrvatskih šuma uništio 7,21 ha u gospodarskoj jedinici Dobra, 34,54 ha u jedinici Bosiljevac i ,21 ha u Perjasičkoj kosi. Na jesen, krajem kolovoza, još je jedan požar zahvatio gospodarsku jedinicu Bosiljevac.

Netko je na svome imanju pa li o suhe grane i korov. Prvoga dana na terenu se zateklo 26 vatrogasaca s tri cisterne, četiri kombi vozila i jedno terensko vozilo. Najprije su, u roku od pola sata, doš li pripadnici DVD Siča, a kako je požar bio jak u pomoć su zva li druga vatrogasna društva.

Požarište je oko ponoći stavljeno pod kontrolu, a li ga je već iduće jutro jaki vjetar ponovo raspirio. Na terenu su se našle nove, svježe snage, tri DVD-a, s 14 ljudi i tri kombija. U ranim jutarnjim satima vatrogasni zapovjednik nazvao je Benkovića i zatražio pomoć od Šumarije.