JELO i SERVlS : poslužiti ga treba u manjoj čaši za bijelo vino na 10 do 12 stupnjeva, a uz topla predjela od plodova mora, tjestenine, zatim kuhanu ribu, janjetinu, pečenje, blaži svježi sir. Ovaj susret s debitom bio je ugodno iznenađenje, vina čista i uredna, organoleptičkog profila za koji se uglavnom jedan je uzorak bio organoleptički bitno drukčiji, kao rezultat drukčije tehnologije u proizvodnji i dobi vina može reći da je u okviru određene stilistike, što je jako dobro za uspješno stvaranje robne marke koja teritoriju gdje nastaje može donijeti lijepu privrednu dobit kako u smislu plasmana samog vina tako i u privlačenju gostiju, dakle i u plasmanu druge kvalitetne ponude teritorija.
Tjedan dana poslije na red su stigli uzorci od sorte Maraština. Maraština je jedan od važnih sinonima vinogradarstva i vinarstva šibenskog kraja. Osim u šibenskome kraju uzgaja se i na jadranskom otočkom jugu Lijepe naše, posebice na Korčuli, ali tamo je pod nazivom Rukatac. Vina također sva uredna, čista, moglo bi ih se svrstati u tri mini cjeline — u prvu bi po meni spadale one od Marka Sladića i od Birina, njih karakteriziraju svježina i lepršavost, s time da Birinova maraština po strukturi djeluje kao punija i aromama nešto izraženija, te složenija.
Zatim: maraštine od Barake, Raka i Ante Sladića odišu jačim tijelom i većom kompleksnosti, po meni Barakina i Sladićeva imaju potencijal za odležavanje i, kroz to, i razvoj. U mojoj podjeli ovdje, treću trećinu, očito jer jedina je preostala, čini Livajićeva polusuha, piše na etiketi korpulentna Maraština Vila , koja upućuje na klasičan način proizvodnje, kod koje alkohol, mada lijepo grije, ne iskače kao smetnja, te koja pokazuje koliko je vrijedno pri proizvodnji maraštine zaigrati na kartu snažnijeg vina i na kartu dužeg odležavanja. Obitelj Rak brine o pet hektara pod trsjem. Od sorata najviše ima Maraštine, slijede Babić i Debit.
Maloprodajna cijena butelje maraštine je oko 90 kuna u vinariji. Filip Baraka prezentira svoj podrum, na desnoj slici je uz betonsku bačvu jaje koju već neko vrijeme uspješno koristi. U proizvodnji vina koristi i tankove od cementa u obliku jajeta i barrique bačvice. Vinograd je na pjeskovitom tlu. Sorte su Maraština i Babić. Reklo bi se da kultivar pripada grupi Malvazija. U Italiji dosta je raširen u Toscani. Pretpostavka je da je ovamo k nama sorta donesena s juga Čizme. U relativno novije vrijeme sorta se na Apeninskom poluotoku počela vrlo intenzivno uzgajati u Apuliji kod Brindisija duboko na talijanskome jugu, pa u regiji Lazio, zatim, u središnjem dijelu u pokrajinama oko Toscane a to su Umbria i Marche, ali i na sjeveru, u regiji Veneto.
Malvasia lunga del Chianti nekad se u malome postotku miješala sa Sangioveseom i Cilegiolom za vino Chianti, a s tom praksom prestalo se nakon što je apelacija Chianti classico zabranila udio bijelih sorata u vinu Chianti classico docg.
- azijska stranica za upoznavanje Dubrovnik Hrvatska.
- usluge privatnih spojeva u Velika Gorica Hrvatska?
- izlasci engleski Dubrovnik Hrvatska.
- Rivijera Zadar INFO?
- Mobilne kućice na Jadranu!
- Rajske uvale na Jadranu za koje samo nautičari znaju.
U Italiji ta je sorta dopuštena u proizvodnji slatkog desertnog vinsanta. Morfološki, Maraština je genetski blizu Malvaziji istarskoj i Malvasiji delle Lipari, a u rodu je, u svojstvu jednog od roditelja, sorti Vitovska s Krasa kod slovensko-talijanske granice. Kod nas, rasprostranjena je u cijeloj vinogradarskoj oblasti Primorska Hrvatska, a najveći postotak njene zastupljenosti bilježi se u okolici Šibenika, tek zatim na Korčuli Rukatac , ima je na Mljetu, Lastovu i nešto na Hvaru, gdje je nazivaju Maraškina..
Zrele bobice su male ili pak srednje veličine, okrugle ili tek malo plosnate. Kožica je debela, zlatno-žute do jantarne boje, meso je tvrdo, slatko. Najbolje rezultate sorta daje uzgajana na suhom ili srednje vlažnom tlu. U vlažnijim godinama rado trune. Odgovara joj tradicijski, niži uzgoj. Vrlo je osjetjiva na pepelnicu i botrytis, a, iako nešto manje, na peronosporu.
Rodnost je redovita i ozbiljna. Dozrijeva srednje kasno do kasnije, u trećem razdoblju.
Šibenski tjednik br. by Kocka d.o.o. - Issuu
Maraština je kultivar za višu kakvoću vina, i jako je pogodna za desertnu kapljicu. Šećer nakuplja vro dobro, ali ponekad oskudijeva u kiselinama, pa valja dobro paziti i na kakvom tlu će se saditi, ako je sađena na mineralnome tlu mineralnost slanost u okusu može pomoći u organoleptičkom doživljaju. Zbunjujuće šarenilo babića — Nastavak zoomirane prezentacije vina Šibensko-kninske županije u režiji hrvatskog sommelijerskog prvaka Siniše Lasana — protagonist: Babić kao najvažnija crna sorta spomenutog područja, te vina od nje.
Babića kao suhog mirnog crnog vina podastrto je sedam. I opet: sva vina uredna i čista, lijepo pitka u odgovarajućim različitim okolnostima i ovisno o različitim jelima te sklonostima i navikama potrošača glede konzumacije. Zajedničko svima bili su i štih mineralnoga, dobra kiselost, dobi primjereni svježina i živost, utjecaj boravka u drvetu kod uzoraka dozrijevanih u bačvi nimalo smetajuć, dakle lijepo uklopljen, tanin umjeren, dobro pripitomljen, uglavnom iskazan u prašnastom obliku…. Butelje iz finala: Babić kao mirni rosé, kao pjenušci i kao slatko desertno vino.
Opolo je naziv za tradicijsko dalmatinsko ružičasto vino dobiveno uglavnom od samotoka crnih sorti i koje obično bojom bude nešto tamnije od većine današnjih roséa. Sorta: Babić. Dojam: Jedan od boljih pjenušaca porijeklom s dalmatinskog juga, doduše ne baš kompliciran te nešto laganijeg tijela, skladan na nosu i u ustima, slankast i s lijepom kiselosti, živ i svjež, dobrog perlanja. Vrlo ugodan za popiti, prikladan naročito za ljetne vrućine i kao aperitiv dobrodošlice. Vino je čisto i uredno, jednostavno, sasvim svijetle — blijede ružičaste boje, perlanjem relativno suzdržano. Na nosu upućuje na voćno, u ustima djeluje kao donekle umireno, malo slasno ali i blago slankasto, dobro za ljetne vrućine.
Živahne, izraženije ružičaste boje opola, ima voćnosti, u ustima djeluje fino zaobljeno, solidne trajnosti. Prilično kompleksno, živo, zlaćane boje, s dobro iskazanim mirisom prema jako zrelom domaćem slatkom koštićavom voću poput marelice, suhom grožđu, cvijetna nijansa dobro pomiješana s medastim notama, zamjećuju se i niti orašastog voća. Slatko, sirupasto, vrlo dobrog tijela, dosta dugačkog ugodnog finiša. Iako nedovršeno, vino ostavlja jako dobar dojam, uz napomenu da je zasad puno premlado i da mu treba još vremena rekao bih, osobno, i u bačvi a ne samo, poslije, u boci, makar, enolog Sladić, koji veli da želi izbjeći jače oksidativni štih, najavio je da ga uskoro vadi iz drveta da se pokaže u punom svjetlu i sjaju.
Vrlo tamne gotovo neprobojne rubinsko-granatne boje, mirisom umjerena intenziteta ali zato punim i trajnime, s naznakama prosušenog tamnog domaćeg koštićavog višnja i bobičastog voća borovnica, crni ribiz…. U ustima vino je gusto, vrlo toplo, donekle sirupasto, zaobljeno ali i sa zamjetnim, dobro pripitomljenim taninom, slatko međutim ne i naporno slatko naime prošarano je finom kiselosti te nitima slankastoga i, upravo od tanina, i fino gorkastoga.
Obećava vrlo zanimljiv finalni proizvod, nakon što odradi svoje u bačvi i potom još neko vrijeme odleži u butelji. Vinograd je na mljevenom kamenu na Jadrtovcu kod Šibenika, riječ je o nekih 50 hektara pod trsjem, najviše je Babića. Uzgoj počiva na eko-režimu, o tome govori i znak na etiketama vina. Vino debit iz Juraj Sladić, direktor i glavni enolog posjeda Testament na Jadrtovcu. Grožđe za pjenušac Testament Opolo brut brano je nešto ranije od termina redovne berbe, dok je dio bobica bio još zelen. Vinifikacija klasična, šampanjizirano tradicijskom metodom drugog vrenja u butelji.
Ukupno je napunjeno oko butelja. Nakon što je pjenušac na kvascu u boci proveo četiri mjeseca, jedna količina — butelja — degoržirana je, rečeno je: kao test za tržište, prije pola godine. Ostatak od boca čuvat će pjenušac na kvascu najmanje ukupno 12 mjeseci. Za prošek Testament Babić , koji je samo za ovo kušanje izdvojen iz bačve tek u nekoliko boca, grožđe je prosušivano na lozi na način da je na trsu nakon redovne berbe ostavljen dva mjeseca po jedan odrezani grozd, pri vinifikaciji maceracija je trajala desetak dana, dobiveno vino stavljeno je na dozrijevanje na 20 mjeseci u posve zapunjeni novi barrique od francuskog i američkog hrasta.
Od 10 tona ubranog grožđa dobiveno je tek oko litara prošeka. Obitelj Sladić suhi debit iz proizvela je uz maceraciju od šest do sedam sati u inoksu i s dozrijevanjem koje nije bilo na finom talogu, ukupno je napunjeno oko butelja, mpc.
Godišnja količina tog desertnog vina bude oko do polalitrenuh boca. Županovići su nov vinski posjed u primoštenskom kraju, prve loze — sortu Babić — sadili su na dva hektara Ukupna godišnja proizvodnja vina kod njih je boca. OPG Županović bavi se uspješno i maslinovim uljem, brine o pet hektara maslinika u eko-režimu i masline prerađuje u ekstra djevičansko ulje. Goste može komotno primiti na kušanje u svojih nekoliko kamenih kuća tradicijske primoštenske gradnje. Krivi sinonimi koji se znaju čuti za Babić su Babica i Plavac mali. Najnovija istraživanja putem DNA pokazala su da Babić NIJE isto, kako mnogi misle, što i Babica, koja se dosta uzgaja u području Kaštela, a ni isto što i Plavac mali kako, čini se, smatraju određeni krugovi… Analize novijeg datuma ukazuju na rodbinsku povezanost između Babića i Dobričića, koji je jedan od roditelja Plavca maloga, i pokazuju da je Babica — potomak Plavca maloga….
Pretpostavka je da je to autohtona hrvatska sorta. Babić bi trebao biti iz šibenskog kraja, preciznije baš iz Primoštena, odakle se proširio na druga područja. Primoštenske terase ukrašene vinovom lozom — nastale tako što se, kako bi se došlo do zemlje u koju zasaditi trsje, micalo kamenje i slagalo ga sa strana da se kamenim zidićima formiraju pravokutnici kao međe tala s posađenom lozom — čine vizualno jedinstveni krajolik, oslikane su, i slika se našla, kao spomenik dalmatinskom težaku, i u zgradi Ujedinjenih naroda!
U Primoštenu i okolici vinogradi su s čistim nasadom Babića. Babića kao kultivara inače ima i na Korčuli, gdje je, kao i drugdje izvan šibenskog-primoštenskog predjela, u nasadima izmiješan s drugim sortama. Kakvoća vina znatno varira od pozicije do pozicije vinograda.
Na dubokim plodnijim tlima rodnost zna biti vrlo vrlo visoka, i tada su kvaliteta roda a onda i kvaliteta vina osrednje. Bitno je, dakle, uzgajati Babić na suhim kamenitim tlima na prisojnim pozicijama i s izrazito toplom mikroklimom, tu naime, i uz kratki rez, kultivar postiže izvrstan rezultat.
Brak i veze
Babić je srednjeg do kasnijeg termina berbe, uglavnom dozrijeva u trećem razdoblju. Vrlo je osjetljiv na botrytis. Zreli grozd srednje je velik, malo izdužen, pun ali ne i nabijen, često je s razvijenim sugrozdićem. Zrele bobice srednje su do veće, okrugle, obojene tamno plavo. Kad je loza na za nju prikladnoj poziciji grožđe nakupi dosta sladora, kiselost je vrlo dobra, tanini su mekani. Vinu odgovara dozrijevanje u drvu. Pokazalo se da vino od Babića ima vrlo snažan antioksidacijski potencijal. S obzirom da je Babić kao autohtoni kultivar šibenskog područja najpoznatija sorta toga dijela Dalmacije, ova ponuđena selekcija babića bila je jak temelj za diskusiju, prvenstveno u gospodarskom smislu i smislu uporabe oznaka koje prate vino na etiketi i koje moraju potrošaču pružiti punu i preciznu informaciju, a onda, povezano s tim, i o vinogradarskom i podrumarskom aspektu te primjerenim terminima izlaska vina na tržište.
Ova smotra vina od sorte koju se u njenu zavičaju u govoru i u propagandnim istupima za vino rado naziva draguljem pokazala je da u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je puno proizvođača a gotovo svaki je s malom količinom proizvedenog vina, u proizvodnji i glede izlaska na tržište svatko radi kako mu drago i da na etiketi ispisane oznake i za domaćeg konzumenta a pogotovu za stranca, posebice turističkog debitanta u Lijepoj našoj, mogu biti vrlo zbunjujuće! Na etiketama ponegdje se navodi ZOI Sjeverna Dalmacija, ponegdje ZOI Primorska Hrvatska, na nekim etiketama napisano je — djeluje kao da je dodano nekako usput — vinogorje Šibenik, na jednoj je stajalo Primošten kad se govori o babiću pojam Primošten ipak dosta znači i tu je bio ispisan i naziv užeg položaja Gaj , međutim vino, mada uredno za popiti, nije bilo na razini zahtjevnosti pojmova Babić i Primošten.
Na nekim etiketama nije navedeno vinogorje. Zatim, istodobno su se na tržištu našli babići iz , , , Neka vina predstavila su se sa svijetlijom rubinskom bojom nalik na onu što je nudi crni pinot, neka kao tamnija rubinska, neka pak i kao gotovo nepropusno tamna, neka kao jednostavnija i laganija, lepršavija, neka kao gušća, donekle razvijena i složenija, neka kao vrlo topla i dosta razvijena na nosu i u ustima. Budući da je ovdje riječ o prezentaciji ipak s promidžbenim obilježjem, s obzirom da se Babić zna spominjati i kao vinski kralj crnih sorata Šibensko-kninske županije i, kako sam maločas spomenuo, kao dragulj, te s obzirom i na turistički potencijal Šibensko-kninske županije između ostaloga moguć i jako dobar plasman — tržište s izvozom na kućnom pragu lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dakle i vina!
PROGNOZA VREMENA ZA VIKEND JE LOŠA, ALI JE ZATO SUNČANO U CINESTARU!
Dragulj je uvijek s podjednakim intenzitetom sjaja i stoga je on adut, i na cijeni. S utemeljenog polazišta — nakon što sam u više navrata prije imao priliku kušati babiće s kojima su, pod oznakom vrhunskoga s kzp. Nakon ovoga kušanja ne vidim da su u zadovoljavajućem broju proizvođači vina šibenskoga kraja toga dovoljno svjesni!