Potpora drugih Bez prihoda Nepoznato Tablica Izvor: posta. U okviru primarne prerade nafte u Rafineriji Sisak u U predjelu Cret, priblično 4km uzvodno od Siska, nalazi se termoelektrana Sisak kondenzacijskog tipa, s dva bloka, od kojih svaki ima po dva parna kotla i po jednu parnu turbinu sa generatorom snaga generatora MW odnosno MW na pragu. Termoelektrana proizvodi električnu energiju i tehnološku paru. Potrošnja energije u Gradu Sisku Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Siska, sadrži sljedeće mjere: Stambene zgrade Građevinska oprema u zgrada u vlasništvu grada Siska Građevinarstvo Kampanja za podizanje svijesti građana o EE u domaćinstvima Projekti demonstracija obnove postojećih stambenih jedinica Poticanje naknadnog poboljšanja EE omotača stambene zgrade Poticanje zamjene stolarije na stambenim zgradama Poticanje zamjene kotlova u stambenim zgradama Promoviranje EE stambene gradnje Kampanja za obnovu električnih uređja u domaćinstvima Kampanja za zamjenu tradicionalnih žarulja energetski učinkovitim rasvjetnim tijelima u stambenim zgradama Plan energetskih pregleda javnih zgrada Globalni plan za energetsku učinkovitost u javnim zgradama Energetsko certificiranje javnih zgrada, izlaganje, komunikacijska kampanja Postavljanje niskoenergetske javne rasvjete u javnim zgradama Prihvaćanje pametnog mjerenja za javne zgrade Akcijski plan plan energetski održivog razvitka Grada Siska, Javna rasvjeta Instalacija javne rasvjete koja se nalazi na području Grada Siska služi osvjetljenju prometnih kolnika kao i pješačkih staza, osvjetljenju trgova, kulturnih dobara i ostalog.
Većina javne rasvjete je montirana na čelične, betonske i drvene stupove, a dijelom na pročeljima zgrada. Električna energija se preuzima na niskom naponu prema žutom tarifnom modelu za javnu rasvjetu. Napajanje instalacije javne rasvjete je izvedeno preko ormara javne rasvjete OJR ili direktno sa odvoda iz distribuiranih niskonaponskih trafo stanica. Upravljački elementi koji omogućuju uklapanje javne rasvjete u noćnim satima i gašenje tijekom perioda dnevne svjetlosti su smješteni u ormarima javne rasvjete OJR ili niskonaponskom dijelu transformatorskih stanica, a upravljanje je izvedeno najčešće putem luxomata i mjernih sondi pomoću kojih se vrši uključivanje rasvjete odnosno gašenje rasvjete.
Potrošnja energije javne rasvjete Cjelokupni sustav javne rasvjete Grada Siska ukupne je dužine mreže oko km, a sastoji se od zasebnih rasvjetnih tijela, od kojih je privremeno isključeno. U Tabeli 2. Glavnina električne energije se troši na za rasvjetu, dok se dio energije koristi na predspojne naprave, kao i gubitke u vodovima. Naselje Sisak gotovo je u cijelosti pokriveno mrežom javne rasvjete.
- priključiti mjesto u Šibenik Hrvatska!
- Uploaded by.
- događaji izlaska Poreč Hrvatska.
- skeniranje privatnih spojeva u Petrinja Hrvatska!
U pojedinima prigradskim naseljima potrebno je proširenje postojećih mreža javne rasvjete dok je u pojedinim izdvojenim naseljima potrebna izgradnja nove mreže javne rasvjete. U sustavu javne rasvjete Grada Siska u godini na području Grada Siska utrošeno je MWh električne energije, nakon primijenjenih mjera ušteda koje su se odnosile na isključivanje svakog drugog rasvjetnog tijela i zamjene tipa izvora svijetlosti u pojedinim rasvjetnim tijelima , potrošnja električne energije je smanjena na MWh godišnje.
Primijenjenim neadekvatnim mjerama uštede značajno je narušen integritet cjelokupnog sustava javne rasvjete, narušena je cestovna sigurnost kao i ugođaj rasvijetljenosti urbane sredine.
Pojedina područja parkovi, gradska šetnica i slična područja u kojima je izvršena zamjena postojećih tipova izvora svjetlosti snage W s štednim izvorima svijetlosti snage 30W značajno su pod svijetljena te kao takva ne služe svojoj prvobitnoj namjeni. Tijekom godine Grad Sisak je proveo energetski pregled javne rasvjete, izvršena je detaljna snimka i analiza postojećeg stanja te su predložene mjere energetske učinkovitosti koje je potrebno poduzeti na sustavu javne rasvjete kako bi se optimiziralo korištenje sustava te posljedično ostvarile uštede u neutrošenoj energiji i smanjila emisija štetnih plinova.
Sustav gospodarenja energijom ,00 električna ,00 37,7 2. Zamjena zastarjelih svjetiljki sa živinim izvorima svjetlosti tijekom redovnog održavanja , ,00 električna ,00 3,7 44,5 3. Pored glavnih prometnih pravaca državnog i međunarodnog značaja, tu prolaze i infrastrukturni koridori magistralni naftovod, paralelno uz druge infrastukturne koridore: plinovod, produktovod, dalekovod, retencije.
Godišnji kapacitet prometa ovom dionicom iznosi 34 mil. Tona nafte. Južno od Siska, na Savi, kod naselja Crnac nalazi se naftni terminal i luka za prekrcaj nafte. Od Crnca dalje nafta se transportira prema Madžarskoj i Srbije. Rafinerija Sisak se opskrbljuje sirovom naftom magistralnim naftovodom Stružec-Sisak, s naftnih polja kod Stružca. Profil naftovoda je. Koridor produktovoda prati trasu planirane prometnice Topolovac Ivanić Grad Plinoopskrba Područjem Grada Siska, uz magistralni naftovod Stružec-Sisak, prolazi magistralni visokotlačni plinovod NO 20 radnog tlaka 50 bara kojim su Sisak, te postrojenja termoelektrane i željezare povezani s lokalitetom Kozarice, gdje se vrši eksploatacija zemnog plina i magistralni visokotlačni plinovod DN max.
Područjem Grad Siska prolazi dio magistralnog plinovoda na trasi Rijeka - Zagreb podzemno spremište plina Okoli - Sisak koji je završen na dijelu Karlovac - Zagreb - Okoli - Sisak , namijenjenog transportu plin iz podmorja sjevernog Jadrana prema velikim potrošačkim središtima sjeverozapadne Hrvatske.
Plinski distributivni sustav za područje Grada Siska je u izgradnji, a opskrbljuje se iz postojećeg magistralnog visokotlačnog plinovoda Kozarac Sisak koji opskrbljuje industrijske potrošače Siska i Petrinje i iz mreže lokalnih transportnih plinovoda. Planirana distributivna mreža sastoji se iz tri sustava plinovoda različite razine tlaka visokotlačna, srednjetlačna i niskotlačna plinska distributivna mreža. Visokotlačna plinska mreža spaja glavne mjerno regulacijske stanice i distributivne mjerno regulacijske stanice i na njima se ne odvija potrošnja.
Distributivna plinska mreža između naselja planira se kao srednjetlačni sustav, dok će za razvod plina detaljnim projektima biti predviđen niskotlačni 0,1 bar ili srednjetlačni 4 bar plinski sustav Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda Opskrba pitkom vodom Opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda na području Grada od Djelatnost društva obuhvaća: - pripremu i isporuku vode za piće, - odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, - odvodnju atmosferskih voda, - crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih jama te - izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže.
Prema podacima tvrtke Sisački vodovod d.
Paperzz.com
Na području Grada Siska nalaze se sljedeće vodne građevine: retencija za obranu od poplava kod Madžara, Grad Sisak se opskrbljuje pitkom vodom iz vodosprema Sv. Trojstvo kapaciteta m 3 , Viktorovac 1. Neka manja naselja na području Grada Siska opskrbljuju se iz lokalnih izvorišta te imaju zasebne sustave vodoopskrbe Staro Selo i Letovanci.
Odvodnja otpadnih voda Niti jedno naselje na području Grada Siska nema u cijelosti izgrađen kanalizacijski sustav s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Postojećim sustavima pokriveni su dijelovi stambenih i gospodarskih zona, prigradska naselja i izdvojena naselja uglavnom nemaju izgrađene kanalizacijske sustave, već se služe septičkim jamama, a upuštanje sadržaja se vrši u lokalne vodotoke i melioracijske kanale bez prethodnog pročišćavanja. Kanalizacijski sustav grada Siska čini više malih zasebnih sustava odvodnje otpadnih voda: područje Starog Siska između Save, Kupe i Odre s ispustom u Savu; područje Novog Siska s ispustom u Kupu sjeverno od starog zidanog mosta; područje Novog Siska s ispustom u Kupu cca m južno od starog mosta; područje Novog Siska s ispustom u Kupu cca m južno od starog mosta; područje Novog Siska s ispustom u Kupu kod Školske ulice; stari ispust u Kupu cca m nizvodno od starog mosta; područje perivoja Viktorovac s ispustom u Kupu sjeverno od željezničkog mosta; sustav odvodnje Željezare s ispustom u Savu sjeverno od mosta u Crncu; sustav odvodnje INA Rafinerije i Termoelektrane Sisak s ispustom u Savu; 2 sustava odvodnje INA Rafinerije s ispustima u rijeku Kupu.
Digitalni časopis za obrazovne stručnjake
Postojeći kanalizacijski sustav Grada Siska je mješovitog tipa, a sastoji se od nekoliko zasebnih podsustava, koji sakupljene otpadne i meteorne vode bez prethodnog pročišćavanja, upuštaju u veće vodotoke rijeke. Postoji 9 većih ispusta: 1 u Odru, 2 u Savu i 6 u Kupu.
- milijunaš speed dating Trogir Hrvatska!
- Radio HRS - 3 - Hrvatski Radioamaterski Savez;
- Bosna xxx - Pravi datiranje.
- 13-e-poslovanje-handbook-hrweb.pdf;
U tijeku je izrada projekta objedinjenog kanalizacijskog sustava s pročišćivačem transportni kolektori s objektima retencijskih bazena i crpnih stanica te ispustima oborinskih voda u recipijente. Projekt uključuje i izgradnju km primarnog sustava kanalizacijske mreže. Izvor: Veći gospodarski subjekt, koji ujedno koriste veće količine vode u svojim proizvodnim procesima, imaju sagrađene odvojene sustave odvodnje otpadnih voda s različitim stupnjevima pročišćavanja prije ispuštanja u recipijent, pa tako: INA - Rafinerija nafte - ima izgrađen sustav za obradu tehnoloških otpadnih voda, Željezara - ima uređaje za djelomičnu obradu otpadnih voda taložnice, mastolovci i bazen za neutralizaciju , KI Herbos - ima uređaje za djelomičnu obradu otpadnih voda, TE Sisak - ima uređaje za djelomičnu obradu otpadnih voda i Segestica - bazen s kalcijevimkarbonatomza obradu kiselih otpadnih voda.
Svi postojeći kanalizacijski sustavi su visoke prosječne starosti. Kkolektori i osnovne ulične kanalizacije izgrađene su od betonskih i armirano betonskih cijevnih materijala, koji su s vremenom postali propusni, kao i njihovi spojevi.
Document Information
Odvodnja oborinskih voda Na području Grada Siska odvodnja oborinskih voda zbrinjava se mješovitim sustavom koji bez prethodnog pročišćavanja upušta prikupljene otpadne i oborinske vode u rijeke Savu, Kupu i Odru. Odvodnja oborinskih voda u manjim naseljima, gdje mješoviti kanalizacijski sustav nije izgrađen, riješena je skupljanjem vode u otvorene odnosno zatvorene kanale, koji se bez prethodnog pročišćavanja oborinske vode upuštaju u lokalne manje vodotoke i melioracijske kanale Gospodarenje otpadom Gospodarenje otpadom u Gradu Sisku, provodi se sukladno planskim dokumentima izrađenim na temelju pozitivnih zakonskih propisa.
Uspostavljen je sustav razvrstavanja i odvojenog prikupljanja otpada u zasebne spremnike po frakcijama: papir, staklo, plastika, ostali otpad. Uređena su dva reciklažna dvorišta: na lokacijama odlagališta Goričica i sjedišta komunalne tvrtke Gospodarenje otpadom Sisak d. Na lokacijama reciklažnih dvorišta organizirano je selektivno prikupljanje papira, stakla, plastike, metala i auto-guma, kao sekundarnih sirovina, pogodnih za dalju uporabu. Omogućeno je i odlaganje opasnog otpada iz kućanstava: akumulatora, baterija, zauljenih filtara, motornog ulja, ulja iz domaćinstva, boja, lakova, onečišćenih posuda te električnog i elektroničkog otpada.
Odvoz glomaznog otpada obavlja se tijekom cijele godine. Gospodarenje otpadom Sisak d. Nabavkom specijaliziranog vozila za sakupljanje i odvoz sekundarnih sirovina,osigurano je da ne dođe do miješanja sadržaja. Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada sa područja Grada Siska na odlagalište otpada Goričica, provodi trgovačko društvo Gospodarenje otpadom Sisak d.
Goričica je odlagalište I. Nalazi se oko 6,5 km južno od centra grada Siska, uz lijevu obalu rijeke Save, nasuprot luke za istovar nafte. Najbliže naselje je Topolovac, smješteno oko m uzvodno od odlagališta. Pristupna cesta do odlagališta je asfaltirana. Opremljeno je svom potrebnom infrastrukturom struja, voda, protupožarni sustav, telefon i dodatnom opremom, ograđeno je i ima čuvarsku službu. Trenutno se otpad odlaže na uređenu površinu u koju je ugrađen temeljni višeslojni brtveni sustav s obodnim nasipom, sustav horizontalnog otplinjavanja postojećeg otpada, izgrađen je drenažni sustav za prikupljanje i odvodnju procjedne vode novog otpada, biljno-biološki uređaj za pročišćavanje procjednih voda s precrpnom stanicom, plinsko-crpna stanica s bakljom te sustav horizontalnog i vertikalnog otplinjavanja novo odloženog otpada, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana izgradnja i uređivanje takve vrste građevina.
Na području Grada Siska, a posebno u censtru samog Siska, smješteni su veliki gospodarski subjekti - proizvođači tehnološkog otpada. Veći dio zbrinjavao se u postrojenjima na području Grada Siska, kako je to tada pozitivna zakonska regulativa i dozvoljavala, uz kontinuiran nadzor tehnoloških parametara, utjecaja na okoliš i poduzimanja mjera za poboljšanje stanja. Na području Grada Siska unutar kompleksa svakog većeg pogona postoje povremena odlagališta i skladišta tehnološkog otpada. Ima i improviziranih rješenja, koja ne udovoljavaju propisima iz oblasti gospodarenja otpadom.
Sva ta privremena odlagališta nužno je sanirati odnosno njihovo funkcioniranje uskladiti s važećim propisima iz oblasti zaštite okoliša najmanje do razine dobivanja uporabne dozvole. Obzirom na činjenicu, da proteklo razdoblje karakterizira dugogodišnji pad industrijske proizvodnje, realno je očekivati da će se s oživljavanjem gospodarstva količine tehnološkog otpada povećavati.
Proizvođači tehnološkog otpada trebali bi voditi računa da tehnološke procese izmijene i uvode nove na način da tehnološkog otpada bude čim manje bilo korištenje u vlastitom procesu kao sekundarne sirovine, bilo plasiranjem sekundarne sirovine drugim proizvođačima GROBLJA Na području Grada Siska ima ukupno 14 groblja.
Elaboratom Program uređenja groblja na području Grada Siska iz Ovisno o potrebama, proširuje se postojeće groblje Viktorovac, radi se na proširenju nekih prigradskih groblja Komarevo, Preloščica, Sela, Blinjski Kut. Lokacija novog groblja je građevinski gledano zahtjevna zbog blizine rijeke Kupe i prisutnosti podzemnih voda te same konfiguracije terena, što znači da je njegova realizacija složen i skup zahvat.
Prosjek osoba koje žive u jednom kućanstvu je na razini Grada Siska ispod projeka županije i iznosi 2,6 osoba. Usporedba s podacima za Sisačko-moslavačku županiju dovodi do zaključka da je situacija gotovo istovjetna. Iz Popisa stanovništva Može se izvesti i zaključak, da višečlana kućanstva u pravilu koriste stanove u vlasništvu ili suvlasništvu, a tek pojedini imaju status zaštićenog najmoprimca. U Gradu Sisku Najviše stanova ili Evidentirano je napuštenih stanova. Povremeno se koristi stanova, za odmor i rekreaciju i 13 stanova u vrijeme obavljanja sezonskih radova u poljoprivredi.
Djelatnost iznajmljivanja turistima obavlja se u 4 stana, a u stana ostale djelatnosti. Podaci o broju nastanjenih stanova u Gradu Sisku prema instalacijama odnosno priključenju na infrastrukturu ukazuju na dobru opremljenost.
babushka-bench/ at master · clarinsi/babushka-bench · GitHub
Nastanjeni stanovi po priključenju na infrastrukturu u Gradu Sisku Ukupan broj nastanjenih stanova Vodovod Br. Osim što je izgrađena kompletna infrastruktura sa svim potrebnim priključcima, u neposrednoj blizini zgrade uređeno je novo dječje igralište, a izgrađen je i 29 Izvor: DZS, Popis stanovništva Izvor: DZS, Popis stanovništva. U blizini je ubrzo izgrađen trgovački centar. Stanovi su useljeni U prethistorijskom i srednjovjekovnom razdoblju geografska valorizacija sisačkog položaja je bila prvenstveno vojno-strateška, a grad je živio prvenstveno kao utvrda.
U rimskoantičkom i kasnije u industrijskom razdoblju, dominaciju preuzimaju centralne funkcije grada. Porastom prometa Savom i Kupom, te gradnjom željezničkih pruga i industrije, Sisak je prerastao u jedno od glavnih gradskih središta oko kojega se formiralo prostrano gravitacijsko područje. Glavna ishodišta prometnog značaja grada su: riječna luka, glavno čvorište velikog naftovoda, raskrižje magistralnih željezničkih pravaca i gusta mreža prometnica državnog, županijskog i lokalnog značaja.
Sisak se nalazi u području Središnje Hrvatske, koja ima veliko značenje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe s Jugoistočnom Europom i dalje Bliskim Istokom te u prometnoj usmjerenosti zemalja Srednjega Podunavlja prema Jadranu, Mediteranu i izlasku na svjetska mora. Posavskim prometnim pravcem prolaze autocestovna i željeznička veza europskog značaja.
Takoder je važna i željeznička veza izmedu sjevernog i južnog područja Hrvatske djelomično preko teritorija Bosne i Hercegovine. U planu je izgradnja nova autocestovna veza u istom koridoru Zagreb - Sisak - Bihac - Split - Dubrovnik.