Upoznaj nas Leadership team Društvena odgovornost.
Novo u ponudi
Objave za medije Kontakti EU projekti. A1 Adria League Trči uz A1. Pannonian Challenge Arhiva. Privatni Poslovni Tko smo mi Tko smo mi. Ukupna pokrivenost. Pokrivenost 2G Dobra pokrivenost na otvorenom prostoru. Pokrivenost 2G Dobra pokrivenost u zatvorenom prostoru. Kombinirana pokrivenost svim bežičnim tehnologijama. Prozirnost karte. Želiš primati najnovije obavijesti? Prijavi se na newsletter. Pratite nas na. Mogućnosti plaćanja putem webshopa. Preuzmite Moj A1 aplikaciju.
Drugo, uvijek kada je to bilo moguće, uključena je duljina pojedinih pruga u Hrvatskoj, a kada to nije bilo moguće, iznimno je u podatke uključen dio pruga izvan Hrvatske na primjer, u slučaju pruge Kotoriba-Čakovec-Pragersko, ukupne duljine 92 km, u račun je uključeno samo 42 km u Hrvatskoj, dok je u slučaju pruge Čapljina-Dubrovnik u račun uključena cjelokupna duljina pruge.
Treće, uvođenje drugog kolosijeka uračunato je kao dodatak mreži na primjer, otvaranje drugog kolosijeka pruge Dalj-Vinkovci Četvrto, pruge na kojima je promet obustavljen, ali nije definitivno ukinut na primjer, pruge Lupoglav-Štalije ili Zaprešić-Imeno u obzir su uzete kao zatvorene pruge. Peto, u analizi su korišteni neslužbeni izvori u vezi s datumima i duljinom pruga jer službeni ne postoje , pa ti izvori nekada razlikuju datum otvaranja recimo pruge Vinkovci-Slavonski Brod, koja je godinu dana prije otvaranja služila za teretni vojni promet , ali ne razlikuju uvijek građevinsku duljinu od one ukupne.
Kad god je to bilo moguće, korištena je građevinska duljina, no uslijed nepreciznosti pojedinih izvora, to vjerojatno nije uvijek provedeno. Šesto, neke pruge uopće nisu uključene u analizu navedene su u talici 1 u Dodatku 1 , no zbog svoje izuzetne kratkoće ne utječu na rezultate. I na koncu,vrlo je važno napomenuti da privremeno ili trajno ukidanje prometa uslijed ratnih operacija tokom Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata nije u obzir uzeto kao smanjenje mreže na primjer, tokom Domovinskoga rata na mnogim prugama je promet prekinut Zbog toga se ukupna duljina mreže navedena u tablici 2 u Dodatku 1 razlikuje od one u službenim statistikama Statistički ljetopis Hrvatske navodi duljinu pruga kao km, a u službenim statistikama HŽ-a stoji km, dok se u tablici 2 duljina navodi kao km ili od duljine mreže u radovima autora koji su drugačije računali.
Iz slike 16 jasno je vidljiv početni razvoj mreže, čija je najveća duljina postignuta Nakon toga ukidaju se još neke pruge, no u manjem broju. Slika ukazuje na nekoliko zanimljivosti. To vrijedi i za željeznički promet.
Naime, nakon što bude otkrivena, nova se tehnologija najčešće sporo probija i u toj se fazi rješavaju temeljni nedostaci prve varijante dotične tehnologije u željezničkom prometu to vrijedi za trajnost šina i efikasnost lokomotiva, već prije toga usavršena gradnja cesta i kanala riješila je većinu osnovnih problema građevinskih radova. Takav rast doživljava svoj maksimum, nakon čega slijedi razdoblje stagnacije, tokom kojeg se tehnologija usavršava i dodatno razvija u slučaju željeznice, na primjer dizel-električna i električna vuča, vagoni, itd.
Nakon takvog razdoblja zasićenosti slijedi razdoblje racionalizacije i smanjenja. Na koncu jednog takvog procesa nove tehnologije razvijaju uspješne supstitute pa dolazi i do pada sektora. Hrvatska je uvelike preuzela već razvijene tehnologije pa je prva faza u razvoju željeznice bila slabije izražena prva pruga uopće počela je prometovati Razlike nastupaju nakon pada sektora ako se bitnim poboljšanjem tehnologije i investicijama ne generira novi polet na primjer, putnički vlakovi velikih brzina i tuneli za robni i putnički promet, novi vagoni i organizacija prometa, promet željeznicama od Kine do Europe koji zamjenjuje dijelove brodskog prijevoza, itd.
Međutim, takav novi polet ne generira se posvuda na primjer, uslijedio je u razvijenom dijelu Evrope, ali je izostao u Sjedinjenim Američkim Državama. Razvoj željeznica postaje još zanimljiviji kada se poveže s drugim raspoloživim dugoročnim statističkim serijama. Jedna od takvih usporedbi je povezivanje razvoja mreže željezničkih pruga i promjene bruto društvenog poroizvoda.
Na raspolaganju su nam podaci o kretanju bruto društvenog proizvoda Hrvatske, v. Stipetić U tom radu Stipetić nudi svoje procjene bruto društvenog proizvoda i bruto društvenog proizvoda po stanovniku. Poznati su neki od problema tih procjena, uslijed kojih one nisu posve pouzdane, no drugih procjena nemamo na raspolaganju. Dakle, uz ove ograde, koje nikako ne treba zanemariti, moguće je razvoj mreže i povećanja bruto društvenog poizvoda u Hrvatskoj povezati s razvojem u drugim zemljama.
Pretraživanje
Za godine za koje ne postoje podaci za BDP korištena je linearna interpolacija susjednih godina postoji procjena za Na slici 17 prikazana je usporedba serija. Prilikom usporedbe između Međutim, to ne mijenja osnovne osobine usporedbe. Slika 18 posebno je zanimljiva. Na njoj se vidi tijesna povezanost povećanja mreže željezničkih pruga i ekonomskoga rasta iskazanog rastom društveno bruto proizoda do sredine pedesetih godina, nakon čega mreža prestaje rasti, a BDP se ubrzava i počinje rasti po izuzetno viskim stopama.
Veza je u prvom razdoblju jaka, no iz raspoloživih podataka nije moguće utvrditi uzročnost odnosno, prethodi li mreža pruga rastu bruto društvenog poizvoda i uzrokuje ga ili je situacija obratna. Drugim riječima, Grangerovu statističku uzročnost je nemoguće utvrditi jer zbog isprekidanog rasta tokom niza godina mreža ne raste , a za drugu uzročnost ne postoje podaci. U drugom razdoblju očigledno ne postoji veza između gospodarskoga rasta i duljine mreže krivulja je okomita.
Međutim, zanimljivo je i kretanje putničkog i robnog prometa. S prestankom rasta mreže smanjuje se broj putnika, no i dalje raste prijevoz robe v. Što se pak putničkog prijevoza tiče, ne postoji konačno objašnjenje za njegov pad, no uzrok najvjerojnije treba tražiti u razvoju cestovne mreže. Robni prijevoz nastavlja rasti i nakon prestanka širenja mreže pruga.
Ti podaci pokazuju da željeznička mreža unatoč svojoj stagnaciji vjerojatno nije bila prepreka razvoju dinamičnog gospodarstva, barem ne do Ovakvo odvajanje rasta od duljine mreže vidi se i po padu omjera duljine mreže i BDP-a, v.
- web stranice za pronalaženje partnera u Split Hrvatska?
- crna lezbijka u Velika Gorica Hrvatska.
- Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske!
- hodati s momcima u blizini Sesvete Hrvatska.
- besplatni događaji za brza druženja u Windowsima Čakovec Hrvatska;
- regija za spojeve Križevci Hrvatska;
- Prijavi se?
Ovakva kretanja nisu hrvatska posebnost, tablica 2 pokazuje da slični trend postoji i u drugim zemljama. Uz ovu tablicu važno je naglasiti dvije stvari. Prvo, zemlje u tablici 2 izabrane su ad hoc iz dužeg popisa. Austro-Ugarska, Austrija, Mađarska i Jugoslavija su očigledan izbor. Rumunjska i Portugal su odabrani zbog sličnog stupnja razvoja i zemljopisne sličnosti planine, more i nizine , pri čemu su Hrvatska i obje navedene zemlje bile tada, a i sada su srednje razvijene. U izbor su uvrštene Francuska, Italija i Ujedinjena Kraljevina jer su one tokom cijelog razdoblja zemlje jezgre i predstavljaju neke od najrazvijenijih zemalja.
S druge pak strane, neke zemlje za koje postoje podaci, na primjer Belgija, Nizozemska i Danska, izostavljene su zbog svojeg karakterističnog nizinskog reljefa, po čemu se bitno razlikuju od Hrvatske. Švicarska je uključena zbog svoje posebnosti: riječ je o izuzetno nepovoljnom terenu za gradnju pruga, no Švicarska je država s izrazito razvijenom željezničkom mrežom. Drugo, važno je napomenuti da su u vezi s procijenjenim bruto društvenim proizvodom procjene za Hrvatsku uzete iz izvora koji nije posve pouzdan, odnosno iz Stipetić , a za sve ostale zemlje iz izvora Maddisonn Growth Pr o ject , kako ga koristi Marti-Hennenberg U okviru Maddisonn Growth Project podaci za Hrvatsku postoje za razdoblje poslije Iako su jedinice mjerenja iste Geary-Khamis međunarodni dolari iz To znači da se okomito prikazane veličine za Hrvatsku i ostale zemlje mogu uspoređivati samo uz velik oprez okomito prikazani podaci za ostale zemlje mogu se uspoređivati jer su iz istog izvora , no vodoravne su usporedbe dozvoljene.
Razlike razina Hrvatske i ostalih zemalja nisu pouzdane, ali promjene tokom vremena vjerojatno jesu. U svim ovim zemljama, kao što je prikazano na tablici 2, tok promjena je vrlo sličani. Učešće pada, a u visoko razvijenima postaje statički zanemarivo jer se mreža smanjuje, dok vrlo visoki BDP raste i pokazuje isti tok promjena kao u Hrvatskoj. Ponovno valja naglasiti da je izbor sastavljen ad hoc i na ovom mjestu i kasnije kada se koriste podaci u vezi s istim zemljama, pri čemu služi isključivo za ilustraciju kojom se ništa ne želi dokazivati.
No, uz vezu između duljine željezničke mreže i BDP-a, gustoću mreže je moguće promatrati na još dva načina. Podaci, naime, omogućuju računanje gustoće mreže po stanovniku i po kilometru kvadratnom.
Pritom se broj stanovnika mijenja i demografi su veličinu stanovništva procijenili za cijelo razdoblje, vidi Stipetić koji seriju ne računa nego navodi, a za površinu je uzeta današnja površina Republike Hrvatske. Ti se podaci iznose na slici Gustoća mreže po stanovniku raste i potom pada, što je razumljivo jer kada mreža počne stagnirati, stanovništvo i dalje raste.
Takav pad nije primjetan u drugoj mjeri gustoće jer je površina nazivnik i ne mijenja se kroz cijelo razdoblje, po čemu se razlikuje od druge dvije mjere gustoće v. Kao i u drugim slučajevima, Hrvatska se ne razlikuje bitno od drugih zemalja, odnosno slična je drugim srednje razvijenim zemljama koje su izabrane za tablicu 3 i tablicu 4. Zbog prirode podataka ovdje su dopustive okomite i vodoravne usporedbe i u tom su smislu usporedbe bolje utemeljene. Podaci o duljini mreže, BDP-u i stanovništvu dozvoljavaju još jedan račun, odnosno povezivanje duljine mreže i ostvarenog stupnja razvoja, izraženog kao bruto društveni proizvod po stanovniku, v.
Ova slika upućuje na isti zaključak kao i u slučaju slike 17b, odnosno da postoji čvrsta veza koja prestaje postojati u pedesetima kada mreža stagnira, a stopa rasta BDP po stanovniku se ubrzava i postiže visoke razine. Međutim, i ovdje ne treba iz vida izgubiti dvije stvari. Prvo, da slika doduše upućuje na postojanje veze, no ne dozvoljava stvaranje zaključaka o uzročnim vezama. Drugo, privremeno smanjenje mreže tokom ratova nije uključeno u račun.
U ovoj kratkoj povijesti željezničke mreže u Hrvatskoj njezin razvoj podijeljen je u nekoliko faza.
Financijske usluge
Kriterij za podjelu bio je institucionalni okvir u kojem se Hrvatska nalazila u svakom pojedinom razdoblju jer se u svakom od njih razvoj željeznica i željezničke mreže utvrđivao na drugi način u pogledu izabranih smjerova, prioriteta građenja i načina financiranja. Za svaku od faza u tablici 5 je izračunano povećanje mreže, kao i prosječno godišnje povećanje mreže stvarno povećanje bilo je izrazito skokovito kako su se pruge puštale u promet.
U svim dugim fazama se primjenjivao samo jedan način financiranja i gradnje. Drugo, nakon prvobitnog zasićenja nije uslijedilo oživljavanje tehnologije.
iSTYLE | Tvoj Apple Premium Reseller
Mreža je svoju najveću duljinu dostigla Treće, do Izgrađena željeznička mreža nije predstavljala ograničenje rasta. Međunarodne usporedbe ukazuju na sličan tok promjena, no veličine nisu usporedive zbog njihovog drugačijeg računanja. Unatoč slabijoj razvijenosti zemlje, u zadnjem razdoblju podaci o gustoći željezničke mreže pokazuju da Hrvatska ne zaostaje i da se uklapa u trend konvergencije gustoće.
Hrvatska se u tom pogledu ne ističe. Unatoč toga što je manje razvijena zemlja u zadnjem razdoblju podaci o gustoće mreže ukazuju da ona ne zaostaje i da se uklapa u trend konvergencije gustoće. Prvo, ista mreža je u prošlosti mogla obaviti za skoro četiri puta veći promet roba od sadašnjeg najveći promet bio je Drugo, prosječni robni promet u trogodišnjem razdoblju Očito veličina mreže nije prepreka budućem rastu no način korištenja organizacija, stanje pruge, zgrada, lokomotiva i vagona, itd. Dobrošak, Ljiljana : Zaposleni na željeznicama u Hrvatskoj Gorinčić-Brdovački, Josip : Razvitak željeznica u Hrvatskoj do