Besplatna mjesta za spajanje u blizini Solin Hrvatska

HEP ODS - Priključenje na mrežu

Napokon, naziv općinski sud treba mijenjati u temeljni ili osnovni sud jer oznaka općinski predstavlja oblik ustrojstva za jedinicu lokalne uprave i samouprave — općinu i svakako ne odgovara mjesnoj nadležnosti tog suda. Niti jedna zemlja članica Europske Unije nema takvo anakrono rješenje naziva suda. Također, ponavljam dio svog komentara u svezi izmijene Prekršajnog zakona kako slijedi: Imamo saznanja da nakon ukidanja prekršajnih sudova i njihovog spajanja sa općinskim sudovima, u odnosu na prekršajne predmete neće ostati uspješno implementiran sustav JCMS - Jedinstveni sustav upravljanja predmetima na prekršajnim sudovima za koji su naši europski partneri izdvojili pozamašan iznos novčanih sredstava, a naši službenici, kao i djelatnici u Ministarstvu pravosuđa iskazali su iznimnu stručnost i strpljenje, prilagodljivost i pri tome rezultat nije izostao.

Dakako da ostaje nejasno zbog čega bi se sada uspješno implementiran sustav zamijenio znatno lošijim e-spis. Navedeni sustav ima funkcionalnost automatske nasumične dodjele predmeta sucima u rad, ali ima i funkcionalnost elektroničkog preuzimanja podnesaka od ovlaštenih tužitelja. Tako je nedavno uspješno okončan i pilot projekt e-podnesak, pri čemu policijske postaje diljem Republike Hrvatske prekršajnim sudovima pismena dostavljaju digitalno, a bilo je u planu da se sustav e-podnesak proširi i sa ostalim ovlaštenim tužiteljima, što bi predstavljao značajan iskorak u radu prekršajnih sudova, zahvaljujući Ministarstvu pravosuđa RH.

Upravo bi se sadržajem takvih reformskih zahvata trebalo fokusirati sadašnja pravosudna administracija, radi učinkovitosti i stabilizacije sustava, a ne stalnim izmjenama i dopunama osnovnih zakona iz područja organizacije pravosuđa. Isto tako, nije prihvatljivo da policija donosi obavezne prekršajne naloge u predmetima iz područja prometa koji se odnose na prometne nesreće s materijalnom štetom ili tjelesnom povredom, jer se za takva kažnjiva djela treba osigurati viši stupanj sudske zaštite, te bi izmjenama Prekršajnog zakona za teže prekršaje iz područja prometa kao naprijed opisane- sa nastupom štetne posljedice , valjalo propisati da se postupak pokreće isključivo podnošenjem optužnog prijedloga sudovima.

Zaključno Tijekom Pilot projekt je s provedbom započeo u svibnju U njemu je sudjelovalo osam općinskih i osam prekršajnih sudova Benkovac, Buzet, Čakovec, Ilok, Makarska, Otočac, Pakrac i Pregrada , međusobno spojenih u općinske sudove šire nadležnosti. Što se utvrdilo analizom po okončanju ovog pilot projekta? Sve je objavljeno na web stranici MPRH kako slijedi: Po okončanju ovog pilot projekta utvrđeno je da se nije realizirao niti jedan cilj spajanja i to: 1. Ustrojstvo mreže pravosudnih tijela, a u konkretnom slučaju i reorganizacijski zahvat spajanja općinskih i prekršajnih sudova prvenstveno su uvjetovani potrebom osiguranja učinkovite i dostupne pravne zaštite građana.

Sudačka dužnost je stalna te se kontinuirano od imenovanja jamči njezino obavljanje, a odgovarajuće statusne odluke donosit će se u skladu s odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću o ukidanju i preustroju sudova. Razlozi za reorganizacijsku mjeru spajanja općinskih i prekršajnih sudova već su vrlo detaljno izneseni i poznati javnosti, a u prilog potrebe navedenoj mjeri govore višegodišnji istovjetni trendovi smanjenja broja prekršajnih predmeta u našem sustavu.

Navedene okolnosti nisu istovjetne okolnostima u kojima se od Potreba osiguranja većeg broja sudaca za rad na drugim predmetima osigurat će se ne samo premještajem sudaca, već njihovim organiziranim i kontinuiranim stručnim usavršavanjem u Pravosudnoj akademiji. Novom reorganizacijom prvostupanjskog sudovanja, a naročito novim konceptom organizacije rada stalnih službi sudova koja proizlazi iz predloženih izmjena Zakona o sudovima, osigurat će se zadovoljavajuća dostupnost sudova građanima, vodeći računa o iznosima ukupnih putnih troškova.

Ovim se Zakonom ne ukidaju prethodno osnovane stalne službe sudova. Sukladno važećim odredbama Zakona o sudovima stalne službe osnivaju se odlukom ministra pravosuđa, iz kojeg se razloga ne mogu propisivati zakonom. Kako bi javnost bila upoznata s njihovim postojanjem, navedene su u nenormativnom dijelu ovog Nacrta. Stalne službe i u budućoj organizaciji sudova ostaju bitan čimbenik osiguranja odgovarajuće dostupnosti sudova građanima.

Posebnosti ustroja pravosudnih tijela na području Grada Zagreba su općepoznate i ne mogu se uspoređivati s drugim područjima. Dualizam sudske uprave u odnosu na prekršajno sudovanje smatra se odgovarajuće normativno uređenim, uz puno uvažavanje stručnih mišljenja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske te najvećih županijskih sudova. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao niti jedan drugi visoki sud s područjem nadležnosti na području cijele Republike Hrvatske, ne ustanovljuje se Zakonom o područjima i sjedištima sudova, već Zakonom o sudovima te se u navedenom smislu upućuje na Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.

• Pred Hrvatskom je lijepa turistička budućnost.
• najbolje mjesto zakačiti u Petrinja Hrvatska?
• 50+ brzi spojevi Kaštela Hrvatska.
• VLADA REPUBLIKE HRVATSKE.
• upoznavanje nakuru.
• web stranice za upoznavanje mogu u Križevci Hrvatska!

Informacijski sustav JCMS će se i nakon provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova nastaviti primjenjivati u prekršajnom sudovanju. U odnosu na prijedlog zakona, Gradsko vijeće Grada Trogira je U slučaju da se ne prihvati ustanovljenje Općinskog suda u Trogiru, predlaže se status i teritorijalnu nadležnost Stalne službe u Trogiru pri Općinskom sudu u Splitu izričito propisati Zakonom o područjima i sjedištima sudova. Posljednji prijedlog Zakona o područjima i sjedištima sudova iz veljače ove godine izrijekom ne ukida postojeće stalne službe sudova pa tako ni Stalnu službu u Trogiru Općinskog suda u Splitu.

Izostavljanje popisa stalnih službi iz ovog Zakona predloženo je s obzirom na to da je ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet regulacije članka S obzirom na značaj sudbene vlasti primjereno je da područja stalnih službi budu uređena zakonom kao do sada. Naime, Stalna služba u Trogiru Općinskog suda u Trogiru je prije posljednjeg preustroja bila samostalan Općinski sud u Trogiru, a koji status je ustanovljen još u austrougarsko doba, zajedno sa za istu svrhu posebno izgrađenom zgradom u kojoj se nalazi i katastar nekretnina.

U Trogiru je od navedenih vremena poznata tradicija sudovanja. Postojeći broj predmeta je veći od prosjeka Općinskog suda u Splitu, a osobito od ostalih stalnih službi, zbog čega dio predmeta odlazi u rad sucima izvan Stalne službe u Trogiru. Iz navedenog bi bilo opravdano ponovno ustanovljenje samostalnog Općinskog suda u Trogiru, kao i povećanje broja sudaca i sudskih savjetnika istog suda.

Tim više što se pojedine vrste izvanparničnih i parničnih spisa u cijelosti prebacuju na rad izvan Stalne službe u Trogiru, čime se nepotrebno otežava rad već ustrojenim odvjetničkim i javnobilježničkim službama na području Grada Trogira. Bilo kakvo daljnje fizičko odvajanje rada suda s područja Grada Trogira bi samo smanjilo efikasnost rada suda na štetu stanovništva grada Trogira, te Općina Okrug, Seget i Marina. Predloženim izmjenama zakona, zakonsko jamstvo postojanja suda u Trogiru prestaje, pa zbog navedenoga, predlaže se Gradskom vijeću donijeti odluku kao u izreci.

Na temelju provedene analize i utvrđenih kriterija za ustanovljavanje općinskih sudova nije utvrđena potreba ni osnovanost prijedloga za ustanovljavanje Općinskog suda u Trogiru. Dostupnost suda građanima osigurat će se radom Stalne službe u Trogiru. Popis svih trenutno osnovanih stalnih službi dodan je u nenormativni dio Konačnog prijedloga ovog Zakona, ali ne može biti dio normativnog dijela Zakona o područjima i sjedištima sudova s obzirom na način osnivanja i prestanka stalnih službi.

Duboko razočaran konačnim prijedlogom zakona usuđujem se ustvrditi prije svega da ovoj stranici treba promijeniti ime u Obavijesti odbora za pravosuđe ili u informacije o ignoriranju struke. Kao i obično primjedbe struke, praktičara i građana koji žive na području Brodsko posavske županije, prije svega glede potrebe osnivanja Općinskog suda u Novog Gradišci te potrebi osnivanja vraćanja Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu kao i dodjeljivanje Županijskom sudu u Slavonskom Brodu rješavanja radnih sporova ostalo je mrtvo slovo na papiru. Neuvažavanje konkretnih činjenica iznesenih u prijedlozima za svaku navedenu stavku nastavak je destrukcije Brodsko posavske županije u upravnom, gospodarskom, demografskom i urbanom smislu, ostavljajući tako građane bez upravnih središta kao jamstva sigurnosti i brige vlasti za iste , brži i bolji pristup ostvarivanju svojih prava.

Ukoliko je konačni prijedlog zakona u interesu raseljavanja žitelja Brodsko posavske županije tada je predlagatelj posao izvrsno odradio, jer konačni prijedlog Zakona nema veze s potrebama i interesima građana dva grada u Brodsko posavskoj županiji. Krešimir Bogdan. Na temelju provedene analize i utvrđenih kriterija za ustanovljavanje općinskih sudova nije utvrđena potreba ni osnovanost prijedloga za ustanovljavanje Općinskog suda u Novoj Gradiški ni Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu kao niti propisivanja nadležnosti Županijskog suda u Slavonskom Brodu za radne predmete.

Dostupnost suda građanima osigurat će se radom Stalne službe u Novoj Gradiški odnosno Stalne službe u Slavonskom Brodu.

Prelažen naziv "općinski sud" u cijelom tekstu Zakona zamjeniti u "gradski sud. Primjedba nije detaljnije obrazložena, odnosno iz nje nije razvidno zašto bi se naziv suda morao mijenjati. Već i iz tradicijskih razloga nema potrebe za izmjenom naziva općinskih sudova. AmCham načelno podržava specijalizaciju sudova posebno za problematiku kaznenopravne i prekršajnopravne zaštite intelektualnog vlasništva. Naime, s obzirom na široki raspon nadležnosti prekršajnih, općinskih i županijskih sudova, te Državnog odvjetništva u sustavu suzbijanja gospodarskog kriminaliteta, nedostatak specijalizacije sudaca i zamjenika nadležnih državnih odvjetnika u domeni intelektualnog vlasništva pokazao se kao krucijalan čimbenik u smanjenju učinkovitosti sustava prekršajne i kaznene zaštite u tom pravnom području.

Dio odgovornosti za nemogućnost specijalizacije sudova nalazi se u neadekvatnoj raspodjeli nadležnosti, te AmCham preporuča da se istovremeno sa specijalizacijom provede i koncentracija nadležnosti, tamo gdje je to potrebno. Ipak, smatramo kako je sužavanje nadležnosti na samo jedan općinski i jedan prekršajni sud u cijeloj državi drastično.

Prijedlog AmChama je da se u području kaznenopravne i prekršajne zaštite prava intelektualnog vlasništva nadležnost koncentrira i specijaliziraju se po četiri suda — prekršajna, općinska i županijska u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, te odgovarajuća državna odvjetništva, a kako bi se održala simetrija s građanskopravnim sudovanjem. Podsjećamo kako je Nacionalna strategija Stoga smatramo kako bi se koncentracijom kaznenog i prekršajnog progona i sudovanja u predmetima iz područja intelektualnog vlasništva po uzoru na specijalnu nadležnost četiriju trgovačkih i upravnih sudova Zagreb, Split, Rijeka, Osijek stvorila svojevrsna institucionalna središta za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, ostvarili optimalni preduvjeti za specijalizaciju i kontinuiranu edukaciju sudaca, te osigurao veći nivo pravne sigurnosti za nositelje prava.

Jedina iznimka od ovog pravila jest predložena koncentracija stvarne i mjesne nadležnosti gdje Amcham predlaže koncentraciju za područje čitave RH na Trgovački sud u Zagrebu kao prvostupanjski sud u području sporova o pravu patenta.

Uvažavajući podatke o prilivu predmeta iz područja zaštite intelektualnoga vlasništva smatra se da je propisana odgovarajuća specijalizacija sudova. Iako je odredbom čl. Jedina županija čiji teritorij je podijeljen na dva županijska suda je Koprivničko Križevačka županija i to gotovo na jednaki dio u odnosu na površinu a da za to niti u prijašnjem zakonu a niti u ovim izmjenama nisu dani nikakvi razlozi niti objašnjenje za takvu zakonsku regulativu.

Dapače ovom izmjenom se područje Koprivničko Križevačke županije u odnosu na nadležnost u trgovačkom sudovanju prema odredbi čl. Smatram da nije opravdano područje ove županije kao jedine takve u Republici Hrvatskoj stavljati u područje dva županijska suda a to isto područje u odnosu na nadležnost u trgovačkom sudovanju dati u nadležnost jednog trgovačkog suda Predlažem stoga da se za područje Koprivničko Križevačke županije odredi jedan županijski sud ili u Varaždinu ili u Bjelovaru a da se za tu županiju odredi nadležnost trgovačkog suda u mjestu sjedišta tako određenog županijskog suda.

Obrazloženje izneseno u primjedbi ne smatra se dostatnim, a razlog donošenja novog Zakona o područjima i sjedištima sudova je prvenstveno reorganizacija mreže prvostupanjskih sudova. Smatram da bi, kod formiranja Općinskog suda u Splitu I. Naime, sadašnji Općinski sud u Splitu ima 19 kaznenih sudaca, od čega troje, što zbog drugih dužnosti koje obavljaju, što zbog suspenzije, nisu aktivni, tako da se ovaj broj smanjuje na 16 aktivnih sudaca.

Ako bi, primjerice, svaki od novoformiranih splitskih sudova imao jednak broj kaznenih sudaca po 8 , to može u svakodnevnom radu predstavljati veliki problem, jer u kaznenim predmetima 3 suca koja su sudjelovala u odlučivanju o potvrđivanju optužnice ne mogu sudjelovati u suđenju na raspravi, već raspravu provodi "četvrti" sudac, pri čemu nisu rijetke situacije da drugostupanjski sud ukine odluku i odredi da se suđenje provede pred izmijenjenim raspravnim sucem, s tim da je odsutnost pojedinih sudaca redovna i česta pojava npr. Dakle, minimalan broj kaznenih sudaca za normalan rad jest 5.

Ovaj se problem multiplicira u predmetima iz nadležnosti USKOK-a, koji odjel je, u skladu sa Zakonom o sudovima, formiran na Općinskom sudu u Splitu, a u kojim predmetima, nakon potvrđivanja optužnice od strane 3 suca, uvijek raspravu provodi vijeće od nova 3 suca, pa je onda kod ove vrste predmeta minimalan broj kaznenih sudaca za normalan rad 9. Situacija postaje još problematičnija ako bi, zbog različitog broja kaznenih predmeta s obzirom na područja nadležnosti, svaki od splitskih sudova imao različit broj kaznenih sudaca primjerice Općinski sud u Splitu I.

Konačno, u slučaju većeg broja raspoloživih kaznenih sudaca na jednom sudu, moguća je njihova specijalizacija za pojedine vrste kaznenih predmeta, čime se postiže i bolja kvaliteta rada. U članku 8. Upravni spor je ustrojen prvenstveno kao spor pune jurisdikcije u kojem upravni sud treba riješiti upravnu stvar te je jedno od temeljnih načela ZUS-a načelo usmene rasprave čl.

Korišteni proizvodi

ZUS-a , odnosno prvostupanjski upravni spor u pravilu se rješava nakon provedene usmene rasprave. Kako bi građanima u potpunosti bio osiguran pristup sudu, mjesna nadležnost upravnih sudova ustanovljena je prvenstveno prema prebivalištu odnosno sjedištu tužitelja čl. Obveznici iz poreznih rješenja su fizičke i pravne osobe iz cijele države, što znači da bi svi trebali dolaziti u Zagreb na rasprave što će nužno zbog prostorne udaljenosti pojedinih mjesta i gradova otežati pristup sudu i povećati troškove strankama, a ne smije se pritom zanemariti i izmijenjena odredba o troškovima spora čl.

Upravni sudovi poštuju potrebe za specijalizacijom sudaca te su u svakom pojedinom sudu suci specijalizirani za pojedina pravna područja. Potreba za još užom specijalizacijom sudaca ne može imati veću važnost od prava građana na pristup sudu i temeljnih načela novog ZUS-a koji je u tom dijelu usklađen s acquisem. Prema popisu stanovništva iz Ruralni krajevi čeznu za pomoći i mjerama koje potiču njihov razvoj te decentralizacijom.

Ovakvi zakoni nam sigurno neće pomoći nego samo kompliciraju život stanovništvu koje se već ionako bori sa sporom birokracijom i kaosom koji vlada u sustavu. Na temelju provedene analize i utvrđenih kriterija za ustanovljavanje općinskih sudova nije utvrđena potreba ni osnovanost prijedloga za ustanovljavanje Općinskog suda u Sinju.

Dostupnost suda građanima osigurat će se radom Stalne službe u Sinju. Na temelju provedene analize i utvrđenih kriterija za ustanovljavanje općinskih sudova, kao i geografske posebnosti utvrđena je potreba i osnovanost ustanovljavanja Općinskog suda u Metkoviću. Zakoni se mijenjaju kada se utvrdi da dotadašnji tekst nije dao odgovarajuće rezultate. Ovom izmjenom smanjen je broj specijaliziranih sudova a da uopće nisu dani razlozi niti objašnjenje za takve izmjene. Također smanjivanje broja specijaliziranih sudova za zemljišnoknjižne predmete je neopravdano i prema prvom savjetovanju o izmjenama ovog zakona dalo bi se zaključiti da je razlog da se iz kruga tih sudova makne Županijski sud u Splitu to što on ne odlučuje u tim predmetima u skladu sa zakonom i da nije spreman usklađivati sudsku praksu sa ostala dva specijalizirana suda a što nikako ne može biti razlog za izmjenu zakona da Županijski sud u Splitu više ne odlučuje o žalbama u zemljišnoknjižnim predmetima.

Osim toga na tim područjima postoje neki specifični upisi npr. Smanjenje broja nadležnih županijskih sudova u pojedinima pravnim područjima utemeljeno je na podacima o prilivu pojedine vrste predmeta. Odredba čl.

Prozori za najviše zahtjeve

Konačnog prijedloga Zakona. Svrha te iznimke od nasumične dodjele predmeta je omogućiti da u istom predmetu u kojem je već po žalbi protiv prvostupanjske odluke odlučivao postupao županijski sud, povodom ponovne žalbe, odlučuje isti drugostupanjski sudac ili u suđenje sudjeluju isti sudski savjetnik, kojem je predmet poznat jer je u njemu već odlučivao postupao , a što omogućava brže rješavanje predmeta.

U provedbi sada važećeg Zakona pokazalo se da ponovno odlučivanje o žalbi nakon ukidne odluke županijskog suda samo jedan slučaj od više mogućih slučajeva kada će županijski sud odlučivati u istom predmetu. Osim toga, i Pravilnik o radu u sustavu e-spisa prepoznaje i druge iznimke od nasumične dodjele predmeta, primjerice remisorno vraćeni predmeti čl. Nadalje, razvidno je da svrha iznimke ne može ostvariti ako se predmet ne može dodijeliti istom sucu ili savjetniku primjerice, duže je bolestan ili više ne radi na sudu.