Riječni promet trenutačno je aktivan samo na Dunavu, malim dijelom na Dravi, a potpuno je zanemariv na rijeci Savi.
Hrvatske novine br. 7
U mrežu malih i srednjih luka dunavskog prometnog koridora nisu uključene naše postojeće luke Slavonski Brod, Sisak, Vukovar i Osijek. Ovisno o aktivnosti koje se u njima provode, luke posebne namjene klasificirane su u sljedeće kategorije: vojne luke, luke nautičkog turizma, industrijske luke, sportske luke, ribarske luke, brodogradilišne luke. Hrvatska ima ukupno 96 luka od županijske važnosti i luka od lokalne važnosti.
Može se zaključiti da je sustav luka u Republici Hrvatskoj primjereno uređen te da su izgrađene sve značajne državne i županijske luke. Izvan sustava pomorske infrastrukture ostala su postojeća tradicionalna privezišta unutar naselja i izvan građevinskog područja, ona u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja te ugostiteljsko-turističke i sportske namjene. Održavanjem javnog obalnog linijskog pomorskog prometa osigurava se redovita povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno s primjerenim brojem dnevnih putovanja, a sve u cilju zadovoljenja potreba otočnog stanovništva, stvaranja boljih uvjeta za život na otocima i poticanja njihovog razvitka.
Redoviti javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu u Republici Hrvatskoj obuhvaća 53 državne linije koje održava 13 brodara sa ukupnom flotom od 77 brodova. Također, otočkom stanovništvu su kroz korištenje povlaštenih karata u pomorskom prijevozu osigurani potrebni preduvjeti za ostvarenje veće kvalitete života na hrvatskim otocima. Ukupni kapacitet vezova u moru i mjesta za smještaj plovnih objekata na kopnu u lukama nautičkog turizma jest Prostornim je planovima županija predviđeno proširenje postojećih i izgradnja novih prihvatnih kapaciteta na oko potencijalnih lokacija te je planirano Kapacitet vezova luka nautičkog turizma i mjesta na kopnu predviđen je prostornim planovima županija.
U skladu s provedenim istraživanjima i analizama te zaključcima Strategije razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske Zračne luke na otocima Lošinju i Braču nisu predviđene za međunarodni promet.
Poslovni.hr
Prema broju zračnih luka u odnosu na površinu i broj stanovnika, Hrvatska se ubraja u razvijenije države Europe. Sam prostorni razmještaj zračnih luka relativno je zadovoljavajući. Zračni promet razvio se na prihvatljivim pretpostavkama koje su omogućile da raspolažemo s primjerenom mrežom komercijalnih i malih zračnih luka. Mreža zračnih luka i pristaništa, napose u kopnenom dijelu Hrvatske, nema nove prostorne zahtjeve za prostor, no uočava se mali broj i neravnomjernost razmještaja letilišta.
Zahtjevi za racionalizacijom potrošnje energije i povećanjem učinkovitosti prometne infrastrukture uvjetovali su razvoj intermodalnog prometa. Osnovni je cilj sustava osiguravanje optimalnog prometno-gospodarskog servisa robama. Intermodalni prijevoz tereta znači prijevoz tereta u jedinicama, kombiniranjem najmanje dviju vrsta prijevoza u prijevoznom lancu, tijekom kojega se većinom puta prolazi željeznicom, unutarnjim vodenim putovima ili brodom te gdje je početni i završni cestovni dio puta što je moguće kraći.
Intermodalni promet traži vrlo visoki stupanj organizacije potpomognut brzim razvojem IT tehnologije.
- priključiti grad Metković Hrvatska.
- Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja godine.
- speed dating kršćanin u blizini Slatina Hrvatska!
U Hrvatskoj je intermodalni promet nedovoljno razvijen u prijevozu tereta i javnom prijevozu putnika. Intermodalni su terminali vrlo rijetki, a često je prisutno paralelno korištenje autobusnih i željezničkih linija. Razvoj brzih i ultrabrzih mreža danas ima jednako revolucionaran učinak kao i razvoj prometne ili elektroenergetske mreže prije stotinu godina.
Četiri domaće tvrtke digitaliziraju plinomjere u Osijeku - Poslovni dnevnik
Na temelju analize stanja razvijenosti elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj, vidljivo je zaostajanje u broju priključaka širokopojasnog pristupa za prosjekom država članica EU-a. Prisutna je neravnomjernost u broju i gustoći širokopojasnih priključaka po županijama koja je uzrokovana nepovoljnom demografskom strukturom, nepoznavanjem načina uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija jednog dijela stanovništva te nedostatnom dostupnosti infrastrukture širokopojasnog pristupa u svim hrvatskim regijama.
Pristupna čvorišta svih razina, od mjesnih do međunarodnih, povezana su svjetlovodnom tehnologijom, što omogućuje daljnji rast prometa u elektroničkim komunikacijama. Trenutačna tehnološka zastupljenost pokazuje dominaciju jedne vrste pristupa vezane za postojeću komunikacijsku mrežu bakrenih parica, koja uglavnom zadovoljava trenutačne zahtjeve, ali ne omogućuje značajniji kvalitativni iskorak dostupnosti širokopojasnog interneta i većim pristupnim brzinama.
Razlikuju se dva vrlo karakteristična pojavna oblika elektroničke komunikacijske mreže: u urbanim cjelinama i u ostalom prostoru ponajprije magistralna mreža i GSM postaje. Razvoj elektroničke komunikacijske mreže, odnosno ravnomjerna pokrivenost teritorija, omogućit će dovršetak izgradnje stabilne i mobilne mreže, a primjenom najnovijih tehnologija IT povezivanja omogućit će se obavljanje velikog dijela poslova u mjestu boravka korisnika, čime se smanjuje opterećenje prostora prometom i omogućava decentralizirani razvoj gospodarstva.
Energetska infrastruktura. Osnovni energetski sustav čine sustavi za proizvodnju, prijenos, transport, opskrbu i skladištenje primarnih izvora energije nafte, plina, ugljena, obnovljivih izvora i sekundarnih izvora električne energije, toplinske energije i derivata nafte. U prostoru je najvidljivija zračna mreža za prijenos i distribuciju električne energije s tendencijom da se u urbanim sredinama ta mreža premješta pod zemlju, najčešće u koridoru cesta. Kod ostalih energenata zahtjevi za prostorom rješavaju se uglavnom gradnjom pod zemljom i u postojećim infrastrukturnim koridorima.
Na temelju prihvaćenih obveza EU-a, do Republika Hrvatska je već ispunila cilj zadan za Cjevovodni transport ima veliki značaj u kontinentalnom, ali i podmorskom dijelu Hrvatske i pokriva potrebe opskrbe plinom, naftom, vodom i sirovinom, a ima odgovarajući zahtjev na prostornim resursom, posebno kad je riječ o izgradnji i potrebama održavanja magistralnih cjevovoda.
Razmatra se izgradnja magistralnih plinovoda koji, ukoliko je moguće, ne bi nužno uvjetovali nove koridore, već bi se koristili postojeći magistralni koridori. Cjevovodni transport obilježava:. Skladištenje nafte i derivata osigurava se na lokacijama rafinerija, terminalima JANAF-a i u javno-privatnim skladišnim kapacitetima. Ostali su kapaciteti u vlasništvu drugih distributera, ponajprije za potrebe skladištenja derivata.
Energetska učinkovitost — Republika Hrvatska se koristi energijom manje učinkovito od većine zapadnoeuropskih država. U usporedbi sa zapadnoeuropskim državama, u Hrvatskoj postoji značajan prostor za poboljšanjem energetske učinkovitosti, to više što potrošnja energije u Hrvatskoj raste. Tijekom razdoblja od Ukupna instalirana toplinska snaga proizvodnih jedinica u centraliziranim toplinskim sustavima CTS u Republici Hrvatskoj iznosi oko MW.
Veliki dio proizvodnih kapaciteta i mreža za distribuciju toplinske energije zastarjele su tehnologije kod kojih postoje mogućnosti za povećanjem energetske učinkovitosti. Kad je riječ o investicijama i tekućim izdacima za zaštitu okoliša, postoje značajne razlike među županijama. Od toga su investicije u županijama Kontinentalne Hrvatske bile 2,5 milijarda kuna, a na području Jadranske Hrvatske 0,4 milijarda kuna.
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2021. godine
Najveće ukupne investicije u zaštitu okoliša Od županija Jadranske Hrvatske treba izdvojiti Primorsko-goransku županiju s 0,2 milijarde kuna ukupnih investicija u zaštitu okoliša. S druge strane, najmanje iznose u zaštitu okoliša Treba također naglasiti kako iznosi ukupnih ulaganja u zaštitu okoliša variraju od godine do godine vidi Prilog 1. Slična je situacija i u slučaju tekućih izdataka za zaštitu okoliša. Ukupni tekući izdaci za zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj U Kontinentalnoj Hrvatskoj iste godine iznosili su 2,0 milijarda kuna, a u Jadranskoj 0,7 milijarda kuna.
Po visini tekućih izdataka za zaštitu okoliša ponovno se ističu Grad Zagreb s 1,4 milijarda kuna i Primorsko-goranska županija s 0,2 milijarde kuna. Najmanje tekuće izdatke za zaštitu okoliša imaju Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska županija. Naime, tekući izdaci za zaštitu okoliša u Prema podacima Eurostata u Izgrađeni su centri za gospodarenje otpadom u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.
U Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje Terminski plan provedbe plana gospodarenja otpadom, Mjera M. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom, Za potrebe mjerenja razine onečišćenosti zraka na području Republike Hrvatske određeno je pet zona tablica 4. Detaljni podaci o ocjeni kvalitete zraka prikazane su u Godišnjem izvješću o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za Tablica 4.
Zone prema razinama onečišćenosti zraka na području Republike Hrvatske. Tablica 5. Aglomeracije prema razinama onečišćenosti zraka na području Republike Hrvatske. Tablica 6. Ocjena onečišćenosti nesukladnosti zona i aglomeracija po onečišćujućim tvarima, Razine onečišćenosti zraka određuju se prema donjim i gornjim pragovima procjene za sumporov dioksid SO 2 , dušikov dioksid NO 2 , lebdeće čestice PM10 , benzen, benzo a piren, olovo Pb , arsen As , kadmij Cd i nikal Ni u PM10, ugljikov monoksid CO , graničnim vrijednostima za ukupnu plinovitu živu Hg , te dugoročnim ciljem za prizemni ozon O 3 s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi.
Nijedna zona i aglomeracije nisu ocjenjene kao onečišćene s obzirom na vrijednosti sumporova dioksida SO 2 , dušikova dioksida NO 2 , ugljikova monoksida CO i benzena. Sumarna ocjena onečišćenosti nesukladnosti zona i aglomeracija po onečišćujućim tvarima prikazana je u tablici 6.
Vodoopskrba i odvodnja. Javna vodoopskrba i odvodnja u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave koje su obvezne samostalno ili u suradnji s drugima, osigurati njezino obavljanje na svom području. Za obavljanje djelatnosti mogu osnovati vlastito trgovačko društvo. Kao što je istaknuto u nacrtu prijedloga SPRRH, područja namijenjena zahvaćanju vode za piće zaštićuju se kao zone sanitarne zaštite izvorišta.
U Hrvatskoj su evidentirane zone sanitarne zaštite na ukupno Korištenje voda odnosi se na zahvaćanje površinskih i podzemnih voda i korištenje za: proizvodnju električne energije, tehnološke potrebe, prodaju vode na tržištu i pogonske namjene; uzgoj slatkovodnih riba i drugih vodenih organizama; plovidbu; splavarenje i vožnju drugim plovilima; sport, kupanje, rekreaciju i slične namjene te postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na vodama. Zaštita od štetnog djelovanja voda odnosi se na obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima i zaštitu od erozija i bujica.
Provodi se u skladu s planskim dokumentima i na temelju prethodnih procjena rizika od poplava za pojedino vodno područje. U sklopu upravljanja rizicima od štetnog djelovanja voda izrađene su karte opasnosti od poplava koje sadržavaju prikaz mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i karte rizika od poplava koje sadržavaju prikaz mogućih štetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih u kartama opasnosti.
- .
- Calaméo - Hrvatske novine br. 7.
- Opći uvjeti korištenja!
Uređenje voda podrazumijeva gradnju vodnih građevina regulacijske, zaštitne i melioracijske i održavanje voda s ciljem postizanja neškodljiva protoka voda. S druge strane, javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne odvodnje te upravljanje tim građevinama.
Slika 9. Javni vodovod, količina zahvaćene vode po slivovima, Slika Javna kanalizacija, ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda po slivovima, Javna kanalizacija, ispuštanje pročišćenih otpadnih voda po slivovima, Javna odvodnja uključuje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama. Ukupno zahvaćena količina vode u Hrvatskoj se u promatranom razdoblju smanjila s ,7 milijuna m 3 na ,4 milijuna m 3. U području Crnomorskog sliva u Količina otpadnih voda u sustavima javne odvodnje po slivovima prikazana je na slikama U promatranom razdoblju iz sustava javne odvodnje ispušteno je između ,7 milijuna m 3 Zanimljivo je vidjeti strukturu ispuštenih otpadnih voda u području Crnomorskog sliva i Jadranskom slivnom području.
U Hrvatskoj je zaštićeno Najvrjednija područja zaštićena su u osam nacionalnih parkova, 11 parkova prirode i dva stroga rezervata. Tablica 7.
Uključite se u raspravu
Od 11 parkova prirode ukupne površine 4. Ostala zaštićena područja razvrstana u šest kategorija su: 77 posebnih rezervata, dva regionalna parka, 85 spomenika prirode, 85 značajnih krajobraza, 28 park-šuma te spomenik parkovne arhitekture. Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje, Park prirode Vransko jezero, Ornitološki rezervat Crna Mlaka i područje Delte Neretve uvršteni su u Popis međunarodno vrijednih močvara Konvencije o močvarama od međunarodnog značenja, osobito kao staništa ptica močvarica Ramsar.
MGIPU, Ekološka mreža i sustav prostornog uređenja — mreža Natura Karta 9. Ekološka mreža Republike Hrvatske Natura Republika Hrvatska je u samom vrhu EU po postotku teritorija pokrivenog mrežom Natura Analiza stanja razvoja gospodarstva sa SWOT analizom. Regionalni bruto domaći proizvod.
S obzirom na ostvareni BDP po stanovniku, statističke regije znatno ne odstupaju od državnog prosjeka. BDP po stanovniku iznosio je Jadranska Hrvatska imala je Za razliku od statističkih regija, među županijama prisutne su značajnije razlike u vrijednosti BDP-a po stanovniku. Ispodprosječni BDP po stanovniku Županije s najnižim BDP-om po stanovniku Osim Grada Zagreba, koji je sa Iz opisanog se izvodi zaključak da razlikama u visini BDP-a županija najvećim dijelom pridonose ekstremne vrijednosti zabilježene u Gradu Zagrebu vidi Prilog 1.
Gospodarska kriza negativno se odražava i na kretanje regionalnog bruto domaćeg proizvoda i na regionalne nejednakosti. Razdoblje od S druge strane, od početka gospodarske krize odnosno od sredine BDP po stanovniku Jadranske Hrvatske se od U pogledu brzine konvergencije prema gospodarstvu EU-a, kao posljedica gospodarske krize, u razdoblju od BDP po stanovniku Jadranske Hrvatske je Kontinentalna Hrvatska U razdoblju od Regionalne nejednakosti — odabrani pokazatelji.
Osim prema BDP-u po stanovniku, velike razlike među županijama zabilježene su i prema drugim uobičajenim pokazateljima regionalnih razlika. Raspon vrijednosti odabranih pokazatelja na razini županija prikazan je u tablici 8.
- web stranice za upoznavanje grad Koprivnica Hrvatska.
- azijska služba za sastanke u blizini Solin Hrvatska.
- najbolje online upoznavanje u Virovitica Hrvatska!
Gustoća naseljenosti uvelike se razlikuje od županije do županije. Najveća gustoća naseljenosti prisutna je u Gradu Zagrebu, i to 8,0 puta veća nego u sljedećoj najgušće naseljenoj županiji — Međimurskoj, 16,6 puta veća od državnog prosjeka te čak 37 puta veća nego u najrjeđe naseljenoj, Ličko-senjskoj županiji 9,1 stanovnik po kilometru kvadratnom. Udio obrazovanog stanovništva u ukupnom stanovništvu u dobi od 16 do 65 godina pokazatelj je kvalitete ljudskog kapitala pojedine županije.
Promotre li se razlike u visini netoplaća, vidljivo je da su na županijskoj razini u Još su izraženije razlike u nezaposlenosti, tako da je u ožujku Podaci se nalaze u tablicama Tablica 8. Županijske nejednakosti — odabrani pokazatelji. Razvrstavanje županija prema vrijednosti indeksa razvijenosti. Na temelju prvog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske iz Indeks razvijenosti izračunava se i za županije i za jedinice lokalne samouprave, a koristi se radi njihova razvrstavanja u razvojne skupine i utvrđivanja potpomognutih područja.