Podrobniji članak o temi: Hlapljenje.
Hlapljenje je prelaženje tvari iz tekućega u plinovito agregatno stanje bez vrenja, na temperaturi nižoj od vrelišta. Iako na temperaturi nižoj od vrelišta prosječna kinetička energija molekula tekućine nije dovoljna za napuštanje tekućine, neke, najbrže, molekule imaju dovoljnu kinetičku energiju da se mogu odvojiti od površine tekućine i nastaviti se gibati slobodno.
Hlapljenjem se prosječna kinetička energija molekula u tekućini smanjuje i temperatura tekućine opada. Brzina hlapljenja veća je što je viša temperatura tekućine i niži tlak izvan tekućine. Vrelište nije isto kod svakog tlaka. Povišenje tlaka povećava, a smanjenje tlaka snizuje temperaturu vrelišta. Kod normalnog atmosferskog tlaka voda vrije kod °C.
Međutim, ako je tlak veći, voda će vrijeti kod temperature iznad °C, ako je tlak manji, voda će vrijeti ispod °C. Povišenje vrelišta zbog povećanja tlaka može se mjeriti pomoću Papinova lonca. To je zatvorena posuda u kojoj se voda zagrijavanjem pretvara u vodenu paru. Na poklopcu se nalazi manometar tlakomjer i termometar , kojim mjerimo tlak i temperaturu u loncu.
Nastala para ne može izaći, i zato se u posudi povisuje tlak. Posuda ima sigurnosni ventil.
Pitanja i odgovori
On ispušta paru kad tlak prijeđe određenu vrijednost. Bez obzira na sve: U Njemačkoj 90 posto zaposlenih s kolektivnim ugovorima prima božićnicu. U Njemačkoj je u poduzećima i ustanovama koje se drže kolektivnog ugovora zaposleno 47 posto zaposlenih.
To se prije svega odnosi na zaposlene u javnom sektoru, ali i branšama s tradicionalno dobro organiziranim sindikatima poput metaloprerađivačkog sektora, u što spada i njemačka automobilska industrija. Kako ćete proći u novoj poreznoj reformi? Nekome ništa, a nekome kuna. U fokusu novog, petog kruga porezne reforme su izmjene u sustavu poreza na dohodak i poreza na dobit. U vladi predlažu da se stope poreza na dohodak od sljedeće godine smanje sa sadašnjih 24 i 36 posto na 20 i 30 posto, pri čemu zadržavaju iste porezne razrede, ali i isti neoporezivi dio dohotka od kuna.
Također, predlažu da se stopa poreza na dobit smanji sa sadašnjih 12 na 10 posto za poduzetnike koji ostvaruju godišnje prihode do 7,5 milijuna kuna, čime će se, ističu u Banskim dvorima, obuhvatiti više od 93 posto poduzetnika u Hrvatskoj. Porezna reforma obuhvaća još nekoliko prijedloga, no oni su manje bitni za ovu priču. Dodaje kako vlada time daje svoj obol jačanju potrošnje i gospodarskom rastu u sljedećoj godini, u kojoj očekuje oporavak od koronakrize. No upozorava i da mogućnosti vlade da pomogne rast plaća manjim zahvatom poreznih škara ipak nisu neograničene. Drugim riječima, dodaje, i poslodavci bi morali dati svoj doprinos povećanju plaća zaposlenih.
Svi koji plaćaju porez na dohodak ovim će nešto dobiti, no dio toga je i na samim poslodavcima", poručuje naš sugovornik. Pritom podsjeća kako oko dvije trećine poreznih obveznika u Hrvatskoj ne plaća porez na dohodak jer njihova primanja nisu dovoljna da bi ih zahvatile porezne škare. Njima, dodaje, izmjene u sustavu tog poreza ne mogu pomoći. S druge strane, ističe kako je vlada u nekoliko navrata povećavala neoporezivi dio dohotka, koji je još prije nekoliko godina iznosio kuna mjesečno, a sada iznosi kuna, što je uvelike pomoglo građanima.
Svako daljnje povećanje neoporezivog dijela, dodaje, vodilo bi k još manjem broju građana koji plaćaju porez na dohodak. To je rezultat dosadašnjih krugova porezne reforme", poručuje naš sugovornik. Računice pokazuju da će oni s višim primanjima najbolje proći. Izmjene koje vlada sada predlaže u osnovi se svode na mijenjanje poreznih stopa, dok ostali parametri u sustavu poreza na dohodak ostaju isti.
Tako bi zaposleni koji plaćaju porez na dohodak, ako sabor prihvati vladin prijedlog, od sljedeće godine taj porez plaćali po stopama od 20 i 30 posto, umjesto po stopama od 24 i 36 posto, kao sada. Računice koje je za Index izradila RRIF-ova Visoka škola za financijski menadžment potvrđuju da zaposleni s malim primanjima, primjerice s neto plaćom od kuna ili manje, neće ni osjetiti promjene u sustavu poreza na dohodak. Njihova su primanja jednostavno premala da bi ih se oporezivalo. S druge strane, u novoj rundi porezne reforme najbolje će proći oni s visokim primanjima.
Primjerice, neto plaća samca u Zagrebu koja sada iznosi gotovo HR - VLADA je u sabor uputila novi prijedlog izmjena u poreznom sustavu koje bi građanima u džepovima trebale ostaviti nešto više novca nego što je to slučaj sada. No prijedlog Banskih dvora već je naišao na žestoke kritike, kako oporbe tako i sindikalaca, ali i poslodavaca.
Čak 34 posto starijih u riziku siromaštva: Mirovinski sustav muče tri ključna problema.
Grad Vukovar
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da stavka mirovina, pojedinačno promatrano, predstavlja najveći izdatak na rashodnoj strani proračuna, da imaju udio u BDP-u od oko deset posto. Unatoč svim izazovima, Hrvatska je uspjela održati drugi i treći mirovinski stup, na što smo ponosni, a cilj u budućnosti je i njihovo daljnje jačanje, poručio je Marić. Napomenuo je kako je, ne samo iz perspektive Hrvatske, već cijelog svijeta, sveprisutan trend produženja životnog vijeka populacije, a zbog razvoja tehnologije, medicine i znanosti.
To je dobro, no, ima i određene posljedice na mirovinski sustav, dodao je Marić. Kao specifičnosti hrvatskog mirovinskog sustava izdvojio je poprilično nepovoljan omjer između broja umirovljenika i zaposlenih, kao i u iznadprosječan udjel ranou mirovljenih građana, što su i neki od razloga nastavljanja napora ka daljnjim reformama mirovinskog sustava.
- ?
- Vrelište – Wikipedija.
- 8-minutno brzinsko druženje u Virovitica Hrvatska.
- izlazi s muškarcem iz godine Slatina Hrvatska;
- .
- ;
Čak 34 posto starijih u riziku siromaštva i socijalne isključenosti. Viša ekonomska savjetnica u predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj Judita Cuculić Župa podsjetila je da uplate u drugi mirovinski stup od njegova osnivanja iznose pet posto pa je stoga predložila hrvatskoj vladida se, čim to fiskalne mogućnosti dopuste, povećaju doprinosi za drugi stup, koji se izdvajaju iz bruto plaće svakog osiguranika.
Cuculić Župa je također istaknula da Hrvatska ima premali broj ljudi koji uplaćuje sredstva u mirovinski sustav, što je posljedica vrlo niske stope zaposlenosti, koja je treća najniža među zemljama EU-a.
Navigacijski izbornik
Ocijenila je kako je niska stopa zaposlenosti najveći makroekonomski problem Hrvatske, za čije rješavanje je potrebna implementacija mnogih politika, odnosno reformi. I Cuculić Župa je istaknula da produljenje životnog vijeka predstavlja izazov za mirovinske sustave.
Ako ljudi žive dulje, tada će i više vremena primati mirovinu, a ako nema dovoljno ljudi koji će uplaćivati u mirovinski sustav, on u budućnosti postaje neodrživ, a adekvatnost mirovina niska, rekla je. Upozorila je i da udio starijih ljudi kojima prijeti rizik siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj doseže 34 posto, što je 15 postotnih bodova više od prosjeka EU-a, a uvelike je posljedica neadekvatnih iznosa mirovina. Kao specifičnost hrvatskog mirovinskog sustava izdvojila je i značajnu zastupljenost povlaštenih i mirovina po posebnim propisima. Uplate od pet posto u drugi stup individualna kapitalizirana štednja su također obvezno mirovinsko osiguranje, a građani odabiru obvezni mirovinski fond koji upravlja njihovim sredstvima, pri čemu nadzor nad poslovanjem tih fondova provodi Hrvatska agencijaza nadzor financijskih usluga Hanfa.
Grad Vukovar - Pitajte gradonačelnika
U pravilu novi zaposlenici sami biraju mirovinski fond, a ako to ne učine u određenom roku tada ih raspoređuje Središnji registar osiguranika Regos. Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman rekao je da više od 95 posto novih zaposlenika samo ne odabire obvezni mirovinski fond u koji će ulagati mirovinsku štednju, zbog čega se radi na edukaciji građana. Ustvrdio je i da je industrija mirovinskih fondova u Hrvatskoj pokazala znatnu otpornost u vrijeme nestabilnosti tržišta. S imovinom čija vrijednost trenutno nadmašuje milijardi kuna mirovinski fondovi mogu i nadalje pružati pomoć gospodarstvu, pa tako i u kontekstu potencijalnih privatizacija i razvoja tržišta kapitala, rekao je Žigman.
Predstavnik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava UMFO Petar Vlaić ustvrdio je da su u posljednje dvije financijske krize u Hrvatskoj mirovinski fondovi djelovali kao stvarni stabilizatori na tržištima kapitala. Važnost četiri obvezna mirovinska fonda u Hrvatskoj između ostalog se ogledai u tome da su pojedinačno najveći imatelji državnih obveznica, a imaju i udio i u brojnim hrvatskim kompanijama, naveo je Vlaić.
Poručio je i kako će imovina u hrvatskim mirovinskim fondovima ljudima u mirovini omogućiti budućnost s adekvatnim prihodima. Direktorica Zaklade Friedrich Ebert Türkan Karakurt rekla je da, iako su ciljevi mirovinskih sustava u većini zemalja slični, postoji cijeli niz različitih sustava, koji su uglavnom manje zadovoljavajući, pri čemu je siromaštvo među umirovljenicima široko rasprostranjeno. Stoga bi se reformama trebala postići održivost mirovinskih sustava, koji omogućavaju jednake životne uvjete za umirovljenike u Europi, poručila je. Ravnatelj IJF-a Vjekoslav Bratić podsjetio je da taj institut ove godine slavi 50 godina postojanja, a kroz kroz sve te godine stanje i perspektive mirovinskih reformi u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, bile su među najvažnijim istraživačkim temama.
Krešimir Sever: Novac iz EU treba iskoristiti za restrukturiranje gospodarstva. Detektira problem u iseljavanju, posebno visokoobrazovanih. Tvrdi da treba naći rješenje za povratak u zemlju naših građana, posebno mladih, visokoobrazovanih, za prijenos znanja i ponašanja iz gospodarstava zemalja u kojima su bili na privremenom radu.
Vrijedne ljude ubraja u snagu Hrvatskei tu koristi priliku da upozori kako njihove radne vrijednosti 'nerijetko dolaze do punog izražaja tek u inozemstvu, u uređenim sustavima rada i pod vodstvom sposobnih menadžera koji organiziraju i vode poslovne procese'. Posebno bismo izdvojili priliku koju Sever vidi u velikom iznosu raspoloživog EU novca, ali naglašava da ta sredstva treba iskoristiti 'za restrukturiranje gospodarstva prema naprednim tehnologijama, zelenoj energiji i otvaranju novih kvalitetnih radnih mjesta'. To je ista teza koju je ovog tjedna objavilo saborsko fiskalno povjerenstvo, upozorivši da se europski novac ne smije koristiti samo za javni sektor.
Nažalost, država svojim prvim najavama pokazuje da neće slušati ni Povjerenstvo koje je sama osnovala, ni Severa. Klasična prava radnika ostala su u drugom planu, a Sever posebno inzistira na okretanju Hrvatske inovacijama, ulaganjima u istraživanje i razvoj, boji se slabog i sporog tehnološkog napretka i tehnološke zaostalosti.
Ističe i premalo poslova za visokoobrazovanu radnu snagu i poslova s višom dodanom vrijednošću te namobjašnjava da prijeti konkurentnost zasnovana na slabo plaćenim i obespravljenim radnicima koji rade na nesigurnim poslovima. Plenković podnio izvješće o radu Vlade i naveo buduće prioritete. Potom je naveo i prioritete u narednom razdoblju. Prvi je — osigurati socijalnu sigurnost, što je preduvjet razvoja društva u kojem svatko ima pravo na kvalitetnu zdravstvenu skrb, društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike.
Socijalna kohezija i smanjivanje nejednakosti naš su cilj, reče premijer. Treća je zadaća učvršćivanje ekonomske suverenosti postizanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije, kao i jačanjem energetske neovisnosti i hrvatskog sela te razvojem kružnog gospodarstva. Posljednja dva prioriteta čine osnaživanje državnih institucija, podizanje učinkovitosti javnih službi i otpornosti javnih financija, te povećanje globalne prepoznatljivosti zemlje. No, kako je istaknuo Plenković, najvažnija je zadaća —demografska revitalizacija.
- najbolje web stranice za pronalazak partnera Bjelovar Hrvatska.
- izlazi s vašom blizinom Vinkovci Hrvatska.
- fotografije za internetske veze u Dubrovnik Hrvatska.
- 5 minuta zabave u Bjelovar Hrvatska;
- na speed datingu Požega Hrvatska.
- geek speed dating u Split Hrvatska;
Radit ćemo na stvaranju preduvjeta koji će smanjiti iseljavanje, i to gospodarskom i poreznom politikom koje će poslodavcima olakšati da otvaraju nova radna mjesta i daju adekvatne plaće — kazao je Plenković obećavši iulaganjeu prometnu, energetsku i vodno-komunalnu infrastrukturu. Treba očekivati težak završetak godine s teškim posljedicama u gospodarstvu zbog izrazito negativnog utjecaja svjetske pandemijske krize.
Reakcije Vlade na pandemiju, posebno kad je riječ o brzom donošenju mjera za spas gospodarstva, bile su pravodobne i podržavamo svaki iskorak u tom smjeru. No hrvatske poslodavce zanima pogled naprijed, u budućnost, a mjere su samo kratkoročnog karaktera. Moramo više razmišljati i pripremati se za vrijeme pred nama. Potreban nam je ubrzan rast, brži od zemalja koje se nalaze u našem neposrednom okruženju, makroekonomska stabilnost i fiskalna disciplina koji su preduvjeti oporavka. Rast nije moguć bez provođenja ozbiljnih reformi.