Slika 3. Struktura strateškog dokumenta. Nositelj Strategije nastavio je suradnju s dionicima nacionalne razine uključenima u proces njezine izrade jer je, u postupku izrade akcijskog plana, bilo potrebno utvrditi zajedničke aktivnosti, programe i projekte čijom će se realizacijom na godišnjoj razini pridonijeti realizaciji mjera, prioriteta i strateških ciljeva. Provedbeni mehanizam i instrumenti opisani su u zasebnom poglavlju ovog dokumenta. Akcijski plan zajedno s konkretnim aktivnostima, programima i projektima, financijskim planom i definiranim pokazateljima rezultata pripremaju se za trogodišnje razdoblje i ažuriraju godišnje te moraju biti usklađeni s proračunima nositelja i sunositelja mjera i APP-ova.
Tijekom procesa izrade Strategije naglasak je stavljen na proces osvještavanja kompleksnosti razvojne problematike i nužnosti interdisciplinarne suradnje među ključnim razvojnim dionicima. Već u prvom koraku izrade Strategije pojavile su se prepreke u razumijevanju tematike koje proizlaze iz razlike u razumijevanju ključnih pojmova kao što su regije, područja, teritoriji, mjesta, lokacije i sl. Govorimo o različitim perspektivama koje proizlaze iz činjenice da tim pojmovima barataju različite struke u svakodnevnoj razvojnoj praksi. Problemi koji se danas javljaju u regionalnom razvojnom kontekstu oslikavaju tradiciju slabe suradnje među strukama.
Razvojni su problemi kompleksni i nije ih moguće rješavati linearno, jednodimenzionalno, nametljivo, bez propitivanja učinaka i procjene korisnosti i provjere razine zadovoljstva krajnjih korisnika javnih politika. Jasno, krajnji su korisnici građani, tvrtke, institucije i treba ih pitati za njihovo mišljenje i pokušati ih uključiti u razvojne procese koliko je god moguće. Karta 1. Jedinice lokalne i područne regionalne samouprave. Izvor: Preuzeto iz Nacrta prijedloga strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, travanj Državni zavod za statistiku kao glavni nositelj sustava službene statistike u Republici Hrvatskoj novu je Nacionalnu klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe statistike počeo primjenjivati od 1.
Karta 2. Osnovne odrednice pojma regije ili područja vizualno su predstavljene različitim kartografskim prikazima u Nacrtu prijedloga strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske travanj Kako postoje različite perspektive, javlja se potreba osvješćivanja da jednoznačno određivanje pojma regije gotovo nije moguće i da ovisi o kontekstu u kojemu se upotrebljava pojam regije ili područja. Bitno je širiti razumijevanje kako bi se omogućilo rješavanje regionalnih razvojnih problema i otvaranje prema potencijalima koji se pružaju suradnjom među strukama i kroz stvaranje sinergija u aktivnom zajedničkom djelovanju.
Time se omogućava ostvarivanje kvalitetnijih, otpornijih i učinkovitijih razvojnih rješenja. Županije koje predstavljaju hrvatske regije kao upravno-teritorijalne jedinice prikazane su na karti 1.
- Uključite se u raspravu.
- crna lezbijka u Velika Gorica Hrvatska;
- Addiko poslovnice.
Statističke NUTS 2 regije, U skladu sa ZRRRH-om »Opći cilj politike regionalnog razvoja je pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala. ZRRRH predstavlja daljnji iskorak prema unaprjeđenju strateškog planiranja regionalnog razvoja. Kako bi se olakšalo planiranje specifičnih mjera i projekata u funkciji dostizanja temeljnih strateških ciljeva politike regionalnog razvoja, ZRRRH-om je uvedena obveza donošenja razvojnih programa namijenjenih poticanju regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja te razvoju potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima.
Programi će se temeljiti na Strategiji, a predstavljat će programsku osnovicu za planiranje proračuna za središnje državno tijelo nadležno za regionalni razvoj. Donošenjem ZRRRH-a ispunjen je jedan od preduvjeta za povlačenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjenih urbanom razvoju. Jasno definiranje urbanih područja te izrada strategija urbanog razvoja usklađenih s metodološkim smjernicama koje je pripremio nositelj politike regionalnog razvoja, predstavlja dugoročnu osnovicu za bolje planiranje urbanog razvoja i bolju pripremu razvojnih projekata, a s tim povezano i kvalitetnije korištenje sredstvima ESI fondova.
Jačanju urbane dimenzije svakako pridonosi i odredba ZRRRH-a kojom se od jedinica područne regionalne samouprave traži da u svojim strateškim dokumentima stave poseban naglasak na ulogu velikih gradova i gradova sjedišta županija u poticanju razvoja, a s ciljem stvaranja jasne poveznice između strategija razvoja urbanih područja te županijskih razvojnih strategija ŽRS. ZRRRH-om je uvedena puna primjena nove kategorizacije potpomognutih područja definiranih prema indeksu razvijenosti koja se temelji na društveno-gospodarskim obilježjima lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica.
Ona podrazumijeva da se sve postojeće i nove poticajne mjere koje u sebi sadržavaju i dimenziju poticanja uravnoteženog regionalnog razvoja jasno povežu s indeksom razvijenosti kao temeljnim mjerilom stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne regionalne samouprave čime se nastoji postići učinkovitost trošenja sredstava iz državnog proračuna namijenjenih poboljšanju položaja slabije razvijenih područja. Uvođenjem kategorije područja s razvojnim posebnostima koja zbog iznimne prirodno-geografske raznolikosti te društveno-gospodarskih i demografskih obilježja značajno utječu na razvoj pojedinih područja, omogućeno je da se za pojedine prostore Republike Hrvatske izrade posebni teritorijalni razvojni programi neovisno o stupnju razvijenosti tih područja npr.
Takva kategorizacija omogućuje da i druga područja, osim potpomognutih, imaju posebne povoljnosti kod sudjelovanja u programima koji se financiraju iz ESI fondova ili drugih izvora te kroz primjenu posebno kreiranih mjera za prevladavanje razvojnih izazova prilagođenih posebnostima tako izdvojenih područja. Kako bi se potaknulo korištenje ESI fondova upravo u onim područjima Republike Hrvatske koja najviše zaostaju za prosjekom Republike Hrvatske prema stupnju razvijenosti, uvedena je, kao trajna mjera, obveza sufinanciranja pripreme i provedbe razvojnih projekata na potpomognutim područjima i drugim područjima s razvojnim posebnostima u skladu s proračunskim mogućnostima.
S namjerom poticanja razvoja potpomognutih područja, za najslabije razvijena područja ZRRRH-a predviđa i druge mjere kao što su ustupanje prihoda od poreza na dobit i naknade za iskorištavanje mineralnih sirovina te uvođenje naknade javnim ustanovama nadležnim za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima, a koje ostvaruju znatne financijske prihode, koju su obvezne uplaćivati JLS-ovima za potrebe financiranja razvojnih projekata u području zaštite okoliša, gospodarskog razvoja i društvene infrastrukture.
U svrhu osnaživanja institucionalnog okvira za planiranje i praćenje rezultata politike regionalnog razvoja te za što učinkovitiju komunikaciju i suradnju središnje, regionalne i lokalne razine, ZRRRH-om su postavljeni temelji za uspostavu partnerskih vijeća na razini statističkih NUTS 2 regija.
- online dating besplatno Split Hrvatska.
- HRT: Naslovnica;
- DISCOVERY OF TRANSFER OF SIGNAL IN HUMAN CELLS AND NEW CANCER THERAPY;
- tvrtka za sastanke u blizini Požega Hrvatska.
- Poslovnice - Addiko Bank Hrvatska;
- Najčitanije.
Prilikom izrade Strategije, Partnerska vijeća Kontinentalne i Jadranske Hrvatske pokazala su se vrlo učinkovitom platformom za suradnju svih triju razina vlasti, ali i za pružanje potpore regionalne i lokalne razine te gospodarskih subjekata, znanstveno-stručne zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva nositeljima politike regionalnoga razvoja na središnjoj razini. Za osiguranje aktivnog doprinosa predstavnika regionalne i lokalne razine te znanstveno-stručne zajednice formuliranju politike regionalnog razvoja te praćenju njezinih rezultata i učinkovitosti, ZRRRH-om je također predviđeno osnivanje i Vijeća za regionalni razvoj.
Vijeće za regionalni razvoj trebalo bi postati trajno mjesto dijaloga svih triju razina vlasti te predstavnika znanstvenih i stručnih organizacija koje svojim djelovanjem može značajno pridonijeti daljnjem poboljšavanju nacionalne politike regionalnog razvoja. S obzirom na potrebu osnaživanja regionalnih koordinatora kao središta stručnosti i znanja koji će neposrednim djelovanjem u svom okruženju potaknuti planiranje i provedbu regionalnih strategija i projekata, ZRRRH-om, s tom svrhom, postavljen pravni okvir njihovog djelovanja u obavljanju poslova od općeg gospodarskog interesa.
Uveden je mehanizam akreditacije koji će omogućiti transparentno i kontinuirano praćenje kvalitete njihova rada te njihovo uključivanje u sustav upravljanja i kontrole korištenja sredstava ESI fondova. S obzirom na važnost regionalnih koordinatora za proces programiranja i provedbe regionalne politike, uočena je potreba da se jačanje njihove uloge i unaprjeđenje njihovih kapaciteta potakne sa središnje razine. Upravo je, s ciljem jačanja ljudskih potencijala u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne regionalne samouprave i županijskim razvojnim agencijama za bolju pripremu i provedbu razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz pristupnih fondova Europske unije, odnosno ESI fondova, Ministarstvo pokrenulo potprogram »Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj regionalnoj razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije«.
U svrhu daljnjeg unaprjeđenja strateškog programiranja regionalnog razvoja, uvažavajući preporuke studije »Ocjena sustava strateškog planiranja i mogućnosti financiranja razvoja županija i lokalnih jedinica u kontekstu provođenja politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske«, EIZ, Smjernicama se nastojalo jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave pružiti detaljnije upute za izradu strateških dokumenata.
Potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima. Potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati. Status potpomognutog područja stječu jedinice lokalne i područne regionalne samouprave čija je vrijednost indeksa manja od 75 posto državnog prosjeka županije iz I. Osnovni cilj poticanja razvoja potpomognutih područja je ravnomjerniji razvoj Republike Hrvatske i smanjenje zaostajanja tih jedinica za ostalim područjima Republike Hrvatske.
Na karti 3. Karta 3.
Brzina ‐ Hrvatski Telekom
Potpomognuta područja na lokalnoj razini. Distribucije JLS-a i stanovništva prema skupinama razvijenosti u Drugo poglavlje Analitičke podloge detaljnije opisuje pojedinosti strateških razvojnih dokumenata i zakona Republike Hrvatske koji određuju upravljanje regionalnim razvojem, uključujući potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima.
Fond treba ubrzati društveno i ekonomsko oživljavanje Grada Vukovara s naglaskom na obnovu i izgradnju gospodarstva i prateće komunalne infrastrukture. Fond ima značajnu ulogu i u objedinjavanju potreba u gradu izradom Plana i Programa te koordiniranjem svih relevantnih sudionika njegove provedbe. Prema utvrđenom Planu i Programu se svake godine iz državnog proračuna na poziciju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspoređuju posebna sredstva za obnovu i razvoj Grada Vukovara.
U ožujku U Planu i programu obnove i razvoja Grada Vukovara Područja s razvojnim posebnostima jesu geografska područja koja se prema svojim prirodno-geografskim te društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima mogu izdvojiti od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja.
Tu spadaju npr. Uvođenje kategorije područja s razvojnim posebnostima u Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske Od Brdsko-planinska područja utvrđena su na osnovi dvaju skupova pokazatelja: pokazatelja koji upućuju na brdsko-planinske posebnosti koje ostaju iste na svim razvojnim razinama i pokazatelja čije će vrijednosti s vremenom pokazati razvijaju li se ta područja zahvaljujući razvojnim mjerama. Zona s primijećenom jačom depopulacijom je širi brdski i gorski pojas istočnog dijela središnje Hrvatske prostor oko Bilogore te zapadne Slavonije prostor Papuka i Krndije.
Razlozi su također slaba razvijenost prometne infrastrukture, što dovodi do slabije ekonomske razvijenosti, a uzrok tomu je veća energija reljefa koja onemogućuje laku i jeftinu izgradnju većih prometnih koridora te na taj način posljedično izolira spomenuta područja. Karta 4. Brdsko-planinska područja. U Analitičkoj podlozi prepoznata je problematika depopulacije udaljenih perifernih ruralnih područja koja su suočena s nizom demografskih izazova. Starenje i iseljavanje su vrlo ozbiljni problemi koji dovode do smanjenja operativnosti u poslovnoj zajednici.
Nedostatak odgovarajuće radne snage, kako kvalitativno tako i kvantitativno, može odbiti potencijalne investicije. Udaljena slabije dostupna ruralna područja suočena su s depopulacijom i poteškoćama u zadržavanju dobne strukture pogodne za radnu funkciju te razine usluga i funkcija od općega gospodarskog interesa. Radno aktivno stanovništvo, posebno ono mlado i obrazovanije, iseljava se u potrazi za boljim životnim i radnim prilikama. Ti su izazovi često povezani s tendencijom koncentracije ljudi u vrlo urbaniziranim područjima, što povećava postojeću neravnotežu u gustoći naseljenosti.
Navedene demografske promjene ugrožavaju socijalnu i gospodarsku strukturu perifernih ruralnih područja. To u konačnici može dovesti do »začaranog kruga« i rizika od izumiranja stanovništva u nekim ruralnim područjima. Često predlagana rješenja temeljena na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama npr. Uvažavajući ove probleme, ustrojeno je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje ima ulogu u osmišljavanju i provedbi mjera demografske politike koje bi pridonijele obnovi i razvoju stanovništva.
Ministarstvo ima zadatak pratiti i analizirati demografske trendove i kretanja u Republici Hrvatskoj, posebice promjene u broju stanovnika, prirodnom kretanju stanovništva migracijama i strukturi stanovništva; predlagati mjere usmjerene na porast nataliteta, uravnoteženje dobne strukture, održanje prostorne ravnoteže stanovništva; motiviranja mladih za ostanak u Hrvatskoj, mjere podrške roditeljstvu te mjere usmjerene na usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života; usklađivati rad državnih i ostalih tijela pri ostvarivanju aktivnosti demografskog razvitaka i populacijske politike; predlagati Vladi Republike Hrvatske promjene zakona i drugih propisa iz područja demografske politike te obavljati i poslove usmjerene na podizanje svijesti i edukaciju građana o važnosti demografskih pitanja i revitalizacije stanovništva; pružati potporu lokalnoj i regionalnoj područnoj samoupravi te organizacijama civilnog društva u razradbi vlastitih programa usmjerenih na demografski razvitak.
Indikativna je ugroženost i pojačano pražnjenje pograničnih područja karta 5. Karta 5.
Pogranična područja. Otoci uglavnom pripadaju kategoriji područja s razvojnim posebnostima. Republika Hrvatska ima 1. Stalno je naseljeno 47 otoka i poluotok Pelješac, a prema zadnjem popisu stanovništva iz Otoci zauzimaju oko 3.
Danas izdvajamo
Ukupna duljina hrvatske morske obalne crte iznosi 6. Naš je najveći otok Cres ,7 km² , najviši je Brač Vidova gora m , najrazvedeniji je Pag, najduži otok je Hvar, a najnaseljeniji je otok Krk. Država u hrvatske otoke prosječno godišnje ulaže više od 1,2 milijarde kuna u izgradnju potrebne temeljne infrastrukture, subvencije i potpore. Nacionalni program razvitka otoka u daljnjem tekstu: NPRO usvojen je NPRO navodi sljedeća načela upravljanja otočnim razvojem: Otoci su razvojno jednakopravni dijelovi Hrvatske.
Otok je sustav koji čine ekosustav otoka, čovjekove proizvodne, potrošne i prometne djelatnosti te društvena zajednica koja na njemu obitava. Održivo i potpuno korištenje otočnog bogatstva. Zahvaljujući svojim komparativnim razvojnim prednostima, otoci se mogu čuvati i očuvati samo ako se koriste u cijelosti i održivo. Na otocima stoga treba poticati ulaganja koja su ekološki koriste i čuvaju okoliš , gospodarski vraćaju uloženo , tehnološki ostvaruju predviđenu proizvodnju i društveno čuvaju i unaprjeđuju otočnu zajednicu održiva. Otok je razvojna zajednica čiji je razvoj ponajprije briga otočana, a na državnoj i županijskoj razini osiguravaju se tek potrebni institucionalni uvjeti i uključivanje u nacionalne infrastrukturne i suprastrukturne sustave.
Bitan je kontinuitet upravljanja razvojem otoka.
Nositelji otočne razvojne politike trebaju do kraja ostvarivati programe koje su započeli te dugoročno odabirati, koristiti i mijenjati razvojne instrumente i mjere kojima će korisnike otočnih resursa usmjeravati prema potpunom i održivom korištenju. Slijedeći ta načela, održivi razvoj osnovni je cilj i svrha upravljanja otočnim gospodarstvom i ekosustavom nositelja otočne razvojne politike. Osnovni je cilj tako određen kao stalno i potpuno, gospodarski, ekološki, tehnološki i društveno održivo iskorištavanje otočnog potencijala.
Usporedba otočne razvojne politike s krovnom regionalnom politikom pokazuje nedovoljnu povezanost i nedostatak vertikalne koordinacije provedbe krovnog i regionalnih zakona.
Korisne poveznice
Treba upozoriti da je Postoji određen broj JLS-a koji su i u kategoriji područja s razvojnim posebnostima i u kategoriji potpomognutih područja. Kao što je istaknuto u Analitičkoj podlozi, među JLS-ovima u kategoriji potpomognutih područja nalaze se samo deset od 45 brdsko-planinskih i tek jedna od 51 otočnog JLS-a. ZRRRH-a uvodi se kategorija urbanih područja. Naime, uočena je potreba da se za pojedine prostore Republike Hrvatske izrade posebni teritorijalni razvojni programi bez obzira na stupanj razvijenosti tih područja.
Kako problematika razvoja urbanih područja nije odgovarajuće bila zastupljena u postojećem normativnom okviru politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske, ZRRRH uvodi kategorije urbanih aglomeracija za šira područja utjecaja četiriju najvećih gradova i kategorije većih odnosno manjih urbanih područja, s obvezom donošenja vlastitih strategija urbanog razvoja kao osnovice za planiranje projekata sufinanciranih iz ESI fondova i iz drugih izvora. Stoga planske dokumente politike regionalnog razvoja pored Strategije i županijskih razvojnih strategija sada čine i strategije razvoja urbanog područja.
Urbane aglomeracije su: urbana aglomeracija Zagreb sa sjedištem u Zagrebu [14] Zagreb je jedino urbano područje u Republici Hrvatskoj koje nužno u obuhvat mora uključiti administrativne teritorije okolnih JLS-ova koji su u sastavu susjednih županija, za razliku od bilo kojeg drugog urbanog područja. Gradovi Osijek, Rijeka, Split i Zagreb su kao sjedišta aglomeracija nositelji izrade strategije razvoja svojih urbanih aglomeracija koja će biti njihova osnova za daljnji rad, što uključuje i identificiranje projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje iz ESI fondova i koji su u interesu svih članova pojedine urbane aglomeracije.
Karta 6.