Spomenuti se pesticidi i dalje koriste u plastenicima i staklenicima. Pčelari u zapadnoj Europi upozorili su na stalni pad broj pčela i kolonija unazad 15 godina. Ugroženo 76 posto proizvodnje hrane u Europi. Zastupnici u Europskom parlamentu EP ističu da se time ugrožava čak 76 posto proizvodnje hrane u Europi koja ovisi o oprašivanju odnosno oprašivačima, jednom od najugroženijih čimbenika u ekosustavima diljem EU-a. Revizori su zaključili da ne samo da EU nije uspio zaustaviti pomor pčela i ostalih kukaca već da su europska pravila o pesticidima jedan od glavnih uzroka drastičnog pada oprašivača u prirodi.
Sud ističe da zemlje članice i dalje, potpuno legalno, koriste pesticide za koje se vjeruje da su odgovorni za pomor pčela i košnica. Smanjenje upotrebe pesticida i umjetnog gnojiva.
PORTAL ZA MALE PČELARE
EP je u prosincu , usvojio rezoluciju u kojoj se ističe da se Inicijativom EU-a za oprašivače trenutačno ne može zaštititi pčele i ostale oprašivače od brojnih uzroka njihova uništavanja, uključujući intenzivnu obradu zemljišta, pesticide, klimatske promjene, prenamjenu zemljišta, gubitak staništa i invazivne vrste, te su zastupnici zatražili od Komisije da predstavi sveobuhvatan akcijski program s dostatnim sredstvima. Skoro 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje EU-a izravno se pripisuje oprašivačima iz životinjskog svijeta.
Prijavite projekt i iskoristite bespovratnih Rizik za poljoprivrednike ne postoji, a priprema projektne dokumentacije potpuno je besplatna. Ovaj natječaj je izuzetna prilika da napokon ostvarite svoje planove. Omogućeno Vam je da unutar vlastitog gospodarstva u iznosu od 50 eura sa stopostotnim sufinanciranjem! Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu. Naselje u kojemu planirate provoditi djelatnost treba imati manje od stanovnika, a veličina Vašeg gospodarstva mora biti veća od eura.
Poljoprivredna gospodarstva koja već obavljaju dopunske djelatnosti mogu iskoristiti bespovratna sredstva za daljnji razvoj i unapređenje poslovanja prijavom na Natječaj za tip operacije 6. Visina potpore je od do eura, a intenzitet potpore je:. Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu te koji su registrirani ili imaju rješenje da obavljaju djelatnost za koju se prijavljuju.
- Spicom Po Spici Melita Pavlek - [PDF Document];
- usluge privatnih spojeva u Velika Gorica Hrvatska;
- hak-revija-288-289;
- prijateljsko: slične riječi i sinonimi | ?
- priključiti mjesto u Knin Hrvatska;
To znači da za prijavu na ovaj natječaj trebate biti upisani u Registar poreznih obveznika po osnovi samostalne djelatnosti korisnika najmanje godinu dana u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu. Osim toga, vrijednost Vašeg gospodarstva mora biti minimalno eura, a naselje kojemu gravitirate ne smije imati više od stanovnika. Prihvatljivi sektori ulaganja i aktivnosti iz natječaja za tip operacije 6.
Potpune uvjete za prijavu možete i sami detaljno proučiti, ali za Vas to može napraviti specijalizirani tim ljudi koji ovo sve ima u malom prstu. Prijavite se ovdje već danas da Vas besplatno savjetujemo i da na vrijeme podnesete zahtjev za dodjelu financijskih sredstava. Za sva pitanja možete me osobno kontaktirati na telefon ili na e-mail: info projektkrs. Prijelaz te opasne invazivne vrste u Istru već se godinama očekuje, od njega strepe posebno pčelari, jer se azijski stršljen Vespa velutina u prvom redu smatra strašnom pošasti po košnice i pčelinje zajednice.
FTN Novi Sad Zbornik Radova 14-2010
Još uvijek nema potvrde da je azijski stršljen stigao u Istru, mada je samo pitanje dana kada će ući, rekao nam je dr. Nediljko Landeka iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije i predstavnik istarskih pčelara u nacionalnom savezu. I dok razgovaramo o invazivnim vrstama koje su se probile u našu regiju, ili napreduju prema njoj, konstantno mu zvoni mobitel ili preko društvenih mreža pristižu fotografije mamutske ose.
Dobro je dok je tako, kaže Landeka, ljudi dojavljuju i velika su nam pomoć pri detektiranju invazivnih vrsta, a kad tad pojavit će se i fotografija na kojoj će se zaista nalaziti taj dugo očekivani negativac. Pomutnja je stvorena objavom pogrešnih fotografija u medijima na kojima se nalazio drugi stršljen iz Azije, takozvani mandarinski Vespa mandarinia koji je jako velik i vrlo sličan našoj velikoj europskoj osi, objašnjava nam Landeka.
Einsteinovo proročanstvo — je li prijetnja stvarna? Pčele su stoka i razumljivo je da kao i u krupnom stočarstvu i pčelari računaju na remont pčelinjih društava, odnosno tolerantni gubitak pčela u zajednici. I dok je prihvatljiv gubitak oko 8 posto, već godinama on je oko posto, a nerijetko pčelari gube čak i četvrtinu svojih pčela.
Svi znamo onu Einsteinovu o smaku svijeta nestanu li pčele. Stoga smo istražili je li ta prijetnja stvarna. Bilo je gubitaka pčela, kaže Anto Matijević , pčelar iz Zagreba. Nažalost svake godine oni se povećavaju, na što ne znamo odgovoriti ni mi, ni znanost.
Pitanje je zašto. Prijete li pčelama nove tehnologije? Smetaju li im repetitori, zračenja i koliko ih uopće dezorijentiraju? Ugibaju li više nego prije? Lako bismo to zaključili čitamo li medije koji često pišu o nestanku pčela. Gdje je istina — pitamo profesora u mirovini Nikolu Kezića — jednog od naših najboljih znanstvenika.
Ako gledamo realno, mi smo tih godina izgubili četvrtinu populacije, što je ozbiljan problem. Ti problemi ne rješavaju se preko noć, kaže. Pčele nestaju, ali pravih odgovora zašto — nema. U Belgiji je, primjerice, zabranjena 5G mreža.
O zabrani te mreže raspravljaju i parlamenti drugih europskih zemalja jer se ne zna na koji način utječe na pčele, krupne životinje i ljude. Ali da pčele sve teže prate klimatske promjene, da u borbi s onečišćenim okolišem gube bitku — više je nego očito. I tu nastaje problem — da su te životinje u tranziciji podložnije bolestima koje puno više dolaze do izražaja nego prije, smatra prof. Damo na analizu, ona ne pokaže ništa i ne znamo odgovor — kaže pčelar Matijević. Petrinjski pčelar Predrag Đurđević donio je profesoru na analizu nedavno uginule pčele.
Velik je pčelar, ima košnica. Iznenadio nas je rekavši nam da mu je prošle godine zbog nozemoze i varoe uginulo čak 60 posto pčela. Međutim, ipak sam izgubio tu borbu — kaže i naglašava kako je pčelarstvo postalo komplicirano. Prije deset godina, usjev tretiran neonikotinoidima potrovao je pčele nedaleko od Dugoga Sela. I tad to nije bio usamljen primjer. Pčelari su se ne samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj uniji pobunili i ima već dvije godine kako su neonikotinoidi zabranjeni. Masovnih pomora kao tad u Dugom Selu srećom nema, ali pčelama prijete bolesti.
Došla je nozemoza koja je ljetna bolest. Mi smo se na nozemozu apis koja je bila zimska bolest naučili i bolest je bila pod kontrolom. Međutim, sad je došla nova bolest, nozemoza cerana, koja je ljetna bolest. Ima neugodnu situaciju da samo dio zajednica propada.
Uploaded by
I tu pčelar te posljedice teže primjeti — objašnjava profesor Kezić. Prije 20 godina moja baba se mogla baviti pčelarstvom.
- najbolje upoznavanje u blizini Zaprešić Hrvatska?
- obradovali: slične riječi i sinonimi | .
- aplikacija za upoznavanje u Bjelovar Hrvatska.
- FTN Novi Sad Zbornik Radova - PDF Free Download?
- Kuharica “Iz života Domaćice”?
Samo uzeti med i to je to. Danas ne. Danas morate svaki dan biti na pčelinjaku, promatrati, pisati, zaključivati da vidite što se događa. Danas je daleko teže — kaže Matijević. Pčelinje zajednice u Velikoj Britaniji ovo je proljeće napao virus kronične paralize pčela , prvi put zabilježen Uzročnik je virus veličine 20 × 30 do 20 × 60 μm, kojeg se najviše nalazi u živčanom tkivu u glavi pčele, žljezdanom tkivu i mednom mjehuru.
Najčešća ulazna vrata su oštećenja koja nastaju na mjestu s kojeg su ispale dlačice sa pčele ili opet ubodi varoa. Budući da se virus nalazi i u zdravim zajednicama, za aktiviranje bolesti potrebno je djelovanje nekih stresogenih čimbenika koji oslabljuju pčelinji organizam i zajednicu u cjelini: slaba peludna i prejaka nektarna paša, loš smještaj košnica na jakom cjelodnevnom suncu, nedostatno prozračivanje uz preuska leta i visoka temperatura zraka. Simptomi ove virusne bolesti su nenormalno treperenje i podrhtavanje krila i tijela pčele uz široko razmaknute noge.
Takve pčele gube sposobnost letenja, padaju i puze ispred košnica, zadržavaju se na vlatima trave pojedinačno ili u skupinama dok ne uginu. Zadak je povećan, izdužen i ispunjen vodenastim sadržajem. Smrt može nastupiti u roku od samo tjedan dana.
Spicom Po Spici Melita Pavlek
Virus se širi dvostruko brže na većim pčelinjacima nego kod pčelara hobista, pa su zabrinuti svi profesionalni pčelari u Velikoj Britaniji koji pčelare s prosječno do pčelinjih zajednica. Zaražena pčela virus može prenositi bez pojave ikakvih simptoma čak šest dana, za koje vrijeme može zaraziti više zajednica. Drugi oblik kronične paralize pčela je prepoznatljiv po sjajnoj crnoj boji zatka koji nije prekriven dlačicama, a koja potječe od hitina, pa otuda i naziv crna bolest pčela. Najbolji način suzbijanja bolesti je preventiva, tj.
Prema nekim izvorima, moguće je bolesnim zajednicama dati 1 gram modre galice u litri šećerne otopine. Također su određeni rezultati postignuti i dodavanjem enzima ribonukleaze ili drugih antivirusnih pripravaka. Virusne bolesti pčela obuhvaćaju vrlo veliko i najmanje poznato područje iz patologije korisnih kukaca. Osim kronične pčelinje paralize virusi kod pčela izazivaju slijedeće bolesti: mješinasto leglo, bolest crnih matičnjaka, bolest izobličenih krila, akutnu pčelinju paralizu, izraelsku akutnu pčelinju paralizu i kašmirsku pčelinju bolest.
Virusne bolesti pčela vrlo često prolaze kao prikrivene infekcije, te im se zbog nedostatka klinički vidljivih znakova bolesti često ne pridaje dovoljno pozornosti, a veća im se pozornost obratila nakon kolapsa pčelinjih zajednica kada se istraživala veza između tih dviju bolesti o čemu je napisano više naučnih studija. Znanstvenici istražuju kako je virus kronične paralize ušao u Veliku Britaniju i je li došlo do mutacije, a pčelari zamjenom matica pokušavaju spriječiti daljnje širenje bolesti.
Ista je bolest potvrđena i kod bumbara te mrava, no način prijenosa među njima zasad nije poznat.
Istarski med dobio je nacionalnu oznaku izvornosti u Hrvatskoj i Sloveniji, i sada slijedi postupak njegova kandidiranja za europsku oznaku izvornosti. Time je još jedan istarski proizvod uspješno uvršten u popis reprezentativnih darova prirode i stoljetnog ljudskog umijeća po kojima je Istra odvajkada poznata, a u suvremenim tržišnim uvjetima oznakom izvornosti osigurana je institucionalna kontrola njegove kroz prošlost potvrđene i cijenjene visoke kvalitete, ali i zaštita od krivotvorina.
Pod nazivom istarski med zaštićeno je sedam vrsta meda — uniflorni od bagrema, kadulje, kestena, lipe i vrijeska, te dva multiflorna: cvjetni med, i bjelogorični medljikovac. To znači da pčelari iz drugih krajeva Hrvatske koji dovoze svoje pokretne pčelinjake na ispašu u Istru, a zatim po povratku kući vrcaju i pakiraju med neće moći svoj med nazvati istarskim, kao što to neće moći ni istarski pčelari za med dobiven s ispaša izvan Istre, primjerice u Gorskom kotaru ili Lici gdje neki istarski pčelari najčešće voze svoje pčele na pašu.
Unutar Istre je istarskim pčelarima dozvoljeno seliti pčele na druge paše, ali sve mora biti unutar definiranog zemljopisnog područja. Istarski je med, navodi se također u Specifikaciji, plod Istre kao jedinstvenog agroekološkog područja koje je u svojoj reljefnoj, pedološkoj, geomorfološkoj i klimatskoj raznolikosti razvilo bogati i raznoliki biljni svijet čiji floristički sastav izravno utječe na posebnost istarskog meda koja se očituje u njegovim okusima i mirisima, odnosno iste vrste meda iz Istre specifične su i drugačije od istih vrsta meda iz drugih zemljopisnih područja.
Kvaliteta istarskog meda redovito se potvrđuje na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim specijaliziranim izložbama i ocjenjivanjima, zbog čega je istarski med izuzetno cijenjen među potrošačima.