Imaju i osvjetljenje koje je ugradio u njih tako da po mraku, kada se priključe na struju, laganom svjetlošću naglašavaju eleganciju. A kada govorimo o maketama jedrenjaka, moram reći kako je njih zaista teško napraviti jer se mora poznavati tehnika vezivanja čvorova, što nije baš lako. Meni su brodovi koje sam radio i koje još uvijek radim bili lakši za izradu, a pored toga imao sam i mogućnost raditi brodove po nacrtu.
Radio sam u brodogradilištu i njihovi nacrti bili su mi dostupni», govori Radović. Umirovljeni brodograditelj, odnosno brodokovač nekadašnjeg. Titovog brodogradilišta Kraljevica, te maketar Radović trajno se po umirovljenju preselio u rodne Lozice na Vir gdje sa suprugom Maricom, rođenom u Čitluku, kao i svih prethodnih godina dijeli dobro i zlo.
A u slobodno vrijeme, kojega sada ima na pretek, i dalje izrađuje brodove. U kući Radovićevih, odmah u dugačkom hodniku, na dvije je staklene stalaže posloženo šest brodova, luksuznih jahti i kruzera te golemih trajekta koje je Bože maketarski izradio tijekom pedesetak godina i na kojima je radio kao zaposlenik brodogradilišta. S prvim Sagardepom kojega je izradio Inače, prvi brod kojega je ovaj virski maketar sagradio bio je Opatija krajem ih godina prošlog stoljeća, i da bi vam ispričali priču oko njegove gradnje moramo se vratiti godinama i stoljeće unazad, kada je tada jedva punoljetni virski mladić u poslijeratnoj Rijeci pokušavao pronaći sreću.
Slučajno u brodogradnji Radović je Vir napustio 7. Jedan je virski pomorac, zaposlenik Jadrolinije na relaciji RijekaPag, poznavajući situaciju s mogućnošću zaposlenja u škveru u Kraljevici tamo odveo svog sina što se nedugo potom saznalo na Viru, pa je njegovim tragom osim Radovića istog dana krenulo još troje mladića.
Put je potrajao cijeli dan, a već sljedećeg dana po dolasku u Rijeku Virani su odmah krenuli u trogodišnju vojno-industrijsko školu učeći za zanat brodograditelja. Radović se prisjeća razloga. Brodovi su me izvlačili iz svih životnih kriza Žena je radila u popodnevnoj smjeni, a ja kroz jutro, pa sam popodne čuvao djecu u kući i počeo raditi modele brodova.
I tako, pomalo, za stolom u kuhinji nastajali su brodovi, prisjeća se svojih početaka bavljenja maketarstvom Bože Radović zbog kojih je postao brodograditelj: «Nisam nikad razmišljao o brodogradnji, jer praktički nisam ni znao što je to. Radije bih, da se mene pitalo, postao mehaničar, međutim kako su svi razredi osim brodograditeljstva bili popunjeni, nisam imao izbora. Vraćati se na Vir nije imalo smisla, pa sam ostao».
Škola je bila organizirana tako da se paralelno učilo u školskim klupama i odmah naučeno primjenjivalo u praksi. Osim Radovića, društvo mu je pravilo još četvoro Virana koji su izravno s rodnog otoka došli do Vojno-industrijske škole, te jedan koji je došao iz riječkog brodogradilišta 3.
Maj gdje je neko vrijeme prije toga radio. Po završetku školovanja Radović je radio svega mjesec i dvanaest dana, jer je Šest mjeseci služio je u Puli, u preostalih trideset u Novom Sadu u sklopu snaga riječne mornarice. U rujnu Pola radnog vijeka prekovremeno «Radio sam kao brodokovač na svim dijelovima brodova, bez razlike, i to na teretnim, putničkim i ratnim brodovima, a posljednjih godina nešto i na jahticama», govori virski brodograditelj naglašavajući kako je na jednom brodu radilo cijelo brodogradilište, u vremenu koje je ovisno o složenosti i veličini broda bilo nekad veće, a nekad manje.
Godišnje se, drugim riječima, obično proizvodilo nekoliko brodova, ali je bilo. Brodograditelji, brodokovači, brodoelektričari, brodobravari, brodolimari, brodostolari, brodomehaničari, brodomotoristi — svi su oni zaposlenici brodogradilišta u Kraljevici radili na stotinama brodova koji su nastajali pod njihovim rukama. U vremenima najvećeg obima posla u Titovom brodogradilištu Kraljevica znalo je biti oko tisuću i četiri stotine zaposlenih, s više od pet stotina radnika iz kooperantskih tvrtki.
Osim izrade brodova, brodogradilište je s dva doka radilo i remont brodova, pa je s vremenom posao postajao sve zahtjevniji. Mogu kazati kako sam sigurno pola svog radnog vijeka radio prekovremeno, jer u brodogradnji nema odmora i čekanja. Rok se morao poštovati, a ista je stvar bila i s remontom koji se dobivao ako se garantirala isporuka. U suprotnom su se plaćali penali», kaže Radović. Brodogradilište koje je nosilo ime Josipa Broza Tita, nekoliko je puta ugostilo nekadašnjeg jugoslavenskog predsjednika kojega je Radović ih godina imao prilike osobno upoznati.
Nije to baš bilo lako», dodaje. Brodogradilište u Kraljevici izgrađeno je Ono je, ujedno, i najstarije brodogradilište u Hrvatskom Primorju koje je djelovalo i između dva Svjetska rata, da bi nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu bilo obnovljeno kao Titovo brodogradilište Kraljevica. Svojevremeno je bilo jedno od najpoznatijih u Jugoslaviji, svakako poznato koliko i pulski Uljanik, riječki 3. Brodovi i na lusterima od bakra Osim što je po nacrtima izrađivao makete brodova, Radović je od bakra izradio i nekoliko lustera kojima je opremljena njegova i kuća gospođe Marice.
Naravno, i ti su lusteri na stropovima u dnevnom boravku i sobama ukrašeni detaljima ili prikazom cijelog broda. Brodovi su me izvlačili iz krize. Bilo koji od svih brodova koje sam radio, uvijek mi je bio dobro došao. Kada sam bio najumorniji i najbezvoljniji, i kada smo imali krizne situacije u životu jer smo neko vrijeme bili nesređeni bez stana, gradnja brodova uvijek me opuštala, Išao sam u podrum i radio. I to me odmaralo», veli Radović. Pamti i najveći kompletno izrađeni brod u Kraljevici, od kobilice do jarbola, kako kaže, a to je robusna Stena Olympica sa metara dužine koju je godinama kasnije izradio i u maketi.
Maja, ali ovaj je bio najveći kojega smo sami napravili», govori. Strpljenje, čvrsti živci i dobar vid Putnički brod Stena Olympica mogla je udomiti 1, putnika, a kada je isporučena naručiteljima putovala je na Sjevernom moru, da bi od Sama izrada broda trajala je dugo, oko dvije godine, a Radović je na njoj radio jarbole, dimnjake, ispuh dimnjaka i kompletno gornje nadgrađe. Prvu maketu broda Bože Radović napravio je pedesetak godina ranije, i to motorni brod Opatija tvrtke Jadrolinija za kojega je inspiraciju pronašao slučajno. Smatrao sam kako je nešto slično nemoguće napraviti, kako je riječ o pravom čudu.
No, zaintrigiralo me», prisjeća se. To je divljenje prema maketama brodova Radović «pospremio» čekajući, kako to obično biva, da splet životnih okolnosti slučajni interes pretvore u trajan hobi. Radović se u Rijeci upoznao sa gospođom Maricom, oženili su se i nakon što su I tako, pomalo, za stolom u kuhinji nastajali su modeli brodova», prisjeća se Bože koji se s obitelji preselio u Kraljevicu Do tada je izradio Opatiju koju je prodao riječkoj Jadroliniji, uslijedila je potom gradnja Omiša kojega je uzeo Tehnički muzej u Zagrebu, pa Sarikaja, Sagardep i tako redom sve do današnjeg dana kada na Radovićevom stolu u dnevnom boravku uz pomoć ljepila, drški, štapića i puno strpljenja nastaje brod iz Jadrolinijine serije pjesnika - Vladimir Nazor.
Sve zajedno, Radović je izradio trinaest brodova od kojih je šest trajno «usidreno» u njegovom domu, dva su prodana a ostali poklonjeni. Ajde, živci su još dobri, ali vid nije kakav je nekad bio», pomalo sjetno objašnjava slabiji tempo izrade brodova posljednjih godina virski maketar navodeći kako je, osim nabavke materijala za gradnju, sve teže doći i do nacrta pa Vladimir Nazor, kojega trenutno radi, nastaje gledanjem u fotografiju.
Svejedno, Radović uspješno prenosi njegov oblik, dinamiku i suštinu, jer brodovi, kao i ljudi, imaju svoje specifičnosti i karakter. Imaju i osvjetljenje koje je ugradio u njih tako da po mraku, kada se brodovi priključe na struju, laganom svjetlošću naglašavaju eleganciju koju je vješta Radovićeva ruka vjerno prenijela. A brodogradilište u kojemu je Radović proveo radni vijek?
Danas je specijalizirano za izradu trajekata za Jadroliniju i WightLink, tankera za Sargeant-Marine, Interorient i Petrolmar, te ratnih brodova za potrebe RH te specijalnih plovila i jahti. Nadam se kako će raditi i dalje. To je bio moj posao i život», kaže. Trenutno je u tijeku tamponiranje trase pred asfaltiranje.
Na trasama K na Putu Krčevina i K također je do kraja odrađen posao postavljanja vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, a preostala su samo dva šahta na K koja se šaluju i betoniraju. Na trasi K-4 u Lazu II zbog neujednačene linije u postavljanju, počet će premještanje elektromreže kako bi se radovi mogli nesmetano odvijati. Na trasi K-1, odnosno na budućem glavnom kolektoru, montiraju se cijevi od φ, a u narednih mjesec dana u komunalnoj tvrtki Vodovod Vir planiraju do kraja odraditi posao oko asfaltiranja Puta Bunara.
- .
- datira preko 50 godina Knin Hrvatska.
- web stranice za upoznavanje gradova u blizini Karlovac Hrvatska!
Do početka ljetne sezone trasa K-1 odradit će se do zgrade Općine Vir, a u planu je postavljanje cjevovoda i uređenje plaže na Jadru. Glavni projekt II. Projekt obuhvaća 6,5 kilometara vodovodnih i 6,5 kilometara kanalizacijskih cijevi te 2,8 tisuća metara obalnog kolektora. Projektantski procijenjena vrijednost projekta iznosi 32,2 milijuna kuna kojim će biti obuhvaćeno stambenih objekata u predjelu virskih naselja Miljkovanjice i Luke. Riječ je o IV. Prethodno je brod Hidra Hidrografskog instituta iz Splita mjerio dubinu mora, oblik i svojstva te vrstu dna na dužini od 1,5 tisuća metara i 50 metara širine s lijeve i desne strane od linije ispusta na terenu od uvale Biskupljače prema kanalu.
Također je utvrđeno kako na morskom dnu ne postoje ni željezne podrtine. Tim će se ugovorima financirati projektna dokumentacija i građenje vodnih građevina na području Zadarske županije pod financijskim pokroviteljstvom Hrvatskih voda, zadarskog Vodovoda, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Fonda za regionalni razvoj, Zadarske županije, Grada Zadra te jedinica lokalne samouprave. Ovi se ugovori odnose na projekte izgradnje Zapadnog pravca vodoopskrbnog sustava Zadarske županije, odnosno područje Vira, Petrčana i Nina, te na Istočni pravac i zadarske otoke.
Gosti su, koliko vidim po šetnji Virom, već počeli dolaziti, pa je možda malo nezgodno da su radovi na plaži Jadru u tijeku. Ali, ako će s radovima koji su u zamahu biti gotovi do početka ljetne sezone kada dođu turisti iz svih krajeva svijeta u velikom broju, onda je bolje da se sada radi nego tijekom sezone.
U svakom slučaju, dobivanje vodovoda će za Vir biti velika stvar. Vozač je godišnji komunalni redar Frane Rudić, na stražnjem sjedalu Lade je godišnji Petar Vučetić, također komunalni redar. Pere čita dnevne radne zadatke te, kako zastajemo, prednje sjedalo preskače cijelim tijelom jer ga je prije nekog vremena Živko Vučetić tako zavario da ga iz ležaja ne bi pomaknula ni obrnuta gravitacija. Sada idemo utvrditi što je posrijedi i napraviti zapisnik», kaže Pere. To je uobičajena situacija?
Dogodi se i da netko uđe u javnu površinu». Radni zadatak broj dva? To je također uobičajena stvar. Zadnjih dana radimo i provjeru stalnog boravišta, jer se uglavnom vikendaši prijavljuju kako bi izbjegli plaćanje poreza». I to je uobičajeno? To također utvrđujemo zapisnikom», potvrđuje Pere. Lada je vrlo skoro pregazila razdaljinu od Sela do Žitne. Frane parkira, uzima fotoaparat i snima situaciju. Noćni fenomen Koji sat prije toga Pere i Frane došli su na posao nešto prije sedam sati. Tijekom zimskog razdoblja i nije toliko loše, govore nam Pere i Frane, ali već oko svibnja s proljetnim buđenjem prirode naši se sugovornici dnevno uspiju zavaditi barem s trojicomčetvoricom virskih stalnih ili povremenih stanovnika Napravili su krug po Viru kako bi vidjeli što su kasnovečernji i noći sati, kada nije bilo komunalne patrole po otoku, donijeli novoga, jer poneki lukavi i neodgovorni stanovnici Vira jedva čekaju kraj njihove smjene kako bi zaštićeni mrakom od radoznalih susjedovih očiju istresli smeće pored kontejnera.