Što se tiče položaja i uloge bana, upravo u jednoj ispravi Jeleninog supruga, kralja Mihajla Krešimira, izdanoj u Kninu spominje se prvi po imenu poznati ban - Ozrinja; koji bi prema nekim tumačenjima bio identičan Pribini - zloglasnom ubojici kralja Miroslava. Osim navedenih bizantskih svjedočanstava, o Jeleninom razdoblju govori i jedan arapski izvor. Riječ je o opisu prilika oko On naime piše: 'Slaveni nastavaju obje obale ovoga morskog zaljeva od njegova izlaza na zapadu u Sirskom moru.
Kako iskoristiti siromašne građane EU-a?
Na istoku njima sjede Bugari 'al-Blkarin' , a na zapadu drugi Slaveni. Oni od njih koji stanuju na zapadu morskoga zaljeva jesu veoma hrabri, a žitelji ove zemlje tj. Zemlje su njihove pune visokih planina s teško prolaznim putovima'. Epitet koji se često veže uz kraljicu Jelenu - 'Slavna', zapravo je izravno preuzet iz teksta njenog nadgrobnog natpisa: 'In hoc tumulo quiescit tj.
Jelena slavna ', dok je samo ime 'Helena' izvorno grčko i znači 'sjajna'.
Splitsko-dalmatinska županija
Starija historiografija je isticala njeno navodno romansko podrijetlo. Tako se i danas često navodi kako je Jelena 'Slavna' potjecala iz poznatog zadarskog roda Madijevaca, iako za takve tvrdnje nema oslonca u izvorima.
- U Hrvatskoj neće imati tko raditi?.
- priključno mjesto u blizini Virovitica Hrvatska.
- domaćice brzih spojeva u blizini Požega Hrvatska?
Pojedini povjesničari su smatrali da je Jelenin otac bio Madije I. Riječ je o najstarijem zadarskom perivoju kojeg su vlasti Austrijskog Carstva otvorile daleke Bez obzira na Jelenino podrijetlo, treba istaknuti kako su rodbinske veze Madijevaca i Trpimirovića zaista postojale. Tako se Madije II. Vjerojatnija je pretpostavka da se pripadnica hrvatske kraljevske obitelji udala za nekog zadarskog Madijevca, možda upravo Madija II. Tako V. Jakić-Cestarić ističe prisutnost rijetkoga slavenskog imena Vekenega u obitelji Madijevaca, koje se moglo naslijediti od nekog ženskog pretka iz roda Trpimirovića.
Vekenega je inače bila praunuka Madija II. Vekenega je kao opatica naslijedila svoju majku, a značajna je i po tome što je uz samostansku crkvu dala izgraditi sabornu dvoranu kapitul i zvonik. Također, uz njezino ime vezuju se dva iluminirana kodeksa evanđelistar i časoslov pisana beneventanom, a koja se danas čuvaju u Velikoj Britaniji i Mađarskoj.
Zanimljiva je i legenda koja se veže uz spomenutog Jelenina i Krešimirova sina prema tezi S. Antoljaka , a potječe iz splitske okolice, točnije iz Poljica. Tako se u prijepisu jedne isprave nastalom oko Jniovi ostaci jesu se razrodili, i u tri dila podilili Pojlica…' Prema toj poljičkoj predaji, legendarni rodonačelnici triju poljičkih plemena didića Tišemira, Kremeničana i Limića jesu potomci pogubljenog Miroslava, odnosno Trpimirovići, a na njih su se kao na svoje pretke Poljičani pozivali i Mogući izvor ove legende možda se nalazi u tekstu Ljetopisa popa Dukljanina.
Naime, tu se navodi se kako je kralj Mihajlo Krešimir, otac kralja Stjepana Držislava — dakle suprug kraljice Jelene — imao oca 'Tišemira' i brata 'Prelimira', što svakako podsjeća na 'Tišimira' i 'Elemena' iz poljičke predaje. Da se u splitskoj okolici uspomena na kraljicu Jelenu sačuvala i stoljećima nakon njene smrti svjedoči nam kronika Tome Arhiđakona iz sredine XIII.
Naime, Toma u Stjepanu i sv. Mariji, te ih poklonila splitskoj nadbiskupiji. Crkva sv. Stjepana predromanička bazilika s kupolom nalazila se sjevernije od crkve sv. Marije - bazilike manjih dimenzija s pravokutnom apsidom i velikim narteksom. Toma osim toga piše i o ukopima mnogih kraljeva i kraljica u atriju crkve sv. Stjepana, a posebno ističe Jeleninog supruga Krešimira.
Međutim, poznati epitaf kraljice Jelene iz navedene crkve se sve do kraja XIX. Kako je konačno došlo do njegovog otkrića objašnjava studentica arheologije i suradnica projekta 'Regnum Croatorum' Ivana Čačija : 'Današnja župna crkva je izgrađena Prilikom kopanja temelja za njezin zvonik To je privuklo pozornost don Frane Bulića , koji je tada bio ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu. Arheološka istraživanja su počela Epitet koji se često veže uz kraljicu Jelenu - 'Slavna', zapravo je izravno preuzet iz teksta njenog nadgrobnog natpisa: 'In hoc tumulo quiescit tj.
Split – Wikipedija
Jelena slavna ', dok je samo ime 'Helena' izvorno grčko i znači 'sjajna'. Starija historiografija je isticala njeno navodno romansko podrijetlo.
Tako se i danas često navodi kako je Jelena 'Slavna' potjecala iz poznatog zadarskog roda Madijevaca, iako za takve tvrdnje nema oslonca u izvorima. Pojedini povjesničari su smatrali da je Jelenin otac bio Madije I. Riječ je o najstarijem zadarskom perivoju kojeg su vlasti Austrijskog Carstva otvorile daleke Bez obzira na Jelenino podrijetlo, treba istaknuti kako su rodbinske veze Madijevaca i Trpimirovića zaista postojale. Tako se Madije II. Vjerojatnija je pretpostavka da se pripadnica hrvatske kraljevske obitelji udala za nekog zadarskog Madijevca, možda upravo Madija II.
Tako V. Jakić-Cestarić ističe prisutnost rijetkoga slavenskog imena Vekenega u obitelji Madijevaca, koje se moglo naslijediti od nekog ženskog pretka iz roda Trpimirovića. Vekenega je inače bila praunuka Madija II. Vekenega je kao opatica naslijedila svoju majku, a značajna je i po tome što je uz samostansku crkvu dala izgraditi sabornu dvoranu kapitul i zvonik. Također, uz njezino ime vezuju se dva iluminirana kodeksa evanđelistar i časoslov pisana beneventanom, a koja se danas čuvaju u Velikoj Britaniji i Mađarskoj.
Zanimljiva je i legenda koja se veže uz spomenutog Jelenina i Krešimirova sina prema tezi S. Antoljaka , a potječe iz splitske okolice, točnije iz Poljica. Tako se u prijepisu jedne isprave nastalom oko Jniovi ostaci jesu se razrodili, i u tri dila podilili Pojlica…' Prema toj poljičkoj predaji, legendarni rodonačelnici triju poljičkih plemena didića Tišemira, Kremeničana i Limića jesu potomci pogubljenog Miroslava, odnosno Trpimirovići, a na njih su se kao na svoje pretke Poljičani pozivali i Mogući izvor ove legende možda se nalazi u tekstu Ljetopisa popa Dukljanina.
Naime, tu se navodi se kako je kralj Mihajlo Krešimir, otac kralja Stjepana Držislava — dakle suprug kraljice Jelene — imao oca 'Tišemira' i brata 'Prelimira', što svakako podsjeća na 'Tišimira' i 'Elemena' iz poljičke predaje. Da se u splitskoj okolici uspomena na kraljicu Jelenu sačuvala i stoljećima nakon njene smrti svjedoči nam kronika Tome Arhiđakona iz sredine XIII. Naime, Toma u Stjepanu i sv. Mariji, te ih poklonila splitskoj nadbiskupiji. Crkva sv. Stjepana predromanička bazilika s kupolom nalazila se sjevernije od crkve sv. Marije - bazilike manjih dimenzija s pravokutnom apsidom i velikim narteksom.
Toma osim toga piše i o ukopima mnogih kraljeva i kraljica u atriju crkve sv. Stjepana, a posebno ističe Jeleninog supruga Krešimira. Međutim, poznati epitaf kraljice Jelene iz navedene crkve se sve do kraja XIX. Kako je konačno došlo do njegovog otkrića objašnjava studentica arheologije i suradnica projekta 'Regnum Croatorum' Ivana Čačija : 'Današnja župna crkva je izgrađena Prilikom kopanja temelja za njezin zvonik To je privuklo pozornost don Frane Bulića , koji je tada bio ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu. Arheološka istraživanja su počela U samo pet dana svjetlost dana su ugledali ostaci stare crkve.
Otkriveni su ostaci trobrodne bazilike iz starohrvatskog doba. Istraživanjem je utvrđeno da je bila duga 23, a široka 10 m. U njenom predvorju pronađeno je 90 ulomaka epitafa kraljice Jelene, koje je don Frane Bulić sastavio i pročitao. Natpis s datumom smrti 8.
- TEHNOLOŠKE NOVOSTI NA GOSPINU OTOKU – Gradsko oko svuda gleda.
- latinsko speed dating u Makarska Hrvatska.
- datiranje u blizini Zaprešić Hrvatska?
Kakva je bila sudbina Jeleninih zadužbina poslije njezine smrti? Poznato je kako su obje crkve sv.