Stranica za upoznavanje čovjek Đakovo Hrvatska

Pri tome ne smijemo zaboraviti i na borbu za poboljšanje radnih uvjeta jednako kao i društvenog položaja naše profesije. Svjedoci smo kako smo kao socijalni radnici u posljednjih godinu dana, više nego ikada, izvrgnuti otvorenim prijetnjama i linču. Unatoč tome, u ovim trenucima sjećanja na preminule kolege, crpimo snagu kroz nove bitke za dostojanstven, siguran rad i poštovanje u društvu koje zaslužujemo. Vječno ćemo s ponosom pamtiti naše kolege!

HKSR Hrvatska komora socijalnih radnika

Jučer, Predsjednik HKSR-a, mr. Antun Ilijaš u pozdravnom govoru zahvalio se udruzi na izvrsnoj dosadašnjoj međusobnoj suradnji. Na samom početku tribine Martina Podobnik prikazala je rezultate istraživanja koje je HKSR provela sa članovima Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo o iskustvima procesa razvoda braka i suradnje s centrima za socijalnu skrb. Domagoj Štimac, dr. Tatjana Katkić Stanić istaknula je kako je broj manipulacija u postupcima razvoda braka i nad djecom u kontinuiranom porastu.

Nela Selak Bodrožić iznijela je statističke podatke na državnoj razini kada je u pitanju povjeravanje djece nakon razvoda braka ili prekida izvanbračnih zajednica te pojasnila ulogu posebnih skrbnika u sudskim postupcima. Domagoj Štimac ističe kako je Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba za sada jedina specijalizirana ustanova koja se bavi manipulacijama, otuđenjem djece o roditelja te zlostavljanjem i zanemarivanje pa je nužno razvijati nove regionalno rasprostranjene specijalizirane centre po uzoru na Polikliniku.

Zaključio je kako je nužan rad s roditeljima kako ne bi došlo do toga da dijete mora prolaziti mukotrpne postupke u poliklinici i na sudovima. Jasminka Zloković naglasila je kako se rijetko govori o nasilju nad muškarcima.

Reci što misliš!

Međutim, rezultati istraživanja Filozofskog fakulteta u Rijeci pokazuju kako je nasilje nad muškarcima prisutno gotovo jednako kao i nasilje nad ženama. Najčešći razlozi zašto muškarci ne prijavljuju nasilje koje dožive u obitelji jesu: sram, vjerovanje da mogu sve sami riješiti i uvjerenje da im nitko ionako ne bi vjerovao. Rezultati prof. Zloković pokazuju kako majke i očevi kod svoje djece, a kao posljedice svjedočenja nasilju u obitelji i konfliktnim odnosima roditelja, uočavaju brojne probleme u vezi sa zdravljem, razvojem, ponašanjem i školskim postignućem.

Rezultati Hrvatske komore socijalnih radnika pokazuju kako su neki od razloga zbog kojih očevi pristaju da djeca nakon razvoda nastave živjeti s majkom: nedovoljna vjera u vlastite roditeljske sposobnosti, vjerovanje da je majka bolji roditelj te da se da će dijete ionako pristati majci osjećaj favoriziranja majki kao roditelja.

Upravo iz tih razloga potrebna je veća uključenost očeva u programe podrške roditeljstvu koji se provode, između ostalog, i u Obiteljskim centrima u Republici Hrvatskoj.


  1. mjesto za sastanke Samobor Hrvatska;
  2. Josip Juraj Strossmayer?
  3. Gradonačelnik je incident gledao s prozora.
  4. biseksualna brza druženja Osijek Hrvatska.
  5. speed dating središnja Samobor Hrvatska?
  6. Zagor kolor 068: Ludi Hakaram – Dolina duhova / Vječni čovjek / Glavosječe!
  7. ?

Dosadašnja iskustva iz prakse pokazuju kako se u značajno većoj mjeri u programe podrške uključuju majke. Svi sudionici i izlagači na tribini su se složili kako oba roditelja imaju jednako pravo i jednake roditeljske dužnosti u slučajevima kada jedno od njih ne živi sa svojim djetetom. I najvažnije, oba roditelja trebaju ispunjavati svoje roditeljske odgovornosti i dužnosti na način da im je u fokusu prije svega zaštita i dobrobit njihovog zajedničkog djeteta. Profesija socijalnog rada jedna je od najstresnijih, a biti socijalni radnik danas je teže nego ikad prije.

U profesionalnim krugovima često neformalno govorimo o sve češćim i ozbiljnijim oboljevanjima socijalnih radnika, a da pri tome ne raspolažemo konkretnim podacima. Stoga je Hrvatska komora socijalnih radnika u razdoblju od U tablici su prikazani izvori profesionalnog stresa socijalnih radnika poredan od najsnažnijeg do najmanje snažnog.

Izvor profesionalnog stresa Aritmetička sredina M St. Prozivanje socijalnih radnika u medijima novine, televizija, portali 4,32 0. Nedostatak smještajnih kapaciteta 4,22 1. Nedostatak institucija za daljnji specijalizirani tretman korisnika 4,19 0. Česta izloženost kritikama javnosti 4,13 1 5. Preopterećenost poslom rokovi, velik broj korisnika 4,13 0.

Nemogućnost udovoljavanju korisnikovim zahtjevima zbog objektivnih okolnosti nedostatak sredstava, institucija i sl. Nametanje poslova koji ne spadaju u opis mog radnog mjesta 4,00 1. Izloženost verbalnoj agresiji korisnika 3,97 1. Nedostatak udomiteljskih obitelji 3,96 1. Nejasna tumačenja zakonskih odredbi 3,8 0. Omalovažavanje od strane drugih stručnjaka 3,69 1. Česte promjene zakonskih regulativa 3,62 1. Loša suradnja s drugim institucijama 3,61 1. Male mogućnosti napredovanja 3,31 1. Izloženost fizičkim napadima korisnika 3,25 1.

Loše rukovođenje voditelj, predstojnik, ravnatelj 3. Izostanak podrške kolega 3,01 1. Loši međuljudski odnosi unutar ureda 2,97 1. Neprikladan prostor za rad veličina ureda, djeljenje ureda s drugim radnikom 2,89 1. Neopremljen prostor za rad računala, namještaj i sl 2,51 1. Znatno veća zastupljenost žena među zaposlenicima 2,42 1.

Verbalni napad u posljenjih godinu dana doživjelo je Uslijed izloženosti profesionalnom stresu javljaju se i posljedice koje se ogledaju u svakodnevnom psihofizičkom funkcioniranju. Pri tome 1 sudionik navodi kako trenutno ima dijagnozu karcinoma štitnjače! Nehumani radni uvjeti i svakodnevni stres su zasigurno doprinijeli nastanku karcinoma. Iz tog razloga odlučila sam se prestati baviti socijalnim radom u Hrvatskoj. Još sam relativno mlada pa sreću u struci možda ostvarim u nekoj uređenoj zapadnoj državi koja brine o svojim zaposlenicima građanima.

No, bez obzira na sve lošije zdravlje, socijalni radnici u sustavu socijalne skrbi imaju pravo na sistematski pregled samo svake 2 godine podatak za CZSS Zagreb. Omogućavanje sistematskih pregleda za zaposlene socijalne radnike ovisi o materijalnim sredstvima centara za socijalnu skrb i drugih ustanova zbog čega socijalni radnici odlaze na sistematski i rjeđe od 2 godine.

Na okruglom stolu održanom u Novinarskom domu u Zagrebu U istraživanju je sudjelovalo socijalnih radnika iz cijele Republike Hrvatske, od čega je žena i 33 muškarca. Iznimno zabrinjavajući podatak je kako je od posljedica karcinoma i leukemije u posljednjih godinu dana preminulo 9 socijalnih radnika. A čak 6 sudionika navelo je da trenutno boluje od karcinoma! No bez obzira na sve lošije zdravlje, socijalni radnici u sustavu socijalne skrbi imaju pravo na sistematski pregled samo svake 2 godine. Nela Pamuković , istakla je kako je evidentno da je strah glavni izvor stresa za socijalne radnike i da je teško raditi u takvoj atmosferi velikog pritiska javnosti.

Važno je da javnost čuje istinu o nama. Glavni problem, kako to smatraju socijalni radnici, u novinskim tekstovima su senzacionalistički naslovi naslov koje formiraju glavni urednici i stvaraju sliku javnog mnijenja.

Posljedice ovakvog načina izvještavanja rezultiraju nepovjerenjem korisnika. Naglasila je kako su ravnatelji ustanova jedini ovlašteni davati izjave medijima. Ukoliko se oni ogluše na upite novinara, pozvala ih je da se obrate HKSR. Naglasio je kako se iz pojedinih novinarskih tekstova može iščitati nedovoljno poznavanje sustava socijalne skrbi od strane novinara i njihov subjektivni stav. Naveo je da se većinom izdvajaju negativni primjeri iz prakse dok se o mnogobrojnim pozitivnim stvarima ne piše.

Skrenuo je pozornost i odgovornost novinara na posljedicu stigmatizacije korisnika u okolini u kojoj žive i rade, a čiji se identitet objavljuje u medijima, ali i socijalnih radnika.

Josip Juraj Strossmayer

Naglasio je da se njihov identitet ne bi trebao objavljivati i da bi ih se moralo zaštititi. Hrvoje Zovko naglašava da HND ima oko članova, ali i da ima novinara koji nisu članovi društva. I socijalni radnici i novinari predstavljaju važan društveni segment i morali bi uspostaviti dijalog.

Smatra da se precjenjuje uloga medija. Đurđica Klancir navela je da postoji novinarski kodeks časti i profesionalni standardi po kojima bi novinari morali postupati. Susretala se je sa prijavama socijalnih radnika koji su prijavljivali neke novinare. U delikatnim situacijama trebalo bi obavezno tražiti izjavu socijalnih radnika ili drugog stručnjaka.


  1. zrela druženja Vinkovci Hrvatska;
  2. Etno burza cro cure varaždin, hoteli za sex osijek, iskoristio me za seks?
  3. web stranice za pronalazak partnera u Dubrovnik Hrvatska;
  4. Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo – Stranica 8 – Vaša knjižnica;
  5. kuka u Čakovec Hrvatska?
  6. Prvi čovjek grada: 'Nismo zabranili gledanje utakmica na terasama!';
  7. Zagor kolor 068: Ludi Hakaram – Dolina duhova / Vječni čovjek / Glavosječe?

Svjesna je da su socijalni radnici na prvoj crti obrane, jer su predstavnici države. Sve manje je specijaliziranih novinara. Kao posebno važnim naglasila je da socijalni radnici trebaju pronaći kanal prema novinarima kako bi isti dobili pravilnu informaciju o važećem zakonodavstvu.