Zbog materijalne nagrade plaćeni darivatelji često prešućuju važne podatke o osobnom zdravstvenom stanju te darivanje krvi može narušiti njihovo zdravlje, a primjena njihove krvi za liječenje može pogoršati stanje bolesnika. Transfuzijska služba svake zemlje prati epidemiološko stanje u zemlji, prati uvijete života darivatelja i prema tim pokazateljima određuje kako i kojim testovima ispitivati krv darivatelja na prisutnost uzročnika zaraznih bolesti.
Zbog toga svaka zemlja može biti sigurna samo u krv i krvne pripravke dobivene od darivatelja krvi u toj zemlji. Pravilnikom o krvi i krvnim sastojcima od Naslovna Impressum. Zahvaljujemo svim dobrovoljnim darivateljima na darovanoj krvi. Pretražite naše stranice Dodajte ovu stranicu u bookmark.
O darivanju Saznajte nešto više o darivanju krvi kroz odgovore na često postavljena pitanja. Tko može darivati krv? Kako se daruje krv? Šteti li darivanje krvi zdravlju?
Može li se darivanjem krvi zaraziti od neke bolesti? Razvija li se ovisnost za darivanje krvi? Zašto se domah nakon darivanja krvi ne smije pušiti? Zašto nekim darivateljima otekne mjesto uboda igle kroz koju je uzeta krv? Zašto se neki darivatelji ne osjećaju dobro nakon darivanja krvi?
Zašto se neki ljudi ne odlučuju darivati krv? Koje osobine ima prosječni dobrovoljni davatelj krvi u Hrvatskoj? Gdje i kada se može darivati krv? Zašto je potrebna točna identifikacija darivatelja krvi? Zašto Vas liječnik prije darivanja krvi pregleda i postavlja intimna pitanja?
Zašto se organizira dobrovoljno darivanje krvi? Tko organizira dobrovoljno darivanje krvi? Tko je dobrovoljni darivatelj krvi? Koja prava i pogodnosti imaju dobrovoljni darivatelji krvi u Hrvatskoj? Koliko ljudi daruje krv? Tko nesmije darivati krv? Na koje načine možete darivati krv?
Zašto se daruje mL krvi? Kako se provodi darivanje krvnog sastojaka staničnim separatorom? Zašto se uzima krv staničnim separatorom? Kako često se može darivati krv? Mora li se prije darivanja krvi biti "na tašte"? Mora li se nakon darivanja krvi nešto pojesti i popiti? Zašto se darivanje krvi ne plaća? Zašto strani državljani ne mogu darivati krv u RH? Krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja: Dob: od 18 do 65 godina, do 60 godina ako krv daje prvi put, do 70 godina godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine.
Tjelesna težina: iznad 55 kg, proporcionalna visini. Tjelesna temperatura: do 37°C. Krvni tlak: sistolični do mm Hg, dijastolični 60 do mm Hg. Puls: 50 do otkucaja u minuti. U Hrvatskoj, muškarci, darivatelji pune krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca.
Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca. Provjera količine željeza u krvi: brzom metodom, iz kapljice krvi dobivene laganim ubodom u jagodicu prsta. Kratki razgovor s liječnikom: provjera vašeg dosadašnjeg i sadašnjeg zdravstvenog stanja.
- muškarac na mreži u Slavonski Brod Hrvatska.
- starije veze Osijek Hrvatska?
- najbolje mjesto za upoznavanje Virovitica Hrvatska.
- sastanci za grad grad u Kutina Hrvatska!
- Herpes - Dentalna poliklinika K2!
- Tko smo mi.
Liječnički pregled: Uključuje provjeru krvnog tlaka i provjeru rada srca. Tek kada smo sigurni da smijete dati krv započinje postupak uzimanja krvi. Darivatelj krvi je udobno smješten na krevetu za davanje krvi: Iskusan zdravstveni tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu. Igla je povezana s plastičnom vrećicom u koju se daje krv. Samo darivanje krvi traje 8 - 12 minuta. Igla i plastična vrećica za uzimanje krvi su sterilne i samo za jednokratnu uporabu, tj. Davatelju nakon darivanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uz osvježenje i lagani obrok. Sveukupno, darivanje krvi vam može oduzeti oko 30 minuta vašeg vremena.
Darivanje krvi ne uzrokuje ovisnost u darivatelja krvi. Nuspojave mogu biti blage, srednje teške i teške. Anketirali smo ljude o motivima za darivanje krvi: Odgovori darivatelja krvi: najčešći razlog zbog kojeg daruju krv je izrazito human - želja da se učini dobro djelo i da se pomogne bolesniku. Prosječna je dob darivatelja krvi u Hrvatskoj 32 godine. Krv možete darivati svakodnevno na organiziranim akcijama darivanja krvi kao i u nekim transfuzijskim centrima. Redovite akcije darivanja krvi provode se u svim većim radnim organizacijama i mjesnim zajednicama.
Vrijeme i mjesto održanja akcija najavljuju se putem javnih glasila novine, radio, TV, na web stranicama , a mjesto davanja obilježeno je plakatima. Davatelji krvi u Zagrebu mogu dati krv svakoga dana u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, u Petrovoj 3, od ponedjeljka do petka, od do sati, a subotom od do sati.
Informaciju o mogućnosti darivanja krvi u drugim transfuzijskim centrima možete dobiti izravno u svakom centru. Prije nego pristupite darivanju krvi tražimo od vas osobnu iskaznicu i podatke koje provjeravamo prije svakog sljedećeg darivanja krvi: Ime i prezime, mjesto rođenja, JMBG jedinstveni matični broj građana , adresu stanovanja, mjesto zaposlenja, broj telefona u stanu i na poslu, Knjižicu darivatelja krvi i broj dosadašnjih darivanja krvi, ako imate. Svakoj osobi koja odluči darivati krv kompjutorski otvaramo Karton darivatelja krvi, u kojeg se uz osobne podatke unose i slijedeći podaci: Mjesto darivanja krvi, broj trenutnog darivanja, ime liječnika koji je pregledao darivatelja, rezultat liječničkog pregleda prije darivanja, razlozi za odgađanje od darivanja ili trajno isključenje, nuspojave tijekom darivanja, ime djelatnika koji je izvršio uzimanje krvi, rezultate laboratorijskih ispitivanja krvi.
Navedeni podaci su nam vrlo važni iz sljedećih razloga: U pojedinim krajevima Hrvatske više stanovnika često imaju isto ime i prezime, ime oca, pa čak i mjesto i godinu rođenja. Stoga može doći do zamjene u identifikaciji darivatelja krvi. JMBG je jedini podatak koji je različit za svakog građanina Hrvatske.
Ako darivatelj krvi ima kasnu reakciju na darivanje krvi, možemo ustanoviti razloge. Gdje se dogodi da bolesnik koji je primio krv oboli od krvlju prenosive bolesti praćenjem podataka transfundirane doze krvi od bolesnika do darivatelja krvi, možemo potvrditi ili isključiti mogućnost zaraze transfuzijom krvi. Postoji jedan mali broj davatelja krvi koje smo iz zdravstvenih razloga trajno isključili iz daljnjeg darivanja krvi.
Neki od njih ne mogu prihvatiti činjenicu da više ne smiju darivati krv i nastoje nastaviti darivati krv. Nastavkom darivanja krvi te osobe mogu oštetiti svoje zdravlje ili zdravlje bolesnika koji bi bio liječen njihovom krvlju. Svaka transfuzijska ustanova obvezna je voditi i zanavljati kartoteku trajno odbijenih davatelja kako bi spriječila uzimanje njihove krvi. Nakon svakog darivanja vaša se krv laboratorijski ispituje na prisutnost uzročnika bolesti koji se mogu prenijeti krvlju. Zbog zaštite Vašega zdravlja dužni smo Vas pravodobno obavijestiti o nalazima testiranja.
Svi podaci o dobrovoljnom darivatelju krvi i rezultati testiranja liječnička su tajna i tajnost podataka je osigurana. U Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u Zagrebu u potpunosti su kompjutorizirani svi podaci o darivateljima krvi, dozama uzete krvi, pripravcima priređenim iz doza krvi, rezultatima ispitivanja i ustanovi u koju je dostavljena krv.
Uvjeti korištenja internetskih stranica
Svi podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa. Svrha je pregleda dvojaka: Zaštita zdravlja davatelja od posljedica davanja krvi i zaštita bolesnika, poglavito od prijenosa zaraznih bolesti preko transfuzije krvi. Transfuzijama krvi liječe se bolesnici od najranije životne dobi, pa sve do duboke starosti. Transfuzijsko liječenje mora biti korisno. Ono nikako ne smije biti štetno za bolesnika. Također, darivanje krvi ne smije ugroziti zdravlje darivatelja krvi.
Načela rada transfuzijske djelatnosti regulirani su zakonima, propisima i uputama radi: osiguranja mogućnosti liječenja transfuzijama krvi, krvnim pripravcima i derivatima plazme svakom bolesniku kojem je takvo liječenje potrebno, osiguranja opskrbe krvlju i krvnim pripravcima tijekom čitave godine, u količinama koje su dovoljne za liječenje bolesnika i postavljanje dijagnoze, sigurnosti darivatelja i bolesnika.
Potrebno je postići najviši prihvatljiv standard u prikupljanju krvi, prikupljanju pojedinih krvnih sastojaka, laboratorijskom ispitivanju, izradi pripravaka iz krvi i njihovoj upotrebi primjenom svih poznatih znanstvenih spoznaja, provedbe djelotvornog i ekonomičnog uzimanja, obrade i uporabe nacionalnih zaliha krvi i krvnih pripravaka.
Također, treba mirovati i odmarati se te izbjegavati bespotrebno uzimanje antibiotika. Bolest spontano prolazi za dana i ne ostavlja posljedice. Nakon infekcije virus se ulazi u tzv.
Glavni Izbornik
Okidač za reaktivaciju virusa može biti stres, iscrpljenost, izlaganje suncu, druga bolest ili infekcija. Srećom, kod reaktivacije je klinička slika značajno blaža. Najčešće se javlja u obliku u kojem je svima poznat, a to je herpes na usnici labijalni herpes. Rjeđe se može javiti kao herpes na gingivi zubnom mesu ili tvrdom nepcu.
kutinanews | KUTINANEWS | Stranica
Za razliku od primarne infekcije, labijalni herpes u velikoj većini slučajeva ne izaziva veće tegobe. Pacijenti mogu osjetiti svrbež, zatezanje ili peckanje. Simptomi intraoralnog herpesa mogu biti nešto intenzivniji, ali opet značajno blaži od primarne infekcije. Labijalni herpes počinje peckanjem i svrbežom na granici kože i sluznice usana. Također, može se vidjeti i crvenilo zahvaćenog područja. Nakon dana javljaju se karakteristični mjehurići ispunjeni bistrom tekućinom koji nakon dan dva puknu i nastaje krasta koja kroz dana zacijeli. Kod intraoralnog herpesa mjehurići se ne vide jer odmah puknu pa se vidi karakteristična nakupina sitnih okruglih erozija ranica na tvrdom nepcu ili gingivi.