Našički Židovi pridonijeli su hrvatskom narodnom preporodu i razvitku kulturno-društvenog života. Veliku su ulogu imali u gospodarstvu drvna industrija u Đurđenovcu, Našička štedionica, promet. U našički kraj doselili su se u Našice osamdesetih godina Rimokatolička župna crkva sv. Antuna Padovanskog je sjedište istoimene župe i našičkog dekanata Požeške biskupije. Crkveni god proštenje ili kirvaj slavi se U drugom tjednu rujna Bilo je nekoliko vojarna koje je trebalo osloboditi.
Srpnja ZNG Našice dobio je zadaću spriječiti i onemogućiti izlazak oklopno mehaniziranih postrojba JNA iz tadašnje vojarne u sam grad, spriječiti razaranje grada te onemogućiti spajanje snaga iz vojarne s područjima potencijalne pobune.
Neuspjeh je značio neprijateljsku blokadu područja i onda bi velikosrpski osvajači imali brze koridore proboja za svoje snage sa istoka. Tijekom kolovoza i rujna ZNG je intenzivno izviđao vojarnu i vojni poligon Grbavicu. Nakon zauzimanja vojarne JNA u Slatini S hrvatske strane, osim vlasti, i preko Radija Našice pozivalo se oficire JNA neka se predaju, kako bi se izbjegao oružani sukob u kojem bi stradali civili i u kojem bi grad bio razoren. Prvi uspjeh bio je na drugoj lokaciji, gdje je postignut uspjeh. Uspostavljena je veza sa zapovjednikom vojnog skladišta Jezerac u Našičkom Markovcu i dogovorena je mirna predaja vojnog objekta s posadom što je učinjeno Tada su slabo naoružane hrvatske snage došle do velike količine oružja.
U noći Sve miroljubive inicijative nisu urodile nikakvim plodom. Dana Stanovnike se uputilo u skloništa. JNA nije birala mete, nego je pucala po svim objektima u gradu, bili oni vojni ili civilni. U tom napadu grad Našice pretrpio je velika razaranja. JNA je projektilima pogodila, uništila i teško oštetila brojne obiteljske domove, spomenike kulture, vodotoranj, benzinsku crpku, gospodarske objekte, hotel Park, dvorac Pejačević, poštu, naftovod Beničanci — Sl. Brod, plinovod tvornice cementa i veliki broj privatnih objekata, a nisu poštedjeli ni našičku bolnicu.
Razarali su i rimokatoličke objekte: zapalili su crkveni toranj župne crkve sv.
'Smeta me što Hrvatska nije pomogla obnoviti džamiju u Gunji'
Antuna Padovanskoga te krovište Franjevačkog samostana. JNA je tako nanijela golemu materijalnu štetu. Miholjac, Orahovica, P. Slatina, Sl. Svi su korektni prema meni i nemam nikakvih zamjerki - kratko je rekao Vinković o novim zaduženjima koja će odrađivati cijelo ljeto. No, iako će kaznu morati odraditi, s njom se nije pomirio. U inkriminiranom slučaju nekolicini zakupnika Vinković je ovjerio potvrde da su platili dug za zakup u ukupnom iznosu od Neki su to i učinili, a protiv onih koji nisu išli smo u prisilnu naplatu - izjavio je ranije Vinković.
Kao čelnik Đakova Zoran Vinković naložio je gradskoj pravnoj službi izdavanje potvrda o plaćenom zakupu nekolicini zakupaca poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, iako je znao da ti ljudi nisu podmirili svoje obveze. Autor: Nikola Patković. Objavljeno: U čemu je onda problem?
Hapšenjem generala pod optužbama za državni udar, smjenom i umirovljenjem stotina oficira, uspio je staviti vojsku pod civilnu vlast. Probudio je uspavanu Tursku, koja ekonomski, kulturalno. Izbjeglički val koji je preplavio Europu izbjeglicama iz Sirije otvorio je pitanje odnosa Europske unije prema Turskoj i obećanje ubrzanja turskih pregovora o pristupanju EU. Bio nam simpatičan ili ne, Erdoğan ima nesporne zasluge za pokretanje Turske iz višedesetljetne pasivnosti.
Njegovi potezi su mu donijeli mnogo pristaša, ali i protivnika. Sa Zapada dolaze optužbe za preveliku islamizaciju, s Istoka za preveliko priklanjanje Zapadu. Teroristički napadi u Ankari i Istanbulu govore nam kako Turska ima odlučne protivnike, spremne na najdrastičnije poteze. To je potvrdio i pokušaj državnog udara od strane FETO terorističke organizacije pod vodstvom imama Fethullaha Gulena. No Erdoğan je pokušaj puča politički preživio i uspješno obranio demokratski poredak u svojoj zemlji, a Turska za sada nema značajnije ekonomske štete od tog događaja. Bošnjake je potresla vijest o ostavci Erdoğanovog prijatelja i političkog suradnika, premijera Ahmeta Davutoğlua, o čijim ćemo stvarnim razlozima saznati vjerojatno mnogo kasnije.
No, njegov dolazak na otvaranje obnovljene banjalučke Ferhadije poručuje nam kako nas Turska neće zaboraviti kome god se tepalo kao Velikom Turčinu. Mnogi članovi uleme lavirali su između sukobljenih strana i nekada naginjali socijalizmu nekada nacističkoj Njemačkoj. Stoga sam predvidio da u ovom radu predočim kako je ove koncepte razumijevao i tumačio jedan od najznačajnijih muslimanskih autora u ovom razdoblju Mustafa Busuladžić Predočit ću njegovu kritiku dominantnih ideologija koje su se sukobljavale u Bosni i Hercegovini kao i razloge koji su ga motivirali ka povezivanju Njemačke i Bosne i Hercegovine.
U radu ćemo se fokusirati na njegove objavljene radove i studije u ondašnjoj štampi. Vrlo važan izvor jeste dosada neobjavljeni zapisnik sa saslušanje koje je prethodilo njegovom suđenju i strijeljanju u kojem su jasno izloženi njegovi teološki i politički pogledi. Drugi svjetski rat doba je kada su se u Bosni i Hercegovini krvavo sukobljavali mnogi ideološki obrasci.
- Islamska zajednica u Hrvatskoj osudila Ilčićev istup: On vrijeđa muslimane!
- datiranje u Zaprešić Hrvatska.
- Džamije su opstale jer su bile preuređene u katoličke crkve, a sačuvali smo tek tri?
- minutno upoznavanje u Križevci Hrvatska?
- najbolje priključne web stranice u Sesvete Hrvatska?
- Hrvatske novine br. 67.
Fašizam, socijalizam, liberalizam, nacionalizam i druge ideologije naguravale su se u bosanskom i bošnjačkom mikroprostoru. Njihova nepomirljiva ideološka narav nije priznavala drugost, što je generiralo krvave sukobe čiju su cijenu ponajviše plaćali Bošnjaci. U tom historijskom i ideološkom procjepu bosanska ulema tražila je svoj put mirenja islama i dominantnih idejnih tokova i geopolitičkih procesa.
U traženju odgovora na pitanje odnosa Bošnjaka spram ovih ideoloških obrazaca, neophodno je razjašnjavanje pozicije Islamske zajednice i uleme spram ovih fenomena Nužnost ovog propitivanja indicira društveno-historijski značaj koji je imala Islamska zajednica u Drugom svjetskom ratu i simbolički kapital koji je u sebi sabira la. Ove optužbe su kristalizirane i objektivizirane u doba revolucionarnog nasilja koje je uslijedilo netom nakon Drugog svjetskog rata, što je samo po sebi suspektno. Naprosto, revolucionarno pravo vodilo je revolucionarnom nasilju a njihova najveća žrtva bile su istina i pravda.
No, te optužbe koje su iznesene i formatirane u tim prevratnim vremenima dugo su važile kao zvanični stavovi, zvanična istina i zvanična historija spram struktura Islamske zajednice, što nas obavezuju na odgovorno propitivanje njihove historijske relevancije. Smatram da je za cjelovito tematiziranje odnosa Islamske zajednice spram fašizma i antifašizma potrebno mnogo više istraživanja i teorijskih propitivanja.
Nadalje, mnogi članovi uleme lavirali su između sukobljenih strana i nekada naginjali socijalizmu nekada nacističkoj Njemačkoj. Stoga sam predvidio da u ovom radu predočim kako je ove koncepte razumijevao i tumačio jedan od najznačajnijih muslimanskih autora u 1. V, Revolucionarno pravo je vodilo revolucionarnom nasilju, a njihova najveća žrtva bile su istina i pravda. Predočit ću njegovu kritiku dominantnih ideologija koje su se sukobljavale u Bosni i Hercegovini, kao i razloge koji su ga motivirali ka povezivanju Njemačke i Bosne i Hercegovine.
Ovi zapisnici razotkriti će nam i važeće poglede na unutarnja kretanja u Islamskoj zajednici od strane NOP-a i Komunističke partije. Smatram da ćemo historijskom analizom stajališta Mustafe Busuladžića pomoći boljem razumijevanju pozicije uleme i Islamske zajednice spram ovih ideologija. Ko je Mustafa Busuladžić? Napomenimo nekoliko biografskih crtica kao pretekst daljnjem izlaganju. Mustafa Busuladžić školovao se. Nakon toga upisuje postdiplomski studij u Rimu.
Ondje se bavi znanstvenim i spisateljskim radom i objavljuje u uglednim italijanskim časopisima. Mustafa Busuladžić nastojao je ne samo upoznati domete italijanske orijentalistike već je imao i ambicije da italijanskoj javnosti predstavi Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake kao kulturno-historijske činjenice.
Nešto slično, ali u znatnijem obimu radili su Safvet-beg Bašagić na njemačkom jeziku i Mehmed Handžić na arapskom govornom području. U okupirano Sarajevo vraća se u augustu Mada je došao u isti grad, on se ne vraća u istu državu jer je otišao iz Kraljevine Jugoslavije Ova činjenica imala je značajne kulturno-historijske refleksije.
Naime, nakon razdoblja u kojem je u Bosni i Hercegovini bila dominantna srpska nacionalna paradigma, sada je na sceni bila otvorena kroatizacija javnog i političkog života Bosne i Hercegovine. Kroatizacija je bila prisutna na svim nivoima, od jezika koji je bio u javnoj upotrebi, političkog diskursa, ideološke paradigme pa do imena ulica koje su nakon razdoblja kosovskog mita i srpske epike i historije sada zadobile imena hrvatskih velikana.
Busuladžić se vrlo rano počeo baviti pisanjem, još u medresanskim danima, što je kristaliziralo snažnu intelektualnu figuru s jasnim teološkim i društveno-historijskim stavovima. Nije se bavio efemernim pitanjima simbola 2. Busuladžić, Muslimani u Evropi, Sarajevo, Kao jedan od rijetkih autora, on je tematizirao pitanja zapadnjačkih izama: socijalizma, fašizma, rasizma, liberalizma, pozitivizma i dr. Stoga se nametnuo kao jedan od najznačajnijih intelektualnih figura u svom vremenu unatoč svojim godinama. Uhapšen je polovinom aprila Strijeljan je U trenutku strijeljanja imao je trideset jednu godinu.
Iza njega su ostali žena i dvoje djece. El-Hidajin intelektualni krug I u formalno-pravnom i u društveno-političkom značenju Mustafa Busuladžić pripadao je El-Hidajinom intelektualnom krugu. To je isti onaj krug koji je iznjedrio čuvene rezolucije, organizirao okupljanje sredstava za izbjeglice i siročad istočne Bosne i sakupljao dragocjene informacije i podatke o stradanjima Bošnjaka, posebice u istočnoj Bosni.
Sačuvane svega tri osmanske džamije
Ovo je krug koji je koristio svoje veze s islamskim svijetom3 kako bi raskinuo medijski obruč oko bošnjačkog stradanja i internacionalizirao problem Bosne i Hercegovine i bosanskih muslimana. El-Hidaja nije samo poticala, već je i aktivno radila na brojnim značajnim 3.
Optužnica tvrdi da je Busuladžić bio prva osoba koja je upoznala Muftiju sa stanjem muslimana u Bosni i Hercegovini čime mu je pripomogao da u zajednici s okupatorom iskoristi političko stanje kod muslimana za formiranje SS jedinice. Značaj ovog kruga uveliko nadilazi okvire udruženja vjerskih službenika.
Članovi El-Hidaje bili su aktivni i u političkom životu i bili su bliski onim političkim krugovima koji su zagovarali autonomiju Bosne i Herce govine5. Ali to je isti onaj krug koji je sjedio na optuženičkoj klupi odmah po oslobođenju Sarajeva Ukupni autoritet koji je uživala El-Hidaja bio je neosporan i baš zato ga je bilo nužno urušiti. Cilj je bio da se na čelne pozicije u Islamskoj zajednici postave ljudi lojalni novom režimu i Komunističkoj partiji, što se na kraju i desilo7.
Časopis za kulturu i društvena pitanja Behar, broj , by Filip Begovic - Issuu
Novo vodstvo Islamske zajednice bilo je u tijesnoj vezi s NOP-om i novim režimom. No, da bi se taj cilj ostvario, bilo je potrebno eliminirati one ličnosti iz Islamske zajednice koje su snagu svoga autoriteta crpili iz vlastitih intelektualnih i moralnih referenci. Prvi u tom nizu bio je Mustafa Busuladžić. Na njegovom primjeru pokazat će se čvorišne tačke i metode razračunavanja komunističkog režima s Islamskom zajednicom tokom cijelog razdoblja njihove vladavine8. Enver Redžić, Muslimansko autonomaštvo i SS divizija, Sarajevo, Zagreb, Sarajevo, Sukob svjetskih antagonizama Činjenica je da je Busuladžić, kao i mnogi drugi autori, držao stranu nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
No, ovaj stav zahtijeva kontekstualizaciju kako se ne bi upalo u opasnost simplificiranja i ideoloških reduciranja. Kolonijalizam je kost u grlu Busuladžića i on, budući svjestan njegovih razornih posljedica, iznimno često kritizira kolonijalne sile Rusiju i Veliku Britaniju. One s krajnjeg zapada Evrope i one s njenog istoka, kako on piše. Sve one su upletene u porobljavanje drugog čovjeka, što je po Busuladžiću neoprostiv grijeh. U toj borbi muslimani su često imali saveznike među kršćanima, kao što je to bio slučaj u Palestini, gdje su se za svoju domovinu rame uz rame borili i muslimani i kršćani.
Ovim on sugerira da se ne radi o borbi kršćanstva i islama, već o sukobu pravde i nepravde, sile i istine.