ITS je posebice značajan jer omogućava razumijevanje interaktivnog odnosa između čovjeka, vozila i ceste, značajnog kako za sigurnost i upravljanje prometom, tako i za definiranje razvoja cestovne mreže, odnosno dimenzioniranje sastavnih dijelova ceste. U tom smislu, pokreću se aktivnosti na donošenju Nacionalnog programa za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu za razdoblje od pet godina. U cilju izrade i donošenja Nacionalnog programa za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu, osnovat će se Stalni savjet za razvoj inteligentnih transportnih sustava ITS kao savjetodavno i stručno tijelo koje će koordinirati provedbu aktivnosti potrebnih za njegovo donošenje, kao i u cilju poticanja, planiranja i praćenja razvoja ITS-a u cestovnom prometu.
Projekti i prioritetne mjere za razvoj i uporabu specifikacija i normi unutar prioritetnih područja iz Nacionalnog programa za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu, dijelom će se realizirati sredstvima i aktivnostima obuhvaćenim Programom građenja i održavanja javnih cesta u razdoblju od Postojeći AVL centar objedinjuje sustav za praćenje vozila u zimsko-ljetnom održavanju i radio komunikaciju u jedinstvenu cjelinu.
Sustav omogućuje nadzor i pregled kretanja vozila u realnom vremenu, analizu i ispis izvještaja o kretanju i aktivnosti vozila u svrhu kontrole obavljenih radova, kao i iscrtavanje cesta te kontrolu prolaska vozila s obzirom na definirane ceste. U sam sustav integrirana je i mogućnost komunikacije s vozilima na terenu putem radio mreže te preslušavanje arhive razgovora. U periodu U AVL centar sustavu prikupljali bi se podaci s vozila stanje ralice, posipača i dr. U svrhu učinkovitije organizacije i komunikacije u planu je uspostava jedinstvenog Centra za održavanje i kontrolu prometa COKP-a s satnim dežurstvom koji bi nadzirao i na jednom mjestu objedinjavao sve module AVL centar sustava s prostora cijele Republike Hrvatske.
Modernizacija cestarskog sustava radio veza na području Republike Hrvatske. U okviru modernizacije bi se mreža analognih repetitora koji rade na VHF frekvencijskom području zamijenila modernijom DMR Digital Mobile Radio tehnologijom čime bi se povećao kapacitet sustava te povećala učinkovitost iskorištenja frekvencijskog spektra.
Projekt također obuhvaća i zamjenu postojećih analognih radijskih postaja sa digitalnim DMR ETSI TS ,-2,-3 radijskim postajama kod svih sudionika održavanja cesta koji koriste radio vezu. Također je predviđeno povezivanje sustava na MUPnet tetra sustav čime bi se postigla povezanost važnih službi na cestama Policija, hitna pomoć, vatrogasci, Državna uprava za zaštitu i spašavanje.
U odnosu na analogni sustav, DMR mreža omogućava veću kvalitetu zvuka, konzistentnije pokrivanje signalom, prijenos podataka, kriptografsku zaštitu, razmjenu tekstualnih poruka te satelitsko praćenje radijskih postaja. Uvođenjem nove tehnologije u radio sustav znatno bi se povećale mogućnosti i kvaliteta te izglednosti uspostave poziva za cestarske službe u Republici Hrvatskoj što bi u konačnosti povećalo efikasnost organizacije te učinkovitijeg nadzora. Modernizacija radijske mreže predviđa se u etapama kroz period između Mjere za povećanje korištenja elektroničkih sustava za naplatu cestarine.
Na autocestama Hrvatskih autocesta d. Provođenjem mjera i aktivnosti optimalnog sustava brojenja prometa na cestama stvara se pretpostavka za uspostavu Nacionalnog prometnog modela koji će se koristiti za vrijeme trajanja buduće nacionalne prometne strategije, a koji će simulirati prometne obrasce u vremenu i prostoru s ciljem predviđanja funkcioniranja prometnog sustava. Naime, sustavno brojenje prometa provodi se u suglasju s preporukama UN — Ekonomske komisije za Europu još od Brojenjem prometa prikupljaju se podaci o broju i vrsti vozila na izabranim poprečnim presjecima cesta kao i drugi podaci koji služe kao bitan parametar prilikom projektiranja, donošenja odluka o izgradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih cesta.
Do sada su sustavom brojenja prometa većim dijelom bile obuhvaćene autoceste i državne ceste te manjim dijelom županijske ceste.
Uči od najveće svih vremena
U promatranom četverogodišnjem razdoblju, sustav brojenja prometa će se proširiti kako na državnim cestama, tako i na cestama nižih kategorija kao što su županijske i lokalne ceste, ali i nerazvrstane ceste, posebice u velikim gradovima, a čiji promet svojim značajkama interaktivno utječe na odvijanje prometa na mreži javnih cesta. Uz uvažavanje postojećih kriterija u pogledu strukture podataka te metodologije njihovog prikupljanja i obrade, proširenje sustava dugoročno će omogućiti pouzdane i relevantne podatke o cjelokupnom cestovnom prometu u Republici Hrvatskoj.
Svrha proširenja sustava brojenja prometa na cestama je i prometna valorizacija mreže državnih, županijskih, lokalnih i pojedinih nerazvrstanih cesta, a radi poboljšanja prometnog i prostornog planiranja, sustava održavanja javnih cesta, sigurnosti cestovnog prometa, planskog razvoja cestovne infrastrukture, uspostave kvalitetne baze podataka o cestovnom prometu te osiguranja potrebne razine vjerodostojnih podatka, kao polazne pretpostavke za uspostavu održivog sustava financiranja cestovne infrastrukture.
Proširenje sustava brojenja prometa koje podrazumijeva povećanje broja automatskih stacionarnih brojila za neprekidno brojenje prometa te prijenosnih brojila prometa za povremeno brojenje prometa, većim dijelom će se realizirati sredstvima i aktivnostima obuhvaćenim Programom građenja i održavanja javnih cesta u razdoblju od Daljnja integracija cestovne mreže s europskim prometnim tokovima i postojećom mrežom Republike Hrvatske.
Polazeći od općeg i trajnog interesa svih političkih i gospodarskih subjekata za daljnjim razvitkom prometne infrastrukture, kao kapitalne pretpostavke bržeg ukupnog razvitka zemlje i osobito pojedinih gospodarskih grana, nastavak ulaganja u modernizaciju, obnovu i povećanje sigurnosti cestovne mreže nameće se kao logičan i nužan prioritet u kapitalnim ulaganjima Republike Hrvatske.
Daljnji strateški ciljevi odnose se na rješavanje najkritičnijih dionica i objekata, s posebnim naglaskom na rješavanje cestovne infrastrukture u prigradskim i gradskim područjima te kvalitetno povezivanje otoka s kopnom, kao i strateške projekte međudržavne suradnje. U sljedećoj tablici dan je pregled po kategorijama cesta i vrstama ulaganja. Tablica 4. Rekapitulacija plana ulaganja u javne ceste za period od Grafički prikaz 8. Struktura ulaganja po kategorizaciji cesta u razdoblju od Grafički prikaz 9. Struktura prema vrsti ulaganja u razdoblju od Izgradnja autocesta u funkciji je postizanja konkurentnosti ukupnog hrvatskog gospodarstva, osobito turizma, ali i svih drugih čimbenika: rasta zaposlenosti i demografskog razvitka, efikasnijeg prometnog povezivanja u europski prometni sustav, kvalitetnog povezivanja svih hrvatskih regija, posebice obalnog i kontinentalnog područja, većeg gospodarskog korištenja i afirmacije jadranskih luka, prometnog i gospodarskog otvaranja jadranskog prostora srednjoeuropskom zaleđu, povećanja sigurnosti prometa, udobnosti i uštedi vremena putovanja te veće sigurnosti prometa.
Tablica 5. Planirana ulaganja u izgradnju autocesta za period od Dobava, ugradnja i puštanje u operativni rad LED displeja te ostale prometne opreme na mostu Krk. Izrada glavnih i izvedbenih projekata i provedba upravnog postupka za adaptaciju čvora Jastrebarsko — rasvjeta. Čvor Matulji — izrada projektne dokumentacije idejni, glavni i izvedbeni projekti i provedba upravnog postupka lokacijska i građevinska dozvola Sporazum sa HC.
Glavni i izvedbeni idejni projekt i građevinska lokacijska dozvola za dionicu Permani — Konj Grobničko Polje. Glavni i izvedbeni idejni projekt i građevinska lokacijska dozvola za dionicu Mali Svib — Križišće. Glavni i izvedbeni idejni projekt i građevinska lokacijska dozvola — dogradnja dionice Zagreb — Karlovac na šesterotračnu autocestu. Proširenje naplatne postaje Demerje lokacijska i građevinska i uklanjanje NP Lučko.
Na autocesti A1 Zagreb — Split — Ploče — Dubrovnik nastavit će se ulaganja s ciljem održavanja kontinuiteta izgradnje i dovršetka dionice do čvora Ploče, te će se do kraja Tijekom razdoblja predviđeni su i počeci radova na izgradnji ulaza u Luku Ploče. Također je predviđen završetak izgradnje spojne ceste Zagvozd — Baška Voda s tunelom Sveti Ilija s rokom završetka sredinom Nastavljaju se i radovi na izgradnji novog čeonog cestarinskog prolaza »Zagreb istok« na dionici Ivanja Reka — Ježevo, te rekonstrukciji i dogradnji čvora Ivanja Reka na poddionici Ivanja Reka — Rugvica, predviđenog faznog dovršavanja od sredine Na pravcu A4 Zagreb — Goričan predviđen je početak radova na proširenju čvora Sv.
Izgradnja mosta preko rijeke Drave započela je u drugoj polovici Predviđeno je započeti radove i na dionici Osijek — Beli Manastir i to u dvije faze. U prvoj fazi gradit će se poluprofil autoceste i u Izgradnjom autoceste A11 Zagreb — Sisak te spojem čvora Jakuševec na autocestu A3 Bregana — Lipovac, na Zagrebačkoj obilaznici, značajno će utjecati na odvijanje prometa po postojećoj mreži prometnica.
U svrhu što kvalitetnijeg novog južnog ulaza u grad Zagreb, preko Čvora Jakuševec potrebno je izgraditi vijadukt Ranžirni kolodvor Zagreb sa spojem na Sarajevsku ulicu, što je planirano ovim Programom. Ostali projekti odnose se na radnje uspostave novog sustava naplate i sve neophodne pripremne radnje. Ove aktivnosti prate otvaranje novih dionica autocesta, ali i neophodnu nadogradnju postojećih dionica.
Kao krovni segment sustava za kontrolu prometa na javnim cestama predviđa se uspostava glavnog centra za kontrolu prometa GCKP za makro upravljanje prometom na mreži autocesta. Pored izgradnje dionica autocesta pod upravljanjem Hrvatskih autocesta d.
MetkovicNET - nino
Planirani koridor autoceste A7, dionica Permani — Grobničko polje Konj koja je vrlo značajna jer se njome potpuno obilazi gusto naseljeno šire područje grada Rijeke i upravo ovaj koridor određuje položaj i način povezivanja ostalih autocestovnih koridora.
Međunarodni i interregionalni promet se odvaja u čvoru Permani na zapadu i čvoru Grobničko polje Konj na istoku. Riječka obilaznica se na taj način prometno rasterećuje i preuzima ulogu brze gradske ceste za regionalni i lokalni promet. Poddionica Grobničko polje — Mali Svib je postojeća autocesta A6, dužine 1,81 km dok je poddionica Mali Svib — Križišće novi koridor duljine 12,66 km. Ova faza obuhvaća dopunu na puni profil autoceste na sljedećim poddionicama:. Početak gradnje 2B faze je predviđen za početak Ukupna vrijednost izgradnje autocesta u razdoblju od U četverogodišnjem razdoblju od Od toga je u izgradnju državnih cesta planirano utrošiti 5,93 milijardi kuna, u poboljšanje i obnovu 3,19 milijardi kuna, dok je za redovno održavanje državnih cesta planirano 1,74 milijardi kuna.
Tablica 6. Ulaganja u izgradnju državnih cesta u razdoblju od Produžetak Svačićeve ulice sa spojem na državnu cestu D u Slavonskom Brodu. Tablica 7. Pregled ulaganja u izgradnju državnih cesta u razdoblju od Također je planiran početak radova na izgradnji II. Planirane su izgradnje nadvožnjaka preko željezničkih pruga u Slavonskom Brodu i Jastrebarskom te izgradnja spojne ceste prema trajektnom pristaništu u Veloj Luci, spojne ceste od obilaznice Velike Gorice do Zračne luke Zagreb i dr.
Hrvatske ceste d. Aktivnosti se provode na zakonodavnoj, organizacijskoj i tehničkoj razini. Osim navedenih projekata postoje i dva programa u sklopu kojih će se iz EU fondova financirati niz manjih projekta. To su »Program sigurnosti cestovnog prometa« i »Program prekograničnog povezivanja RH «. Kroz razdoblje od Dovršeni su svi projekti po novom optimiziranom tehničkom rješenju. Planira se početak gradnje u drugoj polovici Planira se gradnja sufinancirana sredstvima iz EU fondova, s početkom u drugoj polovici Radovi na dionici Sv. Kuzam — Križišće bit će dovršeni krajem Izrađeni su svi glavni projekti te je dobivena prva građevinska dozvola.
U tijeku je priprema dokumentacije za kandidaturu. Bistrica — Zabok sa spojem na Breznički Hum »Zagrebački prsten« — projekt se izvodi u fazama i podijeljen je u četiri dionice. U tijeku je izgradnja prve dionice, a za preostale dionice u tijeku su izrada studije, idejnih i glavnih projekata te ishođenje građevinskih dozvola. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji otvara se mogućnost sufinanciranja javnih investicija, u našem slučaju cestovne infrastrukture, iz fondova Europske unije te će se u narednom razdoblju posebna pažnja posvetiti budućem korištenju sredstava iz navedenih izvora.
Sukladno strateškim dokumentima Europske unije, čiji su ciljevi ugrađeni u Nacrt operativnog programa prometa OP Osim velikih projekata od kojih se mogu navesti: povezivanje juga Hrvatske tzv. Program je usklađen s strateškim odrednicama Europske unije te je dio OP Također, u pripremi je i Program prekogranične suradnje u cestovnom prometu Republike Hrvatske — Bosne i Hercegovine u kojem se predviđa priprema cijelog niza projekata od zajedničke važnosti za cestovni promet i infrastrukturu.
Program također korespondira sa strateškim odrednicama Europske unije. Paralelno s aktivnostima na pripremi projekata i programa, radi se na formiranju tehničkih i stručnih kapaciteta i strukture za pripremu i provedbu svih aktivnosti vezanih za pripremu i povlačenje sredstava iz EU fondova. Usklađivanje zakonske regulative i prakse Republike Hrvatske i Europske unije donosi nam nove zahtjeve i obveze. Za kvalitetnu suradnju sa širim okružjem i sustavom čiji smo punopravni član, potrebno je osigurati istu razinu kvalitetnih podataka i podloga. Povlačenje sredstava iz EU fondova zahtjeva pripremu tehničkih podloga koje elaboriraju potrebu za provedbom projekata i dokazuju parametre korištene u podlogama.
Da bi se postavljenim zadacima moglo odgovoriti, potrebna je iscrpna i sveobuhvatna baza podataka o cestovnom prometu.
Sabor: Odbijena većina amandmana na financijske planove izvanproračunskih korisnika
Osnovni ulazni podaci navedene baze su: stanje infrastrukture i parametri prometa. To nameće potrebu širenja mreže brojila prometa na državnim cestama, a naročito na mreži županijskih i lokalnih cesta koje su vrlo slabo pokrivene istima. Nedostatak informacija o prometu koji se prikupljaju brojilima limitiraju mogućnosti planiranja razvoja pa i održavanja mreže županijskih i lokalnih prometnica.
Ta činjenica zahtijeva aktivan pristup problemu te što brže širenje mreže brojila na navedenu mrežu prometnica. U razdoblju Predviđeno je završiti sve radove na obnovi preostalih ,3 km.
Tablica 8. Pregled programa Betterment II po projektima. Planirani iznos izgradnje do završetka rekonstrukcije. Županijske uprave za ceste upravljaju i gospodare županijskim i lokalnim cestama, a osnivač im je županija. U Republici Hrvatskoj ima dvadeset županijskih uprava za ceste, a županijskim i lokalnim cestama na području Grada Zagreba upravlja Upravno tijelo Grada Zagreba zaduženo za promet.
Županijske uprave za ceste i Grad Zagreb upravljaju i gospodare u ukupnoj duljini sa 9. Županijske uprave za ceste od svog osnutka Zadaci koji se moraju rješavati su: podizanje razine kvalitete održavanja županijskih i lokalnih cesta u organizacijskom i tehnološkom smislu te kvalitetno rekonstruiranje dionica cesta u urbanim zonama.
U navedenom razdoblju planira se izgraditi novih ,72 km županijskih i lokalnih cesta. Tablica 9. Pregled ulaganja u županijske i lokalne ceste po vrsti ulaganja. Tablica Pregled ulaganja u županijske i lokalne ceste po županijama. Društveno-gospodarske prilike vrlo su različite po pojedinim županijama. Specifične okolnosti u pojedinim regijama Hrvatske su vrlo kompleksne i zahtijevaju sustavni pristup definiranju razvojnih potreba u tim regijama. Razvitak infrastrukture predstavlja preduvjet društveno-gospodarskog razvoja, a u sklopu toga optimalna razvijenost županijskih i lokalnih cesta ima vrlo važnu pokretačku ulogu.
Specifična obilježja pojedinih regija, prema kojima se i razvitak županijskih i lokalnih cesta mora uskladiti, poglavito su:.