Zajedno s dobavljačima trećom stranom , kao što je Google koristimo kolačiće te strane kao što su Google Analytics kolačići kako bi se sastaviti podatke o korisnikovoj interakciji s funkcijama usluga na našim web stranicama. Korisnici će biti obaviješteni o svim promjenama politike privatnosti na našoj stranici u Izjavi o privatnosti. Korisnici mogu promijeniti svoje osobne podatke putem:. Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o elektroničkim komunikacijama su zakoni koji određuju pravila za komercijalnu e-poštu, uspostavljaju zahtjeve za komercijalne poruke, daje primatelju pravo da zaustavi primanje takvih e-mailova, i navode teške kazne za prekršaje.
Kralj laminata: U Hrvatsku ćemo do 2027. uložiti tri milijarde kuna
Mi prikupljamo vašu e-mail adresu radi:. Ako se u bilo koje vrijeme želite odjaviti od primanja budućih e-mail-ova, slijedite upute na dnu svakog e-maila, a mi ćemo vas odmah ukloniti iz korespondencija. Ako postoje bilo kakva pitanja u vezi ove izjave o privatnosti možete nam se obratiti koristeći podatke u nastavku.
Bjelovar-info medij, obrt za medijske usluge Gundulićeva 6 43 Bjelovar Hrvatska info bjelovar. Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama.
DIGITALNA NOĆ MUZEJA – 29.siječnja 2021.
Saznajte kako se obrađuju podaci komentara. Podijeli prijateljima 0 0 0 0.
Prethodni članak : 28 novozaraženih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Slijedeći članak : Sredstva osigurana i za projekt Matice umirovljenika općine Sirač — Župan Bajs potpisao ugovor. Uskoro kreće obnova Područne škole Miklouš: Raspisan natječaj za izvođača radova veljača 08, Državnog prvaka iz kemije Dejana Tomića i njegovu mentoricu primio gradonačelnik Hrebak veljača 08, Otkaži komentar Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.
Suglasan sam sa Uvjetima korištenja i prihvaćam da se moji podaci spremaju u bazu podataka. Uvjeti korištenja Uvjeti korištenja Portal www. Izjava o privatnosti Ova pravila o privatnosti sastavljena su kako bi služila onima koji su zabrinuti kako se njihovi osobni podaci koriste na Internetu.
Kada prikupljamo podatke? Kako koristimo vaše podatke? Vaše podatke koje prikupljamo prilikom registracije, narudžbe reklame, prijave na newsletter, ispune anketa, komentare, pregleda stranica koristimo u slijedeće svrhe: za personalizaciju korisničkog iskustva, te kako bi omogućili dostaviti sadržaj i ponude za koje ste zainteresirani, za unaprjeđenje naših stranica kako bi vam bolje služile, kako biste nam omogućili da vam pružimo bolju uslugu prilikom odgovora na pitanja korisničkoj podršci za administraciju natjecanja, promocija, anketa ili drugih značajki stranice, za bržu obradu transakcija, za slanje elektroničke pošte u vezi vaše narudžbe ili drugih proizvoda i usluga.
Kako štitimo podatke o posjetiteljima? Mi koristimo kolačiće za: pomoć pri pohrani i obradi proizvoda u košarici, razumijevanje i spremanje korisnikovih postavki u svrhu budućih posjeta, prikupljanje sveobuhvatnih podataka o prometu i interakcijama na stranici kako bi ponudili bolje korisničko iskustvo i alate u budućnosti. Također možemo koristiti usluge pouzdane treće strane koji prate te podatke u naše potrebe. Ako korisnik onemogući kolačiće u svom pregledniku: ako onemogućite kolačiće, neke značajke bit će onemogućene. To će isključiti neke od značajki koje čine vaše korisničko iskustvo na našim stranica učinkovitije i neke od naših usluga neće raditi ispravno.
Objava prema trećim stranama Ne prodajemo, trgujemo ili na drugi način prenosimo vanjskim stranama vaše osobne podatke. Linkovi trećih strana Povremeno, prema vlastitom nahođenju, možemo uključiti ili ponuditi proizvod ili uslugu treće strane na našim stranicama. Google Zajedno s dobavljačima trećom stranom , kao što je Google koristimo kolačiće te strane kao što su Google Analytics kolačići kako bi se sastaviti podatke o korisnikovoj interakciji s funkcijama usluga na našim web stranicama.
Korisnici mogu promijeniti svoje osobne podatke putem: e-maila, prijavom na vlastiti račun, razgovora s nama ili slanjem upita. Kako naša stranica obrađuje signale koji se ne smiju pratiti? Je li naše stranice dopuštaju praćenje ponašanja treće strane? Važno je napomenuti da dopuštamo praćenje ponašanja treće strane. Zaštita od SPAM-a Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o elektroničkim komunikacijama su zakoni koji određuju pravila za komercijalnu e-poštu, uspostavljaju zahtjeve za komercijalne poruke, daje primatelju pravo da zaustavi primanje takvih e-mailova, i navode teške kazne za prekršaje.
Kontaktirajte nas Ako postoje bilo kakva pitanja u vezi ove izjave o privatnosti možete nam se obratiti koristeći podatke u nastavku. Odlične veze Anžuvinaca s Firencom potaknule su firentinske trgovce i bankare da osnaže ekonomske veze s kraljevskim središtima u Ugarskoj i Poljskoj, a u tome su hrvatske zemlje imale značajnu ulogu. Tako je Ludovikov uspjeh pospješio gospodarski razvoj, ali i sveopće integracijske procese između Drave i Jadrana. Sve veća uloga novca u gospodarstvu unosila je promjene u društvene odnose i na selu, gdje su radni i naturalni nameti sve češće bili zamjenjivani novčanima.
Integracijskim procesima na hrvatskom prostoru pridonijela je i funkcija hercega, člana vladajuće dinastije koji je gotovo samostalno upravljao Slavonskim vojvodstvom, odnosno Hrvatskom, Dalmacijom i Slavonijom. Sjedište hercega bilo je na zagrebačkome Gradecu, gdje su se nalazili dvor i kancelarija. Hercezi su imenovali i banove.
Anžuvinci su posebnu pozornost pridavali i Zadru, gdje su također podignuli palaču. Bogatim su darovima nastojali uza se što čvršće vezati i Crkvu u Dalmaciji.
[UŽIVO] Nakon najpovoljnijih podataka u mjesec dana - što dalje? - tportal
U većini su se gradova tijekom XIV. Ludovikova smrt Iako je još za života za nasljednicu odredio svoju kćer Mariju, mnogi su velikaši, nezadovoljni tom odlukom, poduprli Karla Dračkoga. Nakon njegova ubojstva razbuktao se otvoreni rat protiv Marije i njezine majke Elizabete Kotromanić. Sukob, poznat kao protudvorski pokret, okupio je niz hrvatskih i slavonskih velikaša, među kojima su se isticala braća Horvat i vranski prior ivanovaca, Ivan Paližna, te bosanski vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić.
Pobunjenici su uživali i potporu bosanskoga kralja Tvrtka I. Borbe su trajale četvrt stoljeća i ispreplele su se s prvim osmanskim provalama i Sigismundovim porazom kraj Nikopola Iako je napokon Sigismund izišao kao pobjednik, cijena dugotrajnih sukoba bila je pojava Osmanlija u Bosni i gubitak Dalmacije. Naime, posljednji anžuvinski pretendent na prijestolje, Ladislav Napuljski, nakratko je ovladao Hrvatskom i Dalmacijom, pa se čak i okrunio u Zadru Nakon Sigismundove pobjede nad bosanskim kraljem Tvrtkom II.
Tijekom idućih 11 godina Venecija je osvojila gotovo svu Dalmaciju, s iznimkom frankapanskoga Krka te Dubrovnika, koji se od Za razliku od razdoblja mletačke uprave do Gospodarstvo je došlo pod strogi nadzor mletačke vlasti, a gradsko je plemstvo samo prividno zadržalo vlast u gradovima, dok je stvarna moć bila u rukama mletačkih činovnika. Generalni providur, civilni i vojni upravitelj Dalmacije, stolovao je u Zadru.
Samo je Dubrovnik u XV. Na unutarnjem planu, Dubrovnik je prerastao u stabilnu aristokratsku republiku u kojoj su razrađeni mehanizmi vlasti smanjivali napetosti između gradskog plemstva i pučana. Sigismundova konačna pobjeda u sukobu s plemstvom nije Hrvatsko-Ugarskomu Kraljevstvu donijela potrebnu stabilnost. Gubitak Dalmacije bio je samo jedan od znakova kraljeve nezainteresiranosti za događaje na jugoistoku. Kako je Sigismund bio i car Svetoga Rimskoga Carstva Njemačke Narodnosti, njegovi su interesi bili usmjereni prema srednjoj Europi i mjestima gdje se odlučivalo o sudbini Carstva.
S druge strane, integracijski procesi u XIV. Znatno više nego prije Ludovika I. Tako se i u njima osjećala Sigismundova politika oslanjanja na nove plemićke rodove primjerice Talovce , odnosno velikaše koje je dovodio iz drugih zemalja Celjski. Ti su velikaši ujedno bili oslonac i prijetnja kraljevoj vlasti. Sigismundu se ne može poreći zainteresiranost za osmanski problem, ali zaokupljenost pitanjima politike na zapadu, kao i nedostatak sredstava, onemogućili su djelotvornije akcije protiv njihova širenja. Za svoje kratkotrajne vladavine na hrvatsko-ugarskom prijestolju, Albrecht II.
Njegova je iznenadna smrt ponovno otvorila dinastičko pitanje, pa je uslijedilo razdoblje unutarnjih sukoba pod Vladislavom I. Jagelovićem i Ladislavom V. Postumom i vanjske opasnosti kakva je bila osmanska opsada Beograda.
Navigacijski izbornik
Stanje se smirilo tek krunidbom Matije Korvina, koji je, osim što je bio uspješan političar i vojskovođa, odsudno utjecao na razvoj humanizma i renesanse, u čemu je sudjelovao i niz hrvatskih humanista i umjetnika. Unatoč velikom uspjehu kršćanskih snaga u obrani Beograda Za hrvatske je zemlje bio poguban pad Bosne Ipak, do kraja te godine Matija je Korvin uspio u protuudaru osvojiti velike dijelove zapadne i sjeverne Bosne, koji su do XIV.
Korvin je na osvojenim područjima izgradio obrambeni sustav između Save i Jadrana. No i on je, poput Sigismunda, trošio previše snage na srednjoeuropsku politiku, a da bi Osmanlijama zadao odlučniji udarac. To se napokon očitovalo i padom Hercegovine Iako je Matija provodio politiku centralizacije, otpor velikaša bio je i dalje jak, a kao najmoćniji isticali su se Frankapani i Iločki.
S Frankapanima je Matija bio u otvorenu sukobu zbog toga što im je oduzeo Senj, pa su Frankapani sami predali Krk Veneciji Kako bi se suprotstavio velikašima, Matija je uveo stajaću vojsku i oslanjao se na niže plemstvo, koje je tada počelo dobivati na značenju. U građanstvu Matija nije mogao dobiti znatniju potporu, iako je broj manjih gradskih naselja znatno rastao upravo u XV. Velika je većina njihovih stanovnika bila ovisna o velikašima, a rijetki kraljevski gradovi također su bili u opasnosti da postanu njihovo vlasništvo.
Iako je pokazao zanimanje za Dalmaciju, Matija nije imao snage boriti se na još jednome ratištu. Razdoblje njegove vladavine značilo je usporavanje osmanskih osvajanja i djelomično suzbijanje moći velikaša, ali nije moglo zaustaviti sveopću krizu Kraljevstva. Nakon smrti Matije Korvina, koji nije ostavio zakonita nasljednika, plemstvo je Povratak dinastije Jagelovića na hrvatsko-ugarsko prijestolje označio je završno razdoblje srednjovjekovlja, obilježeno slabljenjem kraljevske vlasti i otporne snage Kraljevstva.
Kako bi izbjeglo pritiscima kojima je bilo izloženo pod Matijom, plemstvo je od Vladislava zatražilo da se odrekne prava na uvođenje novih poreza, ali i da provede neke reforme koje su poništavale pozitivne učinke Matijina kraljevanja. Tako su Jagelovići, bez dovoljnih vlastitih prihoda i bez potpore plemstva, bili onemogućeni u bilo kakvu ustrojavanju djelotvorne obrane, što je na kraju XV.
To se stanje odrazilo najprije u Hrvatskoj, gdje je teret obrane spao na domaće plemstvo, uz određenu potporu Habsburgovaca, zainteresiranih za zaštitu svojih zemalja, i pape. Čak i u takvim prilikama, zahvaljujući iskustvu ratovanja i još uvijek razmjerno dobroj naseljenosti graničnih područja, Hrvati su uspijevali ak godina održavati granicu prema Osmanlijama. Obranu nije bitno ugrozio čak ni težak poraz na Krbavskome polju Povezivanje s Habsburgovcima u takvim se prilikama mnogima činilo kao jedini mogući izlaz.
Osim Habsburgovaca, djelatnu je ulogu u obrani hrvatskih krajeva preuzela i Venecija, koja je s Osmanskim Carstvom bila u sukobu ponajprije zbog svojih egejskih posjeda. Jedino je Dubrovnik uspijevao, zahvaljujući svojoj diplomaciji, kao osmanski vazal, zadržati trgovinske pozicije na Balkanu i kao jedini grad na istočnoj jadranskoj obali steći pravo trgovanja između kršćana i muslimana. Oslanjajući se na vlastita sredstva i skromnu pomoć dvora i stranih sila, hrvatski su banovi primjerice Ivaniš Korvin, Ivan Karlović, Petar Berislavić s uspjehom branili hrvatsku granicu, s istaknutom uporišnom točkom u Jajcu.