Civicus-indeks civilnog društva razvidno je da je najkritičnije područje razvoja civilnog društva u Hrvatskoj povezano s ograničenim prostorom za djelovanje, određenim kao zakonski, politički i sociokulturni okvir poticajan za razvoj civilnoga društva. Iako građani općenito imaju pozitivno stajalište prema organizacijama civilnog društva OCD , ipak još uvijek nisu dostatno uključeni u rad organizacija ili inicijativa civilnog društva. To je izravno povezano s neodgovarajućim razvojem volonterstva te kulture davanja za projekte i programe od interesa za opće dobro.
Sažetak SWOT analize društvenog razvoja. Analiza stanja razvoja prostora i okoliša sa SWOT analizom. Politika prostornog razvoja. Prostorna politika Republike Hrvatske opisana je u Analitičkoj podlozi Važeći Zakon o prostornom uređenju u daljnjem tekstu: ZPU je donesen krajem Temeljen je na članku Ustava Republike Hrvatske kojim su jedinicama područne regionalne samouprave i jedinicama lokalne samouprave dane ovlasti za prostorno i urbanističko planiranje.
Usred pandemije poskupjeli pogrebi u Zagrebu: Najjeftiniji je sad 15.000 kn
Hijerarhijski gledano, prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj regionalnoj i lokalnoj razini. Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja. Što se međusobne usklađenosti tiče, prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine. Nadalje, prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine, dok prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni.
Razina JLS u cijelosti je obuhvaćena sustavom prostornog uređenja, ali ne i sustavom upravljanja regionalnim razvojem. Metodologija i postupak izrade razvojnih programa gradova i općina nisu propisani, tako da se već desetak godina po gradovima i općinama izrađuju međusobno neusporedivi razvojni dokumenti različite kakvoće i upotrebljivosti. Povezivanje prostornog uređenja i upravljanja regionalnim razvojem otežano je zbog neusklađenosti sustava upravljanja regionalnim razvojem na različitim upravnim razinama.
ZPU i niz pratećih podzakonskih akata obujmom i razrađenošću potvrđuje tradiciju prostornog uređenja u Hrvatskoj i dugogodišnje iskustvo u upravnim postupcima unutar hijerarhijskog sustava prostornog uređenja. Načela navedena u članku 7.
Kiosk raznesen u eksploziji
ZPU-a kompatibilna su načelima koje u člancima 4. Ciljevi prostornog uređenja izvedeni iz ovih načela kompatibilni su osnovnim ciljevima politike regionalnog razvoja navedenim u člancima 2. Članak 6. ZPU-a navodi:. Podjele su ipak uvedene jer je postupak planiranja prostora koji su pod zaštitom drukčiji, a određeno je i Zaštićeno obalno područje mora ZOP. Članak Ovdje treba podsjetiti da je još Strategija iz Naglašavaju se različiti vidovi prostornog razvoja koje nakon disciplinarne analize treba interdisciplinarno objediniti, a ciljevi su kompatibilni ciljevima današnjeg ZPU-a i ZRRRH-a.
Tada je uočena potreba za izdvajanjem posebnih područja: ratom zahvaćena područja; područja uz državnu granicu; ruralni prostor i selo; brdsko-gorsko ruralno područje te otoci hrvatskog Jadrana. Tijekom posljednjih desetak godina, a osobito u razdoblju nakon stjecanja punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji, usvojen je čitav niz resornih strategija i drugih razvojnih dokumenata, s posrednim ili neposrednim utjecajem na prostor.
- datiraju na jug Karlovac Hrvatska.
- Domovinski rat – Wikipedija.
- priključite se večeras u blizini Vinkovci Hrvatska!
- online dating besplatno Vukovar Hrvatska?
- najbolje mjesto za spajanje u blizini Vinkovci Hrvatska;
- Caktaš je bio virozan u Osijeku, ali će biti spreman za Rijeku?.
Bitno je spomenuti i mogućnost korištenja financijskih sredstava koje Hrvatska kao članica EU-a može iskoristiti za potrebe prostornog razvoja. Premda prostorno planiranje na razini EU-a nije u izvornoj nadležnosti EU-a, za razliku od regionalne i okolišne politike, nego u nadležnosti država članica, na razini EU-a usuglašeni su zajednički prostorno-planski razvojni ciljevi sagledavanjem prostora u cjelini i pojedinačno na razini regija sa sličnim razvojnim problemima i mogućnostima.
NEOVISNA INFORMATIVNA MREŽA GRAĐANA KUTINE
Pritom prostorna komponenta razvoja nadilazi teritorijalne i političke granice. Prostorno je planiranje pozicionirano kao jedan od ključnih instrumenata za uspostavljanje dugoročnog i održivog okvira za gospodarski, socijalni i teritorijalni razvoj — kako unutar država članica tako i između njih. Usuglašavanjem zemalja članica i Europske komisije nastao je službeno prihvaćen, premda ne i pravno obvezujući, dokument Perspektiva europskoga prostornog razvoja ESDP , koji je programski i politički okvir za sektorske politike, kako na razini EU-a tako i na razini pojedinih država članica te njihovih regionalnih i lokalnih vlasti koje imaju utjecaj na prostor.
Njime se prostorne politike usmjeravaju prema uravnoteženom i održivom razvoju teritorija EU-a putem ostvarivanja zajedničkih ciljeva: ekonomska i socijalna kohezija, očuvanje i upravljanje prirodnim resursima i kulturnim nasljeđem te uravnotežena konkurentnost europskog teritorija. SPRRH određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru, na temelju ciljeva prostornog razvoja utvrđenih Zakonom o prostornom uređenju, te u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, povezano s drugim temeljnim državnim razvojnim i strateškim dokumentima.
SPRRH u osnovi sadržava: polazišta, osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja; razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini te mjere zaštite okoliša u skladu sa Strategijom održivog razvitka Republiku Hrvatske.
Opći je cilj prostornog razvoja uravnotežen i održiv prostorni razvoj na načelima teritorijalne kohezije u funkciji poboljšanja kvalitete života i ublažavanja depopulacijskih trendova, uz očuvanje identiteta prostora. Postizanje cilja temelji se na postavkama koncepcije SPRRH, a to su afirmacija policentričnosti, ublažavanje tempa depopulacije najugroženijih područja, očuvanje identiteta hrvatskog prostora, korištenje prednosti geoprometnog položaja za razvoj posredničkih prometnih, gospodarskih i političkih funkcija, održivi razvoj gospodarstva i infrastrukturnih sustava, povezivanje s europskim prostorom, integrirani pristup prostornom uređenju te aktivna prilagodba dinamici promjena jačanjem kapaciteta hrvatskog prostora i sustava prostornog uređenja za prilagodbu posljedicama klimatskih promjena, društvenim promjenama, gospodarskim trendovima i tehnološkom napretku te za smanjenje rizika od katastrofa.
Ostvarenje općeg cilja i postavki koncepcije planira se usmjeravanjem aktivnosti uz pomoć pet utvrđenih razvojnih prioriteta sa strateškim usmjerenjima prostornog razvoja do Politike prostornog razvoja i regionalnog razvoja ne trebaju biti samo kompatibilne usklađene nego i komplementarne dopunjujuće.
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja godine
Od mnoštva zajedničkih razvojnih izazova i preporuka za njihovo rješavanje prepoznatih u SPRRH-u, mogu se izdvojiti najznačajniji, kako slijedi:. S obzirom na broj JLS-a i ukupni broj prostornih planova, ističe se problem ispunjavanja propisanih zahtjeva u organizacijskom, kadrovskom i financijskom smislu.
Identificirane su i regionalne nejednakosti u stupnju urbaniziranosti hrvatskog prostora. Kao natprosječno urbanizirane, identificirane su primorske makroregije Republike Hrvatske posebno splitska i riječka. Veza prostorne raspoređenosti i indeksa razvijenosti pokazuje da su, s iznimkom Zagrebačke i Varaždinske županije te Grada Zagreba, razvijenije županije u prostoru Jadranske Hrvatske.
U urbanom sustavu ističu se mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Glavni grad Zagreb i sva tri ostala makroregionalna centra Split, Rijeka i Osijek te svi županijski centri osim Zadra i Gospića u razdoblju Najrazvijenija je u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu središnje Hrvatske te u krajnjem istočnom dijelu Hrvatske.
Otežavajuća je okolnost u planiranju buduće mreže središnjih naselja već prisutan trend smanjenja broja javnih sadržaja kao rezultat depopulacije: prestanak s radom područnih osnovnih škola ili odjela, zatvaranje zdravstvenih ustanova i poštanskih ureda te reorganizacija sustava sudstva i državne uprave. Gubitak proizvodnih i uslužnih djelatnosti te mogućnosti opskrbe, osobito u manjim naseljima i na pješačkim udaljenostima, imali su i vrlo diferencirane učinke u prostoru.
Domovinski rat
Prometna infrastruktura. O prometnoj infrastrukturi na nacionalnoj razini brine se prije svega Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. No infrastrukturnih zahvata nema bez Strategije prostornog razvoja i prostornih planova. Istodobno, promet je vrlo značajna tema regionalne razvojne politike.
U nastavku su ukratko istaknute osnovne značajke prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj, a podaci su preuzeti iz Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske Prisutan je problem izoliranosti Dubrovačko-neretvanske županije, čiji je teritorij fizički odvojen od ostalih dijelova hrvatskog i europskog teritorija.
Cestovni se promet većim dijelom sastoji od individualnog prometa, a što znači da postavlja sve veće prostorne zahtjeve u odnosu na neke druge prometne oblike. Osnovna prostorno-razvojna obilježja cestovne infrastrukture u Hrvatskoj pokazuje određene slabosti u dinamici izgradnje brzih i drugih državnih cesta u funkciji uspostave cjelovitog sustava cestovne mreže i izgradnje kritičnih dionica i objekta, ponajprije na mreži državnih cesta te na prilaznicama i obilaznicama većih gradova te nedovoljnoj izgrađenosti i moderniziranosti cesta na otocima i u drugim područjima razvojnih posebnosti.
Željeznički promet u odnosu na cestovni promet okolišno je prihvatljiviji. Iznimno zahtjevne tehnološke karakteristike uvjetuju da se razvoj zasniva na masovnom prijevozu roba i nešto manje putnika.
Dužinom željezničkih pruga po stanovniku Republika Hrvatska premašuje europski prosjek, ali mreža je tehnološki neprilagođena današnjim potrebama s iznimkom magistralne pruge od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom te pojedinih sekcija koje su modernizirane. Postojeća željeznička mreža sastavni je dio mreže međunarodnih i nacionalnih željezničkih koridora. Obnovom i ponovnim puštanjem u promet EU koridora X. Uključivanje i pridruživanje željezničke mreže Hrvatske europskoj željezničkoj mreži mreža TER zahtijeva uvažavanje elemenata koji određuju standarde i prostorni razmještaj europskih željezničkih komunikacija.
Infrastruktura riječnog prometa — Prirodne okolnosti s tri velika riječna sustava Save, Drave i Dunava, koji služe i kao prometna infrastruktura, gospodarski su potencijal koji zahtijeva minimalno korištenje novim prostornim resursima.
- web stranice za upoznavanje čovjek Makarska Hrvatska.
- speed dating grad u blizini Knin Hrvatska.
- Glavni Izbornik.
- Doktor za Vas.
- Opći uvjeti korištenja!
- Navigacijski izbornik.
Trenutačno taj segment prometne infrastrukture nije dovoljno iskorišten, čemu je razlog i zapuštenost, neopremljenost i poteškoće u primjenjivanju međudržavnih ugovora o korištenju pograničnim rijekama. Riječni promet trenutačno je aktivan samo na Dunavu, malim dijelom na Dravi, a potpuno je zanemariv na rijeci Savi. U mrežu malih i srednjih luka dunavskog prometnog koridora nisu uključene naše postojeće luke Slavonski Brod, Sisak, Vukovar i Osijek. Ovisno o aktivnosti koje se u njima provode, luke posebne namjene klasificirane su u sljedeće kategorije: vojne luke, luke nautičkog turizma, industrijske luke, sportske luke, ribarske luke, brodogradilišne luke.
Hrvatska ima ukupno 96 luka od županijske važnosti i luka od lokalne važnosti. Može se zaključiti da je sustav luka u Republici Hrvatskoj primjereno uređen te da su izgrađene sve značajne državne i županijske luke. Izvan sustava pomorske infrastrukture ostala su postojeća tradicionalna privezišta unutar naselja i izvan građevinskog područja, ona u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja te ugostiteljsko-turističke i sportske namjene.
Održavanjem javnog obalnog linijskog pomorskog prometa osigurava se redovita povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno s primjerenim brojem dnevnih putovanja, a sve u cilju zadovoljenja potreba otočnog stanovništva, stvaranja boljih uvjeta za život na otocima i poticanja njihovog razvitka.
Redoviti javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu u Republici Hrvatskoj obuhvaća 53 državne linije koje održava 13 brodara sa ukupnom flotom od 77 brodova. Također, otočkom stanovništvu su kroz korištenje povlaštenih karata u pomorskom prijevozu osigurani potrebni preduvjeti za ostvarenje veće kvalitete života na hrvatskim otocima. Ukupni kapacitet vezova u moru i mjesta za smještaj plovnih objekata na kopnu u lukama nautičkog turizma jest Prostornim je planovima županija predviđeno proširenje postojećih i izgradnja novih prihvatnih kapaciteta na oko potencijalnih lokacija te je planirano Kapacitet vezova luka nautičkog turizma i mjesta na kopnu predviđen je prostornim planovima županija.
U skladu s provedenim istraživanjima i analizama te zaključcima Strategije razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske Zračne luke na otocima Lošinju i Braču nisu predviđene za međunarodni promet. Prema broju zračnih luka u odnosu na površinu i broj stanovnika, Hrvatska se ubraja u razvijenije države Europe. Sam prostorni razmještaj zračnih luka relativno je zadovoljavajući.
Zračni promet razvio se na prihvatljivim pretpostavkama koje su omogućile da raspolažemo s primjerenom mrežom komercijalnih i malih zračnih luka.