Državna brza upoznavanja Slatina Hrvatska

Od niza prekrasnih fotografija koje smo dobili od g. Budinskog odlučili smo se za ovu. Baš kako naziv fotografije kaže, za malo svega. Hvala Jasmine, nagrada stiže. I na kraju, prvo mjesto ovoga tjedna pripalo je g. Josipu Mihiću za ovu vrlo dramatičnu fotografiju izvrsnog usjeva pšenice u borbi s vremenskim neprilikama. Zato uzmite fotoaparate mobitele u ruke, dajte mašti na volju, zabavite se i fotografirajte.

Vaše kreacije šaljite nam na marketing bc-institut. Nagrade vaš čekaju. Uz fotografije vas molimo da napišete vaše ime i prezime, adresu i mjesto stanovanja te naziv fotografije. Dan polja Bc strnih žitarica za istočnu Hrvatsku koji se već tradicionalno održava u Lovasu ovoga je proljeća dugo bio pod znakom pitanja. Na kraju smo se ipak odlučili zasukati rukave te dan polja u Lovasu održati. Ostali smo ugodno iznenađeni posjećenošću, moglo se primijetiti da su ljudima nedostajali ovakvi skupovi, prilike da izmjene iskustva, da čuju novosti u ponudi ili da jednostavno samo popričaju i druže se kao nekada.

Uz stručno predstavljanje Predstojnika zavoda za strne žitarice Bc Instituta dr. Marka Maričevića  ak posjetitelja obišlo je pokusno polje Bc strnih žitarica te se kasnije skupilo u obližnjoj sjenici naših domaćina na zajedničkom ručku.

Bilo je posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva, novinara s televizija i tiskovina, radija te web portala. Zahvaljujemo se domaćinima iz tvrtke Arator d. Ovotjedni pobjednik Miroslav Tušek iz Slatine poslao nam je preko nekoliko izvrsnih fotografija od kojih smo na kraju izabrali ovu. Prekrasan kukuruz, prekrasna zemlja, prekrasno nebo i odličan kadar.

Fotografije nam šaljite na marketing bc-institut. U e-mailu nam napišite vaše ime i prezime, adresu i mjesto stanovanja kako bi vam mogli poslati ili putem naših promotora uručiti nagrade. Odabrati nam stvarno nije bilo lako, na kraju su presudile nijanse. Zahvaljujemo se svima na poslanim fotografijama, u svima smo uživali i svaka je na svoj način lijepa i posebna. Proglašavamo najbolje fotografije prvog od četiri tjedna proljetnog Bc foto natječaja Priroda u boja:.

Apsolutno zasluženo, pobjednik je gospodin Hrvatić iz Đurđevaca koji nam je poslao niz fenomenalnih fotografija od kojih je naš izbor pao na ovu fotografiju. Nastavljamo i ovaj tjedan, budite kreativni, u međuvremenu se zabavite, fotografirajte i šaljite nam na marketing bc-institut. Dana Josipom Kraljičkovićem. Na samom početku goste je pozdravio predsjednik Uprave Bc Instituta, potom su upoznati s najnovijim dostignućima Bc hibridi i sorte u oplemenjivanju ratarsko-industrijskog bilja od strane oplemenjivača i najistaknutijih stručnjaka Bc Instituta.

Zadatak susreta bio je porazgovarati o trenutnom stanju u poljoprivredi, problemima koji proizvođače naše županije muče te pokušati pronaći načine kako Bc Institut može pomoći u rješavanju istih. Izuzetno je važno da se s vremena na vrijeme ovako nalazimo i osluškujemo jedni druge. Na kraju krajeva, jer je to u interesu Bc Instituta, poljoprivrednih proizvođača, županije pa i Republike Hrvatske u cijelosti.

Sam susret bio je vrlo konstruktivan te su napravljeni odlični preduvjeti za poboljšanje suradnje. Već u skoro vrijeme, očekujemo novi iskorak u stvaranju još kvalitetnijih odnosa. Od ponedjeljka, Fotografije nam šaljite na  e-mail:  marketing bc-institut. Svakog ponedjeljka proglasit ćemo tri pobjedničke fotografije te autore nagraditi. Da vidite što je pravi ječam!

Predusjev — kukuruz. Količinu sjemena za sjetvu odredio je koristeći našu novu mobilnu aplikaciju Bc Agronaut. Ovih dana privode se kraju sjetve makropokusa Bc hibrida kukuruza diljem Hrvatske. Posjetili smo neke od naših vrijednih pokusara i suradnika. Izvrsnu dugogodišnju suradnju sa tvrtkom Arator d.

Lovas  nastavili smo i ove godine, tako što smo 8. Pokus Damira Vincetića iz Viljeva je na nedavno održanom sastanku pokusara bio proglašen za najbolje urađeni pokus BC hibrida kukuruza u osječko-baranjskoj županiji tako da mu ni ove godine ne fali motiva. Pokus je posijan Damir Vincetić, Viljevo — Sjetva makropokusa S obzirom na potrebu osnaživanja regionalnih koordinatora kao središta stručnosti i znanja koji će neposrednim djelovanjem u svom okruženju potaknuti planiranje i provedbu regionalnih strategija i projekata, ZRRRH-om, s tom svrhom, postavljen pravni okvir njihovog djelovanja u obavljanju poslova od općeg gospodarskog interesa.

Uveden je mehanizam akreditacije koji će omogućiti transparentno i kontinuirano praćenje kvalitete njihova rada te njihovo uključivanje u sustav upravljanja i kontrole korištenja sredstava ESI fondova.

S obzirom na važnost regionalnih koordinatora za proces programiranja i provedbe regionalne politike, uočena je potreba da se jačanje njihove uloge i unaprjeđenje njihovih kapaciteta potakne sa središnje razine. Upravo je, s ciljem jačanja ljudskih potencijala u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne regionalne samouprave i županijskim razvojnim agencijama za bolju pripremu i provedbu razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz pristupnih fondova Europske unije, odnosno ESI fondova, Ministarstvo pokrenulo potprogram »Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj regionalnoj razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije«.

U svrhu daljnjeg unaprjeđenja strateškog programiranja regionalnog razvoja, uvažavajući preporuke studije »Ocjena sustava strateškog planiranja i mogućnosti financiranja razvoja županija i lokalnih jedinica u kontekstu provođenja politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske«, EIZ, Smjernicama se nastojalo jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave pružiti detaljnije upute za izradu strateških dokumenata. Potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima. Potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.

Status potpomognutog područja stječu jedinice lokalne i područne regionalne samouprave čija je vrijednost indeksa manja od 75 posto državnog prosjeka županije iz I. Osnovni cilj poticanja razvoja potpomognutih područja je ravnomjerniji razvoj Republike Hrvatske i smanjenje zaostajanja tih jedinica za ostalim područjima Republike Hrvatske.

Što je Mudrica?

Na karti 3. Karta 3. Potpomognuta područja na lokalnoj razini. Distribucije JLS-a i stanovništva prema skupinama razvijenosti u Drugo poglavlje Analitičke podloge detaljnije opisuje pojedinosti strateških razvojnih dokumenata i zakona Republike Hrvatske koji određuju upravljanje regionalnim razvojem, uključujući potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima. Fond treba ubrzati društveno i ekonomsko oživljavanje Grada Vukovara s naglaskom na obnovu i izgradnju gospodarstva i prateće komunalne infrastrukture.

Fond ima značajnu ulogu i u objedinjavanju potreba u gradu izradom Plana i Programa te koordiniranjem svih relevantnih sudionika njegove provedbe. Prema utvrđenom Planu i Programu se svake godine iz državnog proračuna na poziciju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspoređuju posebna sredstva za obnovu i razvoj Grada Vukovara. U ožujku U Planu i programu obnove i razvoja Grada Vukovara Područja s razvojnim posebnostima jesu geografska područja koja se prema svojim prirodno-geografskim te društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima mogu izdvojiti od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja.

Tu spadaju npr. Uvođenje kategorije područja s razvojnim posebnostima u Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske Od Brdsko-planinska područja utvrđena su na osnovi dvaju skupova pokazatelja: pokazatelja koji upućuju na brdsko-planinske posebnosti koje ostaju iste na svim razvojnim razinama i pokazatelja čije će vrijednosti s vremenom pokazati razvijaju li se ta područja zahvaljujući razvojnim mjerama.

Zona s primijećenom jačom depopulacijom je širi brdski i gorski pojas istočnog dijela središnje Hrvatske prostor oko Bilogore te zapadne Slavonije prostor Papuka i Krndije. Razlozi su također slaba razvijenost prometne infrastrukture, što dovodi do slabije ekonomske razvijenosti, a uzrok tomu je veća energija reljefa koja onemogućuje laku i jeftinu izgradnju većih prometnih koridora te na taj način posljedično izolira spomenuta područja. Karta 4. Brdsko-planinska područja. U Analitičkoj podlozi prepoznata je problematika depopulacije udaljenih perifernih ruralnih područja koja su suočena s nizom demografskih izazova.

Starenje i iseljavanje su vrlo ozbiljni problemi koji dovode do smanjenja operativnosti u poslovnoj zajednici. Nedostatak odgovarajuće radne snage, kako kvalitativno tako i kvantitativno, može odbiti potencijalne investicije. Udaljena slabije dostupna ruralna područja suočena su s depopulacijom i poteškoćama u zadržavanju dobne strukture pogodne za radnu funkciju te razine usluga i funkcija od općega gospodarskog interesa. Radno aktivno stanovništvo, posebno ono mlado i obrazovanije, iseljava se u potrazi za boljim životnim i radnim prilikama.

Ti su izazovi često povezani s tendencijom koncentracije ljudi u vrlo urbaniziranim područjima, što povećava postojeću neravnotežu u gustoći naseljenosti. Navedene demografske promjene ugrožavaju socijalnu i gospodarsku strukturu perifernih ruralnih područja. To u konačnici može dovesti do »začaranog kruga« i rizika od izumiranja stanovništva u nekim ruralnim područjima.

Često predlagana rješenja temeljena na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama npr. Uvažavajući ove probleme, ustrojeno je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje ima ulogu u osmišljavanju i provedbi mjera demografske politike koje bi pridonijele obnovi i razvoju stanovništva. Ministarstvo ima zadatak pratiti i analizirati demografske trendove i kretanja u Republici Hrvatskoj, posebice promjene u broju stanovnika, prirodnom kretanju stanovništva migracijama i strukturi stanovništva; predlagati mjere usmjerene na porast nataliteta, uravnoteženje dobne strukture, održanje prostorne ravnoteže stanovništva; motiviranja mladih za ostanak u Hrvatskoj, mjere podrške roditeljstvu te mjere usmjerene na usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života; usklađivati rad državnih i ostalih tijela pri ostvarivanju aktivnosti demografskog razvitaka i populacijske politike; predlagati Vladi Republike Hrvatske promjene zakona i drugih propisa iz područja demografske politike te obavljati i poslove usmjerene na podizanje svijesti i edukaciju građana o važnosti demografskih pitanja i revitalizacije stanovništva; pružati potporu lokalnoj i regionalnoj područnoj samoupravi te organizacijama civilnog društva u razradbi vlastitih programa usmjerenih na demografski razvitak.

Indikativna je ugroženost i pojačano pražnjenje pograničnih područja karta 5. Karta 5. Pogranična područja. Otoci uglavnom pripadaju kategoriji područja s razvojnim posebnostima. Republika Hrvatska ima 1. Stalno je naseljeno 47 otoka i poluotok Pelješac, a prema zadnjem popisu stanovništva iz Otoci zauzimaju oko 3.

• moje brze veze Pula Hrvatska;
• !
• domaćice brzih spojeva u blizini Karlovac Hrvatska.
• dating expat Županja Hrvatska.

Ukupna duljina hrvatske morske obalne crte iznosi 6. Naš je najveći otok Cres ,7 km² , najviši je Brač Vidova gora m , najrazvedeniji je Pag, najduži otok je Hvar, a najnaseljeniji je otok Krk. Država u hrvatske otoke prosječno godišnje ulaže više od 1,2 milijarde kuna u izgradnju potrebne temeljne infrastrukture, subvencije i potpore. Nacionalni program razvitka otoka u daljnjem tekstu: NPRO usvojen je NPRO navodi sljedeća načela upravljanja otočnim razvojem: Otoci su razvojno jednakopravni dijelovi Hrvatske.

Otok je sustav koji čine ekosustav otoka, čovjekove proizvodne, potrošne i prometne djelatnosti te društvena zajednica koja na njemu obitava. Održivo i potpuno korištenje otočnog bogatstva. Zahvaljujući svojim komparativnim razvojnim prednostima, otoci se mogu čuvati i očuvati samo ako se koriste u cijelosti i održivo.

Na otocima stoga treba poticati ulaganja koja su ekološki koriste i čuvaju okoliš , gospodarski vraćaju uloženo , tehnološki ostvaruju predviđenu proizvodnju i društveno čuvaju i unaprjeđuju otočnu zajednicu održiva. Otok je razvojna zajednica čiji je razvoj ponajprije briga otočana, a na državnoj i županijskoj razini osiguravaju se tek potrebni institucionalni uvjeti i uključivanje u nacionalne infrastrukturne i suprastrukturne sustave. Bitan je kontinuitet upravljanja razvojem otoka. Nositelji otočne razvojne politike trebaju do kraja ostvarivati programe koje su započeli te dugoročno odabirati, koristiti i mijenjati razvojne instrumente i mjere kojima će korisnike otočnih resursa usmjeravati prema potpunom i održivom korištenju.

Slijedeći ta načela, održivi razvoj osnovni je cilj i svrha upravljanja otočnim gospodarstvom i ekosustavom nositelja otočne razvojne politike. Osnovni je cilj tako određen kao stalno i potpuno, gospodarski, ekološki, tehnološki i društveno održivo iskorištavanje otočnog potencijala.

Usporedba otočne razvojne politike s krovnom regionalnom politikom pokazuje nedovoljnu povezanost i nedostatak vertikalne koordinacije provedbe krovnog i regionalnih zakona. Treba upozoriti da je Postoji određen broj JLS-a koji su i u kategoriji područja s razvojnim posebnostima i u kategoriji potpomognutih područja.

Kao što je istaknuto u Analitičkoj podlozi, među JLS-ovima u kategoriji potpomognutih područja nalaze se samo deset od 45 brdsko-planinskih i tek jedna od 51 otočnog JLS-a. ZRRRH-a uvodi se kategorija urbanih područja. Naime, uočena je potreba da se za pojedine prostore Republike Hrvatske izrade posebni teritorijalni razvojni programi bez obzira na stupanj razvijenosti tih područja.