U skladu sa Sporazumom o partnerstvu, za financiranje aktivnosti kroz mehanizam ITU, odabrano je sedam najvećih urbanih centara u Republici Hrvatskoj s najvećom koncentracijom stanovništva, odnosno gradovi koji imaju više od Urbana područja koja su korisnici ITU mehanizma trebaju definirati smjer svoga razvoja u strateškom dokumentu odnosno izraditi strategiju razvoja urbanog područja. Analiza stanja prikazana u nastavku sastoji se od sažetka ažuriranih informacija i podataka predstavljenih u Analitičkoj podlozi koja je izrađena za potrebe ove Strategije te sažetka nalaza SWOT analize provedene u dva kruga radionica s predstavnicima lokalne i regionalne razine i s članovima partnerskih vijeća nakon osnivanja na temelju Odluka Vlade Republike Hrvatske u veljači U metodološkom dijelu Analitičke podloge Poglavlje 1.
Nalazi SWOT analize pokazuju višeslojnost i kompleksnost niza razvojnih pitanja. To se najviše očituje u ponavljanju određenih tema u analizi SWOT, kao što su imovinsko-pravni odnosi, demografski problemi, nedostatak suradnje i koordinacije. Navedeno potvrđuje važnost određene problematike i naglašava različita viđenja problema kao i mogućih rješenja. S obzirom na to da je često riječ o kompleksnim problemima, potrebno ih je rješavati na više razina i suradnjom ključnih dionika različitih struka.
U proces SWOT analize bili su uključeni prije svega dionici lokalne i regionalne razine te je naglasak stavljen na njihovo viđenje i razumijevanje razvojnih problema s kojima se izravno i svakodnevno suočavaju i kao stručnjaci u svom području i kao građani koji žive na određenom području koji se koriste uslugama javnog sektora.
Ovdje primijenjen pristup razvojnom planiranju poštuje mišljenje krajnjih korisnika i ključnih dionika na lokalnoj i regionalnoj razini. U rad partnerskih vijeća uključeni su i predstavnici nacionalnih institucija te su tijekom rasprava propitivani nalazi SWOT-a kako bi se u što većoj mjeri objektivizirali subjektivni dojmovi lokalnih dionika.
Istodobno, participativnim je pristupom omogućeno da se u proces planiranja uključe nositelji i sunositelji budućih razvojnih mjera na nacionalnoj razini. Postupno se gradio »osjećaj vlasništva nad procesom«, pokrenuti su mehanizmi uzajamnog učenja i produbljivalo se razumijevanje problema kako bi se u buduće mogli što lakše zajednički rješavati.
Učiteljica života - POVIJEST 5 by meridijani-izdavac - Issuu
U nastavku su prikazani podaci i informacije o stanju makroekonomskih kretanja u Hrvatskoj, rezultati analize stanja sa SWOT analizom društvenog razvoja, razvoja prostora i okoliša, gospodarskog razvoja te stanje u regionalnom razvojnom upravljanju. Na kraju su predstavljene nove razvojne koncepcije za lokalni i regionalni razvoj koje mogu obogatiti buduće mjere, aktivnosti, programe i projekte regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Makroekonomska kretanja hrvatskoga gospodarstva od Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Republika Hrvatska je Bruto domaći proizvod po stanovniku za Hrvatsku iste je godine iznosio Nakon šest uzastopnih godina pada gospodarske aktivnosti, hrvatsko gospodarstvo u Pozitivna gospodarska kretanja u Realni se izvoz roba i usluga u Detaljan pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja gospodarstva Republike Hrvatske prikazan je u tablici 1.
Slika 6.
Slika 7. Analizira li se kretanje bruto domaćeg proizvoda za Hrvatsku od Prvo razdoblje je razdoblje prije gospodarske krize, od Okosnica snažnom rastu hrvatskoga gospodarstva do Međutim, priljev izravnih stranih ulaganja u manjoj je mjeri bio usmjeren u sektor razmjenjivih dobara, tako da je potaknuta domaća potražnja ponajprije pridonijela povećanju uvoza. U uvjetima tzv. Hrvatsko je gospodarstvo tako do Slika 8.
BDP po stanovniku u tekućim cijenama prema paritetu kupovne moći, EU 28, Negativna gospodarska kretanja u Hrvatskoj u razdoblju od Zbog produljene recesije realni se BDP od Stabilnost javnih financija ozbiljno je narušena, tako da je deficit opće države tijekom razdoblja od Rastuća je zaduženost javnog i privatnog sektora utjecala na rast bruto vanjskog duga.
Ukupni je bruto inozemni dug iznosio 46,7 milijarda eura krajem prosinca Promatrajući strukturu bruto inozemnog duga, najveći udio u ukupnom krajem U uvjetima visokog deficita i prekomjernog duga opće države, Vijeće Europe je Prema visini BDP-a po stanovniku izraženog u paritetu kupovne moći, Hrvatska se nalazi na samom začelju ljestvice zemalja slika 8.
- za odrasle u Solin Hrvatska.
- ;
- Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja godine.
- mjesto spojeva Samobor Hrvatska;
- .
- online dating regija u Sinj Hrvatska;
- .
Tablica 3. Projekcije osnovnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja, Pozitivne prognoze najvećim su dijelom zasnovane na oporavku domaće potražnje koja je nakon šest godina negativnog doprinosa, u U Vanjska trgovina, prema prognozama EIZ-a, trebala bi i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza. Pozitivan će doprinos imati priljevi iz EU fondova, dok će oporavak profita banaka u inozemnom vlasništvu imati negativan učinak na bilancu plaćanja. U nadolazećem razdoblju očekuje se da će tržište rada slijediti trendove u ukupnom gospodarstvu, s daljnjim smanjenjem broja nezaposlenih i blagim rastom broja zaposlenih koji će se uglavnom generirati u privatnom sektoru.
Kretanje stanovništva. Prema popisu stanovništva iz U Jadranskoj je Hrvatskoj to smanjenje bilo nešto manje izraženo nego u Kontinentalnoj. Prema procjenama, broj stanovnika u godinama nakon popisa nastavio se smanjivati. Prema podacima za Porast broja stanovnika zabilježen je samo u Gradu Zagrebu vidi Prilog 1. Već je dulje vrijeme u Republici Hrvatskoj prisutan prirodni pad.
Stopa prirodnog pada u Prirodni pad u Županija s najvećim prirodnim padom Karta 7. Prosječna starost stanovništva Republike Hrvatske, po gradovima i općinama, Popis Izvor: Stručna podloga za izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske »Demografski scenariji i migracije« Čipin et al. U ovom dijelu treba istaknuti i problem demografskog starenja. Hrvatsko je stanovništvo među petnaest najstarijih svjetskih populacija. Nadalje, udio starijih u ukupnoj populaciji u stalnom je rastu.
Prosječna starost hrvatskog stanovništva na lokalnoj razini prikazana je na karti 7. Uz stopu prirodnog pada i starenje stanovništva, Hrvatska se suočava i s velikim iseljavanjem stanovništva u inozemstvo.
10 godina Centra za e-učenje
U isto vrijeme, stanovništvo iz inozemstva doseljava se u manjoj mjeri nego što se iseljava. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u Republika Hrvatska ima bogatu i raznovrsnu kulturnu baštinu koju prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dijelimo na nepokretna, pokretna i nematerijalna kulturna dobra.
- izvršne usluge upoznavanja u Sesvete Hrvatska.
- crni samci brzi spojevi u Šibenik Hrvatska;
- izlazi s tipom iz Kutina Hrvatska;
- Opći uvjeti korištenja.
- arapsko datiranje u Trogir Hrvatska;
- dating single Poreč Hrvatska;
- usluga seksualnih spojeva Knin Hrvatska;
Registar kulturnih dobara sastoji se od tri liste: Liste zaštićenih kulturnih dobara Z , Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja N i Liste preventivno zaštićenih dobara P. Ukupan broj kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske stanje lipanj Od ukupnog broja nepokretnih kulturnih dobara zaštićeno je 6.
Registar je aktivan sadržaj koji se mijenja i nadopunjuje svakodnevno s obzirom na nove postupke utvrđivanja svojstva kulturnog dobra, reviziju rješenja o zaštiti kulturnih dobara, brisanja iz Registra zbog gubitka svojstava kulturnog dobra te promjene ostalih značajnih podataka o dobrima vidi Prilog 1. Iznimna je vrijednost kulturne baštine na području Republike Hrvatske potvrđena upisom sedam nepokretnih kulturnih dobara u Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a: Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača, Stari grad Dubrovnik, Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, Katedrala svetog Jakova u Šibeniku, Povijesni grad Trogir, Starogradsko polje na Hvaru te Stećci — srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika.
Na UNESCO-ovu je Listu nematerijalne baštine čovječanstva upisano 13 nematerijalnih kulturnih dobara, što čini značajnu bazu kulturno-turističkih resursa odnosno atrakcija: Čipkarstvo u Hrvatskoj, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastavštine, Procesija Za križen na otoku Hvaru, Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, Viteška igra Sinjska alka, Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, Bećarac — vokalno-instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema, Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore, Klapsko pjevanje te Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa.
Najviše sredstava iz županijskih proračuna za kulturu izdvojile su U Kontinentalnoj su Hrvatskoj u pedagoškoj godini U Jadranskoj Hrvatskoj u istom razdoblju bilo je dječjih vrtića i Broj upisane djece po odgojitelju i u Kontinentalnoj i u Jadranskoj Hrvatskoj bio je sedam. Prema broju djece koja dolaze na jednog odgojitelja, najviše odstupaju Krapinsko-zagorska županija s 11 djece na odgojitelja te Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska s po desetero djece.
Ukupan broj odgojitelja u Kontinentalnoj Hrvatskoj bio je U isto je vrijeme u Jadranskoj Hrvatskoj bilo zaposleno 6. U tih je 1. Prema tome, na jednog učitelja bilo je deset učenika. U Jadranskoj Hrvatskoj iste je školske godine bilo osnovnih škola s ukupno Kao i u Kontinentalnoj Hrvatskoj, na jednog učitelja dolazi 10 učenika.
Broj učitelja u Jadranskoj Hrvatskoj bio je Najmanji broj učenika na jednog učitelja je u Ličko-senjskoj županiji, njih osam Prilog 1. Za izračun broja učenika po učitelju Eurostat koristi specifičnu metodologiju vrednovanja ulaznih varijabli i rezultate agregira po specifičnim stupnjevima obrazovanja te Državni zavod za statistiku ne raspolaže usporedivim podacima za Republiku Hrvatsku na županijskoj razini.
Srednjih škola [23] Ako jedna srednja škola obuhvaća nekoliko školskih jedinica različitih vrsta, npr. Vidi također objašnjenje u fusnoti Njih je pohađalo Broj nastavnika [24] Za srednje škole prikazan je broj nastavnika koji predaju u određenoj vrsti škole. S obzirom na to da nastavnik može predavati u nekoliko vrsta škola, npr. Broj učenika na jednog nastavnika u Jadranskoj Hrvatskoj nešto je manji i iznosi šest učenika [25] Prema podacima koje je objavio Eurostat za Za izračun broja učenika po nastavniku Eurostat koristi specifičnu metodologiju vrednovanja ulaznih varijabli i rezultate agregira po specifičnim stupnjevima obrazovanja te Državni zavod za statistiku ne raspolaže usporedivim podacima za Republiku Hrvatsku na županijskoj razini.
U Jadranskoj Hrvatskoj djelovale su srednje škole u kojima je nastavu pohađalo Sustav zdravstva skrbio je Od toga je 2. Prema podacima iz Od 72 bolničke ustanove i lječilišta, devet specijalnih bolnica i pet lječilišta nalazi se u privatnom vlasništvu. Registrirano je ukupno 5.
Obrazac pretrage
Ukupan broj timova opće medicine u punom radnom vremenu te je godine u Hrvatskoj bio 2. Analizira li se broj timova opće medicine na razini županija, vidljive su značajne razlike. Najveći je broj timova u Gradu Zagrebu Potom slijedi Splitsko-dalmatinska županija s timom. Najmanje je timova opće medicine u Ličko-senjskoj 31 i Požeško-slavonskoj županiji 38 Prilog 1.
Hrvatska se s 5,5 bolničkih postelja na 1. Definicije bolnica i njihovih standarda razlikuju se od zemlje do zemlje jer neke zemlje statistički obuhvaćaju samo javne bolnice, a neke taj popis proširuju i na privatne bolnice, a neke uvrštavaju i vojne bolnice OECD, Podaci Eurostat-a odnose se na različiti obuhvat bolnica u različitim zemljama stoga je važno napomenuti da statistika Eurostat-a za Hrvatsku ne obuhvaća privatne bolnice i zatvorsku bolnicu.
Međutim, među županijama postoje velike razlike u broju bolničkih postelja na 1. Najviše ih ima Varaždinska županija, čak 10, S druge strane, najmanje ima Zagrebačka županija, tek 0,78 bolničkih postelja. Čak 14 županija ima broj bolničkih postelja na 1. Na jednu bolničku postelju Daleko više pacijenata po bolničkoj postelji od nacionalnog prosjeka imaju Međimurska 54,23 , Ličko-senjska 49,28 i Virovitičko-podravska 44, Više pacijenata po bolničkoj postelji od prosjeka imaju i Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Šibensko-kninska županija i Grad Zagreb.
Najmanji broj pacijenata po postelji je u Zagrebačkoj županiji 9,32 Prilog 1. Po broju doktora koji rade u stacionarnim ustanovama prednjači Grad Zagreb s 2.
- .
- web stranice za pronalaženje partnera u blizini Vinkovci Hrvatska;
- lezbijska usluga za upoznavanje u blizini Koprivnica Hrvatska;
- Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2021. godine.
- Program događanja:.
- najbolje aplikacije za spojeve grad u blizini Šibenik Hrvatska;
- priključna mjesta u Sisak Hrvatska;
Na začelju liste po broju doktora u stacionarnim ustanovama su Zagrebačka 16 i Ličko-senjska županija Podaci o broju svih doktora medicine u Jedna ih je trećina, preciznije 4. Slijede Splitsko-dalmatinska 1. S druge strane, u Ličko-senjskoj županiji Slična je situacija i kad je riječ o zubnim terapeutima. Njih je 1. Karta 8. Regionalna distribucija bolnica u Republici Hrvatskoj, Izvor: Vehovec, M.
Statistički podaci ukazuju na još uvijek relativno nezadovoljavajući odnos broja liječnika u bolnicama prema broju stanovnika u Hrvatskoj.