Državna brza upoznavanja Pula Hrvatska

Bregana - Obrežje Obavljena akcija nadzora prijevoza putnika, autotaksi prijevoza i prijevoza tereta na području grada Zadra Vlada RH: Usvojeno Godišnje izvješće o radu Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu za HKZP: Primjer dobre prakse korištenja EU fondova U Ministarstvu pomorstva, prometa i infratrukture održana izborna Skupština i Opća sjednica Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta Zamjenik ministra Škrgatić na Vijeću Europske unije u sastavu ministara prometa HAKOM: Započela distribucija Brošure o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu AIN: Željeznička nesreća između kolodvora Opuzen i Rogotin HŽI: Obilježen Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko - cestovnim prijelazima Na graničnom prijelazu Macelj - Gruškovje održana međunarodna bilateralna akcija nadzora cestovnog prijevoza putnika i tereta Inspekcija cestovnog prometa sudjelovala na međunarodnoj multilateralnoj akciji nadzora cestovnog prijevoza putnika i tereta u Mađarskoj Vlada: Usvojena Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi dijela autoceste A2 u k.

Podgorje Bistransko Vlada RH: Usvojen nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju protokola o pristupanju Europske zajednice Međunarodnoj konvenciji o suradnji na sigurnosti zračne plovidbe — Eurocontrol Na graničnom prijelazu Donji Miholjac HR — Dravasczaboltz H održana bilateralna akcija inspekcijskog nadzora cestovnog prijevoza tereta i putnika Vlada: Usvojeno Godišnje izvješće o radu Nacionalnog povjerenstva za olakšice za Godinu U Ministarstvu održan Međunarodne konferencije "Transport i logistika Jugoistočne Europe i Dunavske regije" Vlada RH: Usvojen Godišnji program rada i financijski plan Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu za Vlada RH: Usvojen Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici VLADA RH: Prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, kojim se Zakon o elektroničkim komunikacijama dodatno usklađuje sa zakonodavnim aktima Europske unije.

Vlada RH: Usvojeno Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo za Vlada RH: Usvojeno Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za Okruglom stolu dionika tržišta željezničkih usluga s naglaskom na Slavoniju i važnost luka unutarnjih voda Vlada RH: Usvojen Zakon o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu EU Državna tajnica Nikolina Brnjac na Neformalnom sastanku ministara EU-a nadležnih za promet i energetiku u Tallinnu Ministar Oleg Butković na obilježavanju Dana Istarske županije Ministar Butković na otvaranju preuređene poslovne zgrade Odašiljača i veza OiV Vlada RH: Usvojen prijedlog Odluke prethodne suglasnosti MMPI-a o angažiranju fizičke ili pravne osobe za obavljanje poslova odnosa s javnošću i upravljanja s komunikacijama Održan radni sastanak predstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, upravitelja željezničke infrastrukture i predstavnika željezničkih prijevoznika U Splitu otvorena Konferencija međunarodnog udruženja putničkih brodara "Interferry" Državni tajnik Tomislav Mihotić na konferenciji "Zajedno do EU fondova - za bolju prometnu povezanost" AIN: Zrakoplovna nesreća motorni zmaj Zaprešić Ministar Butković u radnom posjetu Ličko-senjskoj županiji Državna tajnica Brnjac sudjelovala na 3.

Željeznički incident na otvorenoj pruzi između kolodvora Popovača i Kutina, Državna tajnica Nikolina Brnjac u Kini predstavila prometne potencijale Republike Hrvatske Potpisana dva ugovora za razvoj javnog gradskog prometa u Osijeku, ukupne vrijednosti milijuna kuna Sudjelovanje državne tajnice Brnjac na sastanku Vijeća ministara EU nadležnih za promet i telekomunikacije Ministar Butković na okruglom stolu: novi Zakon omogućit će povećanu zaposlenost, veću uporabu taksija, ali i sigurnosti Vlada RH: Usvojen Zaključak u vezi s objavom Javnog poziva za predlaganje kandidata za pet članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti HP: Iznos pojedinačne stipendije studentima Fakulteta prometnih znanosti je Državna tajnica Nikolina Brnjac sudjelovala na Prvi u nizu radnih susreta ministara prometa Hrvatske i Slovenije Potpisan sporazum o integriranom prijevozu putnika Croatia Airlines od 1.

Pula - Croatia

Zimi je sive boje, pa mu odatle i naziv Siva Istra. Širok pojas uz zapadnu i južnu obalu poluotoka sastoji se od vapnenačkih zaravni do  m , nagnutih prema moru. Zaravni su prekrivene zemljom crvenicom, pa se taj dio Istre naziva Crvena Istra. Sredozemna klima Istre postupno, s udaljenošću od mora, prelazi u umjerenu kontinentsku. Srednja zimska siječanj temperatura iznosi 3,5 do 5,5 °C na zapadnoj obali, 2 °C u unutrašnjosti Pazin te —1 °C na Učki. Srednja ljetna srpanj temperatura iznosi 23 do 24 °C na zapadnoj obali, 21,5 °C u unutrašnjosti i 17 °C na Učki.

Godišnja količina oborina kreće se od  mm u zapadnoj Istri do  mm na vrhuncima Učke; unutrašnjost poluotoka prima oko  mm oborina, Ćićarija oko  mm, a Liburnijsko primorje Opatija oko  mm. Najviše oborina, uglavnom kiše, padne u jesen i proljeće. Zbog nepropusnih flišnih naslaga Istra obiluje vodom. Obala je uglavnom nerazvedena, osobito istočna.

Pred zapadnom i južnom obalom leži četrdesetak manjih otoka Brijunsko otočje i dr. Ležišta boksita, kamenog ugljena, cementnoga lapora i ukrasnoga kamena pločasti vapnenac ; dobivanje morske soli Sečovje, Slovenija.

Državna tajnica Nikolina Brnjac u Kini predstavila prometne potencijale Republike Hrvatske

Poljodjelstvo vinova loza, maslina, žitarice, voće i povrće, cvijeće , stočarstvo najviše ovca i koza ; ribarstvo. Osobito je razvijen turizam. Turistički su privlačni i slikoviti gradići u unutrašnjosti Motovun, Grožnjan, Oprtalj i dr. Željeznička mreža Istre Pula—Divača s odvojkom za luku Bršicu nije izravno povezana s hrvatskom željezničkom mrežom, jer vodi preko Slovenije.

Glavne su hrvatske luke Pula i Bršica, a slovenska Kopar. Zračne su luke u Puli i Portorožu Slovenija te manja, turističko-sportska, u Vrsaru.

Maritime and Maritime traffic

Najveći je grad Pula 57  st. Povijest Nalazi koji svjedoče o postojanju prvih stanovnika istarskoga poluotoka potječu iz prapovijesti. Već oko   god. Više je pećinskih nalazišta s mnogo kamenog oruđa iz mlađega paleolitika npr. Romualdova pećina nad Limskim kanalom, Vergotinova pećina kraj Poreča te znatan broj drugih nalazišta iz razdoblja neolitika. Oko Usporedno s pojavom kovina izdvajaju se prve etničke skupine.

Indoeuropski selidbeni val u XI. Izloženi venetskom i ilirskom utjecaju, Histri su živjeli na području od rijeke Reke na zapadu do Učke i rijeke Raše na istoku, uglavnom u gradinama Picugi kraj Poreča, Nezakcij kraj Pule i dr.


  1. Breadcrumb.
  2. spajanje na plaži u Vinkovci Hrvatska!
  3. doba za spojeve Koprivnica Hrvatska.

Na samom sjeveru poluotoka i njegovu kraškom zaleđu bili su Japodi, a istočno od rijeke Raše Liburni. Istra je bila usputna postaja grčkih trgovačkih pomorskih putova. U III. Istra se našla na putu rimskog širenja prema istoku. Rimski je Senat sjeverozapadno od Istre odlučio osnovati Akvileju, strateško uporište za obranu i buduća osvajanja, čemu su se Histri odupirali u II. Do posljednjeg, IV. Otkako su Histrima je oduzet dio zemljišta, nisu se smjeli baviti trgovinom, nisu smjeli nositi oružje ni imati ratne lađe, ali je dio njih u unutrašnjosti poluotoka dugo zadržao znakove svoje posebnosti.

Rimljani su oko U drugoj polovici II. Rimska vladavina donijela je veće promjene, osnovane su naseobine Pola, Tergeste, Parentium iz kojih se romanizacija širila prema unutrašnjosti. Drevni stanovnici Istre nisu u većoj mjeri sudjelovali u Ilirskom ustanku 6—9 , ali se pacifikacijom Ilira dodatno učvrstila rimska vlast u Istri. Razdoblje mira pogodovalo je gospodarskom razvoju: proizvodnja maslinova ulja i vina, uzgoj pšenice, proizvodnja amfora i tkanina, kamenolomi.

Glavnina prometa odvijala se Flavijskom cestom via Flavia od Trsta do Pule te morem duž zapadne obale poluotoka. Zamah je doživjelo graditeljstvo, što je osobito vidljivo u Puli amfiteatar, slavoluk Sergijevaca, Augustov hram i dr. Za prvih seoba naroda Istra je bila pošteđena velikih provala, čak je primala izbjeglice iz Panonije i Norika. Padom Zapadnorimskoga Carstva Na putu prema Italiji, Većih društvenih promjena nije bilo, a o miješanju stanovništva u tom razdoblju svjedoče gotski i germansko-romanski grobovi. Bizant je Gradovi su imali položaj municipija i uživali su samoupravu.

Oni razvijeniji, smješteni na zapadnoj obali, Bizantu su plaćali godišnji namet od zlatnika, dok je cijela srednja i istočna Istra plaćala samo Uspon su tada doživjele gospodarska i graditeljska djelatnost Eufrazijeva bazilika u Poreču, bazilika sv.

Opći uvjeti korištenja

Marije Formoze u Puli. U drugoj polovici VI. Istru je pogodilo nekoliko epidemija kuge. Istodobno je došlo do napada Langobarda te — Papa Grgur I. Kršćanstvo se među doseljenike širilo iz gradova i istarskih biskupskih sjedišta podvrgnutih akvilejskoj crkvi koja je još od polovice VI. No patrijarh Paulin je Gradež i osnovao novi patrijarhat, a oni su postavili novog akvilejskog patrijarha.

Započelo je tada višestoljetno nadmetanje akvilejskih i gradeških patrijarha za metropolitsku vlast nad istarskim biskupima. Langobardi su Istru, istarski su biskupi stali na njihovu stranu i tako došli pod akvilejskoga patrijarha. Kada je Veliki pokorio Langobarde, Istra se nakratko vratila pod bizantsku vlast, a biskupi pod gradeškoga patrijarha.

NORTH VEST 【中古】 NORTH FACE◆ダウンベスト/M/ナイロン/RED/ND/NUPISE 店 【メンズウェア】 【中古】THE :2nd THE STREET

No Franci su porazili Bizant u Italiji i Njihovu učvršćivanju pomogao je gradeški patrijarh Fortunat, a to je crkvi priskrbilo povlašteni položaj pod novom vlašću. Radi obrane istočne granice, Franci su Istru i Furlaniju uključili u Furlansku marku koju su podredili Bavarskomu vojvodstvu. Zbog sukoba starog i novoga poretka, do kojega dolazi i zbog punijeg uvođenja feudalizma te zbog druge slavenske kolonizacije, Velikoga, gradeški patrijarh, istarski biskupi te kapetani gradova i kaštela. Romanski gradovi žalili su se na vojvodu Ivana, franačkog upravitelja Istre, koji im je oduzeo zemlju u gradskom kotaru i na nju naselio Slavene.

Možda neupućeni u nove crkvene povlastice, predstavnici gradova žalili su se i na biskupsku samovolju. Rižanski sabor, koji je bio tek početak sukoba romanskih gradova i germanskih feudalaca, priznao je gradovima samoupravu, ali ne i pravo na okolnu zemlju sa slavenskim stanovništvom. Ono se pak nakon ovoga doseljeničkog vala započelo izrazitije razdvajati na Hrvate i na Slovence, koji su prevladali na samom sjeveru poluotoka.

Aachenskim mirom Franačka je zadržala Istru. Pri podjeli države u Verdunu Nakon njegove smrti, Međutim, nije cijela Istra bila dijelom Svetoga Rimskog Carstva. Prema Konstantinu VII. Porfirogenetu granice Hrvatske sezale su do Labina i rijeke Raše i penjale se planinama prema sjeveru. Hrvatsko brodovlje plovilo je i dalje pa je — Dio Istre zapadno od rijeke Raše pripao je Bavarskoj, On je Rimsko-njemački car Henrik IV. Potom su se kao markgrofovi izmjenjivali članovi njemačke obitelji Eppenstein, Spanheim i Andechs-Meran, dok je Car Henrik II.

Pićan i Pazin, a markgrof Ulrik II. Buzet, Hum, Buje i druge posjede. Međutim, vrhovna feudalna vlast bila je daleko i zbog toga sve slabija. To je dovelo do stvaranja posebnih gospoštija koje nisu bile pod nadzorom istarskih markgrofova. Drugi izdvojeni posjed bila je Meranija, posjed gospode Devinske koja su se kao zastupnici akvilejskoga patrijarha širila po Krasu, a u prvoj polovici XII.

Akvilejska je crkva Odbor za financije i državni proračun. O odboru Djelokrug rada — poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa Odbor ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: — sustav financiranja javnih potreba u Republici Hrvatskoj — državni proračun, završni račun državnog proračuna i fondove — izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenim revizijama — porezni sustav i poreznu politiku — financijske odnose s inozemstvom — devizni sustav — kreditne odnose s inozemstvom — carinski sustav — kreditni i bankarski sustav — državni trezor i riznicu — vrijednosne papire — novčani i monetarni sustav — Hrvatsku narodnu banku — sustav osiguranja imovine i osoba te druga pitanja proračuna i financija — pitanje ustrojstva, djelokruga i načina rada državne revizije i Financijske agencije.

Predsjednica Perić, Grozdana. Potpredsjednik Lalovac, Boris.

Članovi Grčić, Branko. Jankovics, Robert. Kliman, Anton. Lovrinović, Ivan. Makar, Božica.