Da biste mogli upotrebljavati našu mrežnu trgovinu, omogućite JavaScript u postavkama svojeg preglednika. Ako vam je potrebna pomoć pri promjeni postavki preglednika, potražite je na web-mjestu proizvođača preglednika. Kolačići su u vašem pregledniku blokirani. Da biste mogli upotrebljavati našu mrežnu trgovinu, omogućite kolačiće u postavkama svojeg preglednika. Upotrebljavate zastarjeli preglednik u kojem se ne može sav sadržaj pravilno prikazati. Da biste mogli upotrebljavati našu mrežnu trgovinu, preporučujemo da instalirate najnoviju verziju svojeg preglednika.
Ako vam je potrebna pomoć, potražite je na web-mjestu proizvođača preglednika. Informacije Da biste mogli upotrebljavati tu funkciju, u vašem pregledniku moraju biti omogućeni kolačići. Vrt i slobodno vrijeme Kupaonica i sanitarije Kuhinje Željezarija Alat i strojevi Elektrooprema i svjetiljke Grijanje i klima Podne obloge Pločice Boje i tapete Ciscenje i domacinstvo Stanovanje i dekoracije Prozori, vrata i stepenice Građevinski materijali Nautika, automobili i bicikli.
Paket za sasvim bezbrižnu montažu! Više informacija. Besplatan najam prikolice kod veće kupovine! Potrebno je uskladiti pojedinačne zahtjeve raznih korisnika stanovništvo, gospodarstvo, okoliš i pomiriti ih s mogućnostima prirodne, izgrađene i upravljačke komponente vodnog sustava. Slika 1. To je moguće ostvariti cjelovitim pristupom vodnom sustavu i uvažavanjem složenih veza i odnosa između vodnog sustava i svih korisnika u njegovu okruženju. U tom se zajedništvu ne mogu ostvariti sva pojedinačna očekivanja i zadovoljiti svi pojedinačni zahtjevi, ali se o svima treba voditi računa i odluke koje se predlažu i donose moraju biti objektivne, transparentne i društveno prihvatljive.
Budući da se u politici i strategiji upravljanja vodama preklapa niz drugih sektorskih politika zajedno s općenacionalnom makroekonomskom politikom, planski dokumenti za upravljanje vodama imaju multisektorski značaj. Njihova priprema temelji se na planskim dokumentima raznih sektora, koji jasno izražavaju svoja očekivanja, putem iskazanih potreba i pritisaka na vodni sustav. Republika Hrvatska je srednjoeuropska i mediteranska zemlja, smještena između Podunavlja na sjeveru i Jadranskog mora na jugu. Ukupna površina državnog teritorija iznosi Pripadajući zaštićeni ekološko-ribolovni pojas 2 prostire se na daljnjih Državna kopnena granica, dugačka 2.
Državni je teritorij administrativno podijeljen na 20 županija i Grad Zagreb, koji su nositelji područne regionalne samouprave, odnosno gradova i općina, lokalnih samoupravnih jedinica. Društveno-politički okvir u Republici Hrvatskoj promijenjen je u devedesetim godinama prošloga stoljeća nizom povijesnih događaja: osamostaljenjem i Domovinskim ratom, promjenama političkog sustava, pretvorbom i privatizacijom gospodarstva, integracijskim i globalizacijskim procesima.
Te su promjene znatno utjecale na razvoj društveno-gospodarskih prilika u zemlji.
Strategija upravljanja vodama
Posebno teške posljedice ostavio je Domovinski rat, kojemu je Hrvatska bila izložena u razdoblju od godine Procijenjene ratne štete na vodnogospodarskim sustavima ukupno iznose oko milijuna USD. Velika materijalna sredstva, uglavnom vlastita, uložena su i još se ulažu u saniranje ratnih posljedica. Kao posljedica ratnih okolnosti veliki dijelovi državnoga teritorija ostali su onečišćeni minama i drugim opasnim tvarima, što je velika zapreka u oporavku niza područja. Kopnena površina km 2. Grad Zagreb. Ukupno Hrvatska. Hrvatski je sabor proglasio zaštićeni ekološko-ribolovni pojas.
Hrvatska ima 4. Prostorni razmještaj stanovništva izrazito je neravnomjeran, što je rezultat regionalno diferenciranoga gospodarskog razvoja, a ratna je agresija dovela do daljnjeg iseljavanja onih krajeva koji su već prije bili slabo naseljeni i manje razvijeni.
Hidroelektrane u Hrvatskoj
Manju, ali još uvijek iznadprosječnu gustoću stanovništva imaju krajnji istok, zapad i jug, dok je veliki središnji međuprostor, koji čini polovicu državnoga teritorija, u velikoj mjeri demografski i gospodarski osiromašen. Tablica 1. Struktura naselja popis Prevladavaju manja naselja i disperzna naseljenost, na što upućuje i prosjek od stanovnika po naselju. Usitnjenost naselja posebno je izražena u brdskim i planinskim dijelovima unutrašnjosti Lika, Hrvatsko zagorje, Požeština te u Istri.
Veća i koncentrirana naselja karakteristična su za istočnu Hrvatsku, Međimurje i splitsku makroregiju. Posebno se izdvajaju četiri velika gradska središta, glavni grad Zagreb Ostali veći gradovi više od Može se reći da postoji »manjak« srednjih, manjih i malih gradova i naselja 2. U cjelini, Hrvatska se ubraja u slabije urbanizirane zemlje, s udjelom gradskoga stanovništva koje tek prelazi polovicu ukupne populacije.
Punom parom na čvoru Rokići: izvođač radova Strabag ‘ubacio u petu brzinu‘
Posljedica svega navedenog jest nezadovoljavajuća razina društvenog i komunalnog standarda znatnog dijela stanovništva. Demografski podaci, prema posljednjem popisu stanovništva iz godine Podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda BDP 3 najbolje odražavaju krupne promjene u Hrvatskoj tijekom proteklih godina, koje su se odrazile i na vodni sektor. Veliki pad BDP-a dogodio se u prvim ratnim godinama, nakon čega je slijedilo razdoblje gospodarske nestabilnosti. Godina U godini Ostvareni BDP po stanovniku je prema paritetu kupovne moći konstantno rastao u usporedbi s BDP-om ostvarenim u Europskoj uniji, pa je tako primjerice u U usporedbi s prijeratnim godinama, vidljive su promjene i u strukturi proizvodnje, posebice smanjenje primarnih proizvodnih djelatnosti poljoprivreda, industrija , čiji se udio u BDP-u gotovo prepolovio.
Evidentne su velike regionalne razlike u visini BDP-a po stanovniku, koje se kreću u rasponu 1 Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija prema 3 Grad Zagreb. Prema reljefnim obilježjima na prostoru Hrvatske izdvajaju se tri različite prirodno-geografske cjeline: i niski panonski i peripanonski prostor na sjeveru, ii gorsko-planinski prostor u središnjem dijelu, iii jadranski prostor na jugu zemlje.
Sjeverna Hrvatska zauzima rubni dio panonskoga bazena. To je pretežito ravničarsko 80 — m n. Dominiraju izdužene doline rijeka Save i Drave, ispunjene velikom količinom barskog i aluvijalnog sedimenta.
Najniža je istočna Slavonija i Baranja, s prostranim vlažnim poplavnim nizinama i razmjerno suhim i ocjeditim lesnim terasama. Prema zapadu se nizine sužavaju i uzdižu u ravničarski i brežuljkasti reljef koji konačno prelazi u predalpsko sredogorje Hrvatsko zagorje, Žumberak. Prevladava površinsko otjecanje s brojnim rijekama, potocima i jarugama.
On dijeli unutrašnjost od jadranskoga primorja i čini razvodnicu između crnomorskog i jadranskog sliva.
Navigacijski izbornik
Prevladavaju okršene karbonatne stijene s tipičnom krškom hidrogeologijom, tj. Duž površinskih i podzemno-ponornih vodnih tokova stvoreno je mnoštvo kanjona, klanaca, špilja i sedrenih barijera, najmlađih i najosjetljivijih geoloških tvorbi iznimne atraktivnosti. Jadranski prostor također pripada dinarskomu kršu. Čine ga otoci i uzak kopneni pojas, odijeljen od unutrašnjosti visokim planinama. Uzduž područja uočavaju se tri paralelna reljefna pojasa: otočni, priobalni i zagorski. U građi stijena prevladavaju vapnenci visoke čistoće, od kojih su građeni kopneni planinski lanci, poluotoci i otoci, dok niže kopnene zaravni i drage te potopljene zaljeve čine manje otporne i nepropusne naslage fliša i dolomita.
Današnja je obala nastala podizanjem morske razine. Tako je stvorena mogućnost dubokih prodora morske vode u priobalne vodonosnike. Prema pedološkim značajkama, Hrvatska se ubraja u zemlje sa znatnim, ali ne osobito kvalitetnim fondom obradivoga zemljišta. Postoje velike regionalne razlike između panonskog, gorskog i primorskog dijela zemlje. U međurječju Drave, Save i Kupe zastupljena su lesivirana i razne vrste hidromorfnih tala, a u najistočnijoj Slavoniji prevladavaju tla visoke plodnosti crnica, smeđe tlo i lesivirana tla.
U gorskim predjelima uglavnom se pojavljuju razni tipovi smeđih tala. Priobalje i otoci siromašni su obradivim tlima, a najvredniji poljodjelski prostor jesu polja u kršu te tla nastala na flišu, laporu i izoliranim aluvijalnim nanosima. Samo lokalno, ponajprije u Istri, nalaze se dublja tla plodne crvenice. Raspodjela tala prema pogodnosti za obradbu km2.
- provodadžijski grad Solin Hrvatska.
- Svijet Vijaka, Ručnih Alata i Spojne Tehnike - Maček tvornica vijaka Zagreb;
- web stranica za upoznavanje Sesvete Hrvatska!
- samo izlasci u Županja Hrvatska!
Dobra obradiva tla. Umjereno ograničena obradiva tla. Ograničena obradiva tla. Tla privremeno nepogodna za obradbu. Tla trajno nepogodna za obradbu.