EYOF Novi termin vodećeg multišportskog događaja na europskom kontinentu za športaše u dobi od 14 do 18 godina je od Prije odgode očekivalo se da će športaša iz 48 europskih nacionalnih olimpijskih odbora od 6.
- tvrtka za sastanke u blizini Rovinj Hrvatska.
- Croatian Olympic Committee - Another four years for Zoran Primorac.
- Prijavite se;
- međurasno datiranje u Solin Hrvatska?
Na programu su: alpsko skijanje, biatlon, hokej na ledu, snowboarding, skijaško trčanje, skijaški skokovi, brzo klizanje na kratkim stazama, umjetničko klizanje i nordijska kombinacija. Uključivanjem hokeja na ledu za djevojke, Vuokatti je spreman postati rodno najuravnoteženiji športski događaj u povijesti.
Jadran Split; Jadran Grčka, postojbina antičkog olimpizma, ali i država u kojoj su održane prve Olimpijske igre modernog doba, do današnjih dana njeguje na vrlo istančan i osobit način poštovanje prema svakom sudioniku Igara. Dodatno, svaka športašica i športaš koji na Igrama zauzmu do šestog mjesta, u Grčkoj se oslovljavaju s - "olimpionik". Ondje nije potreban više ni jedan daljnji opis, riječ, epitet. Kada se nekoga oslovi s "olimpionik", to je jasan znamen postignuća i športske vrijednosti.
Na drugoj strani svijeta, u SAD-u, jednako je vrednovanje svakog tko se samo kvalificirao za Igre. Oni pak koji osvoje medalju, a posebno onu zlatnu, nerijetko rješavaju pitanje životne egzistencije. To se zove izgrađen sustav društvenih vrijednosti, pa i normi ponašanja. Mi u Hrvatskoj ipak nismo još dosegnuli tu razinu poimanja športaša-olimpijca, premda ne možemo reći da ne slijedimo takav obrazac. Od materijalnog, pa i općedruštvenog vrednovanja svakog pojedinca koji se izborio za nastup na najvećem športskom natjecanju, s naglaskom na one koji su osvojili i kolajnu.
U Hrvatskoj imamo bogatstvo pojedinaca koji su svoj uzvišeni položaj olimpijskog pobjednika, "športskih besmrtnika", nastavili dokazivati godinama, čak desetljećima nakon završetka športske karijere. Vaterpolist Mislav Bezmalinović možda je ponajbolji dokaz tomu. Čovjek koji je bio olimpijski pobjednik Seul, Godine Iz prebogate vaterpolske karijere Mislava Bezmalinovića, trofejima i medaljama optočene, dobro su poznati mnogi detalji osim možda jednog: Mislav je igračku karijeru okončao Kako danas, tako i tada, puno prerano. Ja sam u početku karijere upisao Ekonomski fakultet, te sam Procijenio sam stoga da mi je ipak bolje što prije diplomirati i početi raditi kako bi uhvatio korak u poslu s mojom generacijom koja je već uvelike bila zaposlena - veli naš sugovornik.
Međutim, ma koliko u početku možda kasnio za svojom generacijom koja nije bila u športu, te je već radila, Bezmalinović je, s druge strane, imao i jednu komparativnu prednost. Življenjem, radom u jednom momčadskom športu, timski mu rad nije bio stran, a iskazivao je i evidentne liderske osobine, evidentno iskazane u onom Jadranu koji je Bezmalinović je u toj momčadi koju su činili veliki pojedinci poput Posinkovića, Kržića, Krekovića, Savičevića, nažalost sada pokojnog Vrbičića, pa pojačanja iz Mladosti Bukića i Šimenca bio kapetan, istinski vođa!
Šport donosi nešto što niti jedna druga škola ne daje. Šport vas nauči da se morate boriti, ničega nema bez rada, muke, ništa vam ne pada s neba. Kada sam nakon 20 godina igračke karijere došao do mena- džerske pozicije, bio sam u situaciji voditi ljude donekle na sličan način kao i kada sam bio kapetan. Ovo je, eto, najbolja potvrda kako taj prelazak športaša po okončanju igračke karijere u svakodnevni život, ne mora nužno biti traumatičan, težak.
Završila manifestacija "Otvorite vrata od Božića 2010."
To znatno olakšava kasniji poslovni život — decidiran je Mislav. Nakon igračke karijere odlučno je okrenuo novu stranicu u životu. U toj mjeri da dva desetljeća nije bio ni blizu bazena, udaljio se od vaterpola, u potpunosti posvetio vođenju tvrtke. No, prije pet godina ipak se vratio svojoj športskoj ljubavi; član je Uprave VK Jadran koji ove godine slavi godina postojanja. Vrlo je stoga zanimljiva Bezmalinovićeva ocjena vaterpola iz doba kada je on bio igrač i ovog danas: - U moje je doba bio puno profesionalniji, ma koliko vam to čudno zazvučalo.
Ja sam pripadao generaciji igrača koja je vrlo dobro financijska stajala, silno smo puno trenirali, bili smo zaista stopostotni profesionalci potpuno posvećeni treninzima i utakmicama. Primanja su tada bila puno veća. Tada je, općenito, bilo puno više novca u cijelom športu nego što je to danas — tvrdi.
seksepil: slične riječi i sinonimi |
Javnost u pravilu gleda samo na one izdvojene pojedince, zvijezde koje imaju odlična primanja, pa se zato nerijetko stvara privid sjajnog stanja. Ne treba tako gledati, nego prosjek. Vaterpolo je danas po primanjima u nas na samom dnu, dosta ispod košarke i rukometa. Međutim, s druge strane,vaterpolo je zadržao status akademskog športa. Danas u Jadranu, mi u upravi, nemamo ništa protiv da nam igrači studiraju, dapače - mi ih i potičemo na to, što je donekle ponekad čak i u koliziji s vrhunskim športom. Mislim da je u Hrvatskoj osim vaterpola takav status zadržalo još samo veslanje… Pitamo ga je li mu žao što nije nastupio na OI u Atlanti Za razliku od košarke, mi nismo uspjeli dobiti mogućnost boriti se za nastup na tim za Hrvatsku prvim Igrama.
To je bilo pitanje dužnosnika u hrvatskom vaterpolu. U košarci smo to imali, od Mirka Novosela pa nadalje. A da smo se mi vaterpolisti mogli pojaviti u Barceloni imali bi, mislim, čist put do zlata. Uistinu smo bili moćna reprezentacija.. To je na neki način doprinijelo skorašnjem završetku karijere i prelasku u poslovne vode.
Pojačanje za hrvatsko gospodarstvo… - Nije baš ni jednostavno raditi na otoku, ali mi smo uspjeli i to je silan uspjeh. Mi smo najveći otočki poslodavac uopće u Hrvatskoj. Meni je sve skupa tim draže budući da su i moji korijeni s Brača. Kažemo mu da smo negdje pročitali da su Mislavovi preci bili najbolji ribari u povijesti SAD-a… - Brat mojega djeda bio je pokretač ribolova na losose na Aljasci. Zvao se Nikola Bezmalinović, a kada je postao američki državljanin skratio je ime i prezime u Nick Bez.
Bio je vlasnik velike ribarske flote, ali imao je i zrakoplovnu tvrtku, pa udjele u rudnicima zlata; stekao je uglavnom veliko bogatstvo. U športskom životu postoji osoba s kojom je Bezmalinović na osobit način povezan. Riječ je o Ratku Rudiću. On ga je kao trener uvrstio u momčad za Olimpijske igre u Seulu I koju godinu kasnije životi su nam se opet isprepleli - Ratko je ušao kao savjetnik u vaterpolski klub Jadran i dandanas je član izvršnog odbora.
Družim se sa svojim starim prijateljima i radim nešto dobro za tu djecu. Jadran danas, s plivanjem i vaterpolom, ima gotovo djece. To je velik pogon i nedvojbeno krasna priča. Za kraj ga pitamo kada možemo očekivati opet onako veliki, vrhunski Jadran kakav je bio u njegovo igračko doba? A da će Bezmalinovića biti još u hrvatskom športu daju naslutiti sinovi Danijel 14 koji trenira vaterpolo u Jadranu naravno!
Croatian Olympic Committee
Businessman with a water polo pedigree Water polo player Mislav Bezmalinović was an Olympic winner Seoul, , World Champion, two-time European Club Champion, captain of the first Croatian team on the continental throne after the Croatian independence VK Jadran, , and for at least two decades one of the most successful Croatian businessmen.
He ended his playing career in at the age of only Then he decided to graduate from the Faculty of Economics and get a job. Sport brings something that no other school provides. Sport teaches you that you have to fight, that there is nothing without work, pain, nothing falls from the sky. Prije sto godina u Splitu je utemeljen Olimpijski pododbor; bilo je to dvije godine nakon završetka Prvog svjetskog rata. U splitskoj luci bila je usidrena saveznička flota, a posada ratnog brodovlja u slobodnom vremenu bavila se športom i surađivala s mjesnim športskim društvima i klubovima koji se silno trude da ožive šport i tako bar donekle ublaže ratne posljedice.
Zahvaljujući ovoj suradnji mladi Splićani susreću se i sa dotad njima nepoznatim športovima. Franjo Bučar, predsjednik Hrvatskoga športskog saveza izgarao je u želji da odmah, čim je rat završio, hrvatski športaši sudjeluju na VII. Olimpijskim igrama u belgijskom Antwerpenu Dogovori su trajali nekoliko mjeseci između predstavnika Hrvatskog športskog saveza osnovanog još 5.
Konačno, delegati Hrvatske, Slovenije i Srbije održali su u Zagrebu osnivačku sjednicu Jugoslavenskog olimpijskog odbora Dogovoreno je da mu sjedište bude u Zagrebu, a Franjo Bučar izabran je za prvog predsjednika. Među izabranim odbornicima prvog sastava bio je i Bogumir Doležal iz Splita. Naknadno je Ovaj odbor bio je prvo zajedničko svešportsko tijelo na području tadašnje države. Donesenim pravilima ograničeni su poslovi isključivo na one olimpijske, odnosno na skrb oko organizacije priprema, izbora i nastupanja športaša Jugoslavije na Olimpijskim igrama.
Ostale poslove iz domene športa trebao je voditi Jugoslavenski centralni sportski savez također osnovan Kako bi se provodile temeljne zadaće JOO-a, u većim gradovima nove države osnivaju se olimpijski pododbori sastavljeni od predstavnika svih športskih grana na određenom području. Tako je prvi olimpijski pododbor osnovan u Splitu Odbor je trebao djelovati na području Dalmacije i Crne Gore. U Hrvatskom domu sokolskog društva uvodni referat podnio je Bogumir Doležal, odbornik Jugoslavenskog olimpijskog odbora. U Splitski olimpijski pododbor izabrani su predsjednik dr. Vjekoslav Lavš, potpredsjednik Bogumir Doležal, prvi tajnik prof.
Ivo Oblak, drugi tajnik prof. Ivo Gjino Karaman tenis , Ante Katunarić biciklizam , inž. Egidij Marchi automobilizam , dr. Fabjan Kaliterna nogomet. Gimnastiku je zastupao član Sokolskog društva, jahanje i streljaštvo predstavnik vojske, dok atletika privremeno nije imala svog predstavnika. Tako se kao prvo natjecanje spominje ono u plivanju Skokovi u more tih su godina bili vrlo popularni kod splitske mladeži. Suci koji su vrednovali postignute rezultate bili su prof. Ivo Oblak, inž. Josip Kodl, inž. Mirko Poletti, inž. Frane Bettini i Marijan Petrošić.
Keyword: Olimp
Ova plivačko-skakačka priredba po svoj je prilici bila poticaj za osnivanje prvih organiziranih splitskih plivačkih klubova jer je već Prvi broj tiskan je Urednik je bio Bogumir Doležal. Državni olimpijski odbor U Splitu je naravno organizaciju provodio Olimpijski pododbor. Prvi Olimpijski dan u Splitu održan je Osim športskih priredbi, pododbor je znao organizirati i druge oblike prikupljanja sredstava. Tako je, recimo, Svi splitski klubovi i prijatelji športa rado su sudjelovali u ovim godišnjim akcijama i pomagali njihovo održavanje.
Natjecalo se u biciklizmu, nogometu, gradskoj štafeti, plivanju, potezanju konopa. Čak je održano i natjecanje utrkivanja u vrećama… Drugi Olimpijski dan održan je Nepovoljni vremenski uvjeti samo su djelomično dopustili provedbu programa. Olimpijske igre u Parizu Krajem dvadesetih i početkom tridesetih godina XX.
Iz tog razloga Zadatak ovog Saveza sastojao se u skrbi za sve zajedničke športske poslove osim olimpijskih.
O tome je skrbio Jugoslavenski olimpijski odbor sa sjedištem u Beogradu. Radi neaktivnosti, Dotadašnji olimpijski pododbori uz neke organizacijske promjene nastavljaju djelovati pod nazivom Mjesni olimpijski odbori. Predsjednikom Splitskog odbora imenovan je dr. Povratak sjedišta Saveza u Zagreb bio je pun pogodak. Vrlo aktivno se prikupljao novac radi što masovnijeg odlaska jugoslavenskih športaša na XI. Olimpijske igre u Berlinu Ovaj olimpijski odbor uputio je zamolbu nogometnom savezu Jugoslavije koja je rado prihvaćena, te su se tako u sklopu organizacije Olimpijskog dana u cijeloj državi priredile nogometne utakmice s kojih je sav prihod išao u korist fonda Olimpijskih igara.
U Splitu je mjesni olimpijski odbor Splitski sokolaši u poluvremenima utakmica natjecali su se u štafetnim trčanjima, a odigrala se i odbojkaška utakmica. Sljedeće Olimpijski dan godine Mjesni olimpijski odbor Split Za predsjednika je izabran prof.