Urbana brza upoznavanja u Zagreb Hrvatska

Slaže se da bismo ga mogli mnogo bolje iskoristiti tako da plasiramo gotove proizvode, a ne da eksploatiramo kamen i da ga u blokovima izvozimo. Mogli bismo biti jako poznati u svijeti kao proizvođač kamena. Pogotovo smo poznati po bijelom kamenu, tako da i domaći proizvođači kamenih proizvoda teško mogu doći do kamenog bloka bijelog kamena. Sve se izveze. Naš bijeli kamen najinteresantniji je i vrlo rijedak kamen u svijetu.

Mogli bismo ga čak i više eksploatirati, za što bi trebalo proširiti polja eksplatacije. Bez ikakvih problema ga se po dobroj cijeni može prodati, a naš izbor treba biti gotov proizvod. Hrvatska država je među bogatijima što se tiče bijelog kamena. IT proizvodi za turizam Turizam nije samo prigoda za građevinski, prehrambeni i drvni sektor. Turizam je veliki promotivni i prodajni kanal i za IT sektor. Predsjednik Uprave tvrtke Manas iz Splita, koja zapošljava više od programera i ima u vlasništvu hotel Cornaro u Splitu te niz proizvoda za turizam, smatra da IT sektor i turizam imaju niz dodirnih točaka.

Regionalni sajam poslova

Oba sektora, ako žele nešto značajnije napraviti, moraju poslovati na globalnom tržištu i imati dodanu vrijednost. Da bi se razvio takav proizvod, potrebno je imati jako lokalno tržište za koje se razvija. Dobar primjer je razvoj IT proizvoda za turizam jer takav proizvod ima mogućnost da se razvije i testira na lokalnom tržištu te da postane samoodrživ. To je temelj za dugoročni iskorak na strana tržišta.

Zagreb, grad milijun srca

To je visokovrijedan izvoz jer je općenito trošak razvoja velik, a dobar dio tog troška u ovakvoj situaciji može se pokriti prihodima s domaćeg tržišta. Za iskorak na strana tržišta potrebna je jezična prilagodba softvera te trošak prodaje putem posrednika, sajmova ili specijaliziranih web-siteova. Nakon odbijanja navedenih troškova, veći dio prihoda je neto dobit. Problem kod razvoja softvera jest to što je relativno visoka konkurencija na inozemnim tržištima te je teško prodati proizvod, dok je kod hardverskih proizvoda teži razvoj, a lakša distribucija.

Preduvjet za razvoj većeg broja tvrtki koje se bave IT proizvodima i njihovim izvozom su izvori rizičnoga kapitala koji su spremni uložiti u startupe.


  • Urban Oasis ili zeleno srce našeg doma - Zagrebački inovacijski centar.
  • Turistička zajednica grada Zagreba.
  • lezbijsko podudaranje Velika Gorica Hrvatska!

To se odnedavno događa i na našem tržištu. Bez obzira na to što se kod nas na enorman rast ponude obiteljskog smještaja ne gleda s previše simpatija, izvan Hrvatske sasvim je drukčija percepcija. Rast broja smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj može se pripisati raznim okolnostima, ali se ne može osporiti činjenica da se vidi intenzivan rad i ulaganja domaćina na podizanju kvalitete. Hrvatski obiteljski smještaj prepoznat je u svijetu i nagrađen čak u četiri od deset kategorija na globalnoj razini.

I ove je godine ponovno nagrađen i nominiran u raznim kategorijama. U ukupnim analizama hrvatski je obiteljski smještaj među prva tri u Europi. Hoteli nisu među prva tri jer ih ni nemamo dovoljno, a nisu ni na toj razini. Obiteljski smještaj odrađuje veliku marketinšku ulogu u promociji Hrvatske. Uvijek smo u vrhu i, kad je riječ o obiteljskom smještaju, među tri-četiri zemlje u Europi, unatoč tome što su neke zemlje daleko ispred nas u turizmu.

Dalmatinski pršut s mađarskim potpisom Da ne bi ispalo da smo postali sirovinska baza za razvijene zemlje, u nekim djelatnostima imamo i obrnutih primjera. Jedan je od takvih primjera proizvodnja dalmatinskog pršuta. Radi se o proizvodu s dodanom vrijednosti koji, kao zaštićen proizvod, ima potencijal biti globalni proizvod.

Dalmatinskom i svim ostalim vrstama pršuta u Hrvatskoj prijeko je potreban samo jači maketinško-promotivni pristup; nešto slično što radi menadžment Varteksa otkako je u vlasničku strukturu ušao Nenad Bakić. A da se radi o perspektivnom proizvodu, tome u prilog govori i realizacija niza investicija u moderne proizvodne pogone čiji bi rezultat, uz podizanje kvalitete te ujednačenost kvalitete proizvodnje, trebalo biti i udvostručenje proizvodnje.

Sirovinu, odnosno svježi but, proizvođači dalmatinskog pršuta u najvećoj mjeri osiguravaju u Austriji i Mađarskoj. Jednostavno, pršutar dođe na traku i bira svježe buteve. Jedan od istaknutijih proizvođača dalmatinskog pršuta Mijo Žižić, direktor tvrtke Badanj koja je prije dvije godine realizirala ozbiljnu investiciju u izgradnju i opremanje proizvodnog pogona, priznaje da sirovinu, odnosno svježe buteve, u najvećoj mjeri osigurava iz Mađarske. To su, kaže Žižić, svinje uzgojene u najvećoj mjeri u Hrvatskoj, ali su klaonice u Mađarskoj konkurentnije, pa naši uzgajivači koriste te usluge.

U tijeku je nekoliko ozbiljnih investicija. Mi za sada imamo osiguran plasman u turizmu, koji je naš tihi izvoz. Za jači iskorak u nekom razdoblju trebat će nam veća ulaganja u marketing i promociju. S kvalitetom naših pršuta nema problema.

One koji se odluče sreću potražiti u trećim zemljama dodatno koče administrativne i političke barijere, poput dvostrukog oporezivanja u Americi ili carinskih ograničenja u Kini. Zato najčešće svoju priliku traže u Europskoj uniji, i, naravno, u susjedstvu, među zemljama CEFTA-e, što je jeftinije i najjednostavnije zbog blizine i nepostojanja jezičnih i kulturoloških prepreka.

U nadolazećem razdoblju izvoz na pojedina tradicionalna izvozna tržišta bit će teži zbog neizvjesnosti glede globalne trgovine i slabljenja ekonomskih aktivnosti u nekim od glavnih hrvatskih trgovinskih partnera. Kako predviđa Europska komisija, usporit će se rast izvoza u razdoblju do S obzirom na navedene okolnosti, neki domaći izvoznici morat će se fokusirati na traženje novih tržišnih niša.

Crno-bijelo potkrovlje u Zagrebu oduševljava odličnim rješenjima

Vjerni susjedima i starim partnerima Robna razmjena Hrvatske s tržištem Europske unije u Brojke pokazuju da je znatna robna razmjena ostvarena i s Austrijom, Mađarskom i Francuskom, a minimalna s Danskom, Irskom, Estonijom i Portugalom. Robna razmjena s trećim zemljama u Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u U Izvoz u Srbiju u Nakon ulaska Hrvatske u EU, od Iznesena statistika iz Prema podacima DZS-a, lani je u zemlje članice EU izvezeno robe u vrijednosti 10,6 milijardi eura, odnosno 5,6 posto više nego u Istodobno, u zemlje izvan Unije izvoz je skočio za šest posto, na 4,8 milijardi eura.

Mala zemlja na tržištu velesila Prilike za malu Hrvatsku i njene izvoznike svakako su velika tržišta, ponajprije Amerike, Kine i Rusije. Sadašnja vrijednost hrvatske trgovinske razmjene s tim zemljama, s obzirom na ogroman potencijal koje kao svjetske gospodarske sile imaju, samo je kap u moru. Podaci pokazuju da u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom u Što se tiče izvoza u ukupnom iznosu izvoza Hrvatske, SAD zauzima deveto mjesto 2,35 posto , a u uvozu Vrijednost trgovinske razmjene dviju zemalja u Iz Hrvatske u Ameriku najviše se izvoze lijekovi, oružje revolveri i pištolji te proizvodi od aluminija.

Da se stvari pomiču nabolje, pokazuju i posljednje statistike prema kojima je izvoz u Ameriku u prvoj polovini Pozitivan trend veseli, ali zbog dvostrukog oporezivanja i viznog režima ovo potentno i izazovno tržište još je uvijek nedostižno brojnim hrvatskim tvrtkama. Postojeće kumulativne porezne stope u SAD-u destimulirajuće su i koče intenziviranje gospodarske suradnje.

Za zemlje koje nemaju potpisan sporazum sa SAD-om, sve tri stope poreza po odbitku iznose 30 posto, zbog čega su naše tvrtke nekonkurentne u odnosu na tvrtke iz zemalja koje su potpisale sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Posebno to u nezavidan položaj stavlja hrvatske IT tvrtke koje su u znatnijoj mjeri prisutne na američkom tržištu.

U prilog poboljšanju gospodarske suradnje dviju zemalja ne ide ni uvođenje američkih carina na pojedine prehrambene proizvode iz Europske unije, koje obuhvaća i manji dio proizvoda iz Hrvatske, no to bi, procjene su Ministarstva gospodarstva, trebalo imati vrlo ograničen utjecaj na našu zemlju jer je riječ o proizvodima koji se ne izvoze u SAD u znatnim količinama. Kako Kina i njeno gospodarstvo te standard stanovništva snažno rastu, ovo tržište je prilika za rast izvoza hrvatskih tvrtki pojedinačno, ali i za rast izvoza na nacionalnoj razini. Na drugom po veličini svjetskom gospodarstvu, Hrvatska se za sada ne može pohvaliti velikim brojkama.

Trgovinska razmjena između dvije zemlje u Kina je drugi po veličini vanjskotrgovinski partner EU, a Hrvatska je, nažalost, među članicama Unije koje najmanje izvoze u tu zemlju. Točnije, samo Cipar i Latvija prema Kini ostvaruju manju vrijednost robnog izvoza. Za sada se iz Hrvatske u Kinu najviše izvozi bukovo drvo čini oko 25 posto ukupnog izvoza , vatrogasna vozila, preše za oblikovanje proizvoda od gume ili plastičnih masa, mramor i travertin.

Za Hrvatsku je Kina značajna i zbog broja turista koji dolaze iz te zemlje, a kojih je iz godine u godinu sve više. Rusija je oduvijek bila izazov za hrvatske tvrtke, posebno farmaceutsku industriju i graditeljstvo. Do uvođenja sankcija robna razmjena između dvije zemlje kretala se oko 1,5 milijardi američkih dolara godišnje i Rusija je, prema tim pokazateljima, zauzimala visoko mjesto na ljestvici vanjskotrgovinskih partnera.

Primjerice, u No, nakon uvođenja sankcija, robna se razmjena između dvije zemlje prepolovila i u Nakon stabilizacije ruskoga gospodarstva, došlo je i do stabilizacije gospodarskih odnosa između Hrvatske i Rusije, pa je u Hrvatska u Rusiju najviše izvozi lijekove, kemijske proizvode, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova, a do uvođenja sankcija u strukturi hrvatskog izvoza pojavili su se i neki drugi proizvodi, naročito poljoprivredno-prehrambeni, što se najvećim dijelom odnosilo na izvoz mandarina i drugog voća i povrća.

Rusija je značajno tržište za neke velike tvrtke poput Podravke, koja u tu zemlju izvozi više od 50 godina te za Plivu koja je izvozila i za vrijeme sankcija jer lijekovi nisu bili obuhvaćeni embargom. Austrijanci i nizozemci najveći ulagači Tko i koliko ulaže u Hrvatsku? Među prvih 20 zemalja iz kojih je najviše investirano u Hrvatsku dominiraju države EU; samo četiri nisu članice Unije.

ZAGREB, CROATIA 🇭🇷 CREEPY TUNNEL, CITY EXPLORATION and BORDER CROSSING!

Od Najveći investitori bili su Austrija 4,29 mlrd. Hrvatska se još uvijek bori da priljeve izravnih stranih ulaganja povrati na razinu koju je imala prije velike gospodarske krize. Rezultati istraživanja atraktivnosti tržišta za izravna strana ulaganja, koje je za Iz našeg okruženja najbolje se plasirala Srbija na Hrvatska se našla tek na Od trećih zemalja, prema iznosima direktnih stranih ulaganja u Hrvatsku prednjače Švicarska, potom slijede Rusija, BiH i Turska.

Rusija je od Izravna ulaganja Kine u Hrvatsku u razdoblju od No, ovi podaci nisu sasvim potpuni. Primjerice, kineske tvrtke Lenovo d. Ali zato znamo da je kineska tvrtka Camel grupa uložila u Rimac Automobile 30 milijuna eura, točnije 27 milijuna eura u Rimac Automobile i tri milijuna eura u bicikle Greyp. Izravna ulaganja SAD-a u Hrvatsku za razdoblje od Iznos izravnih američkih ulaganja u našu zemlju, nažalost, nije sasvim objektivan jer se ulaganja registriraju prema zemljama iz kojih dolaze.

Najbolji primjer za to bila je akvizicija Plive koju je obavila američka farmaceutska kompanija Barr. To ulaganje nije bilo registrirano kao ulaganje iz SAD-a, nego iz Nizozemske jer se preuzimanje obavljalo putem Barrove tvrtke u Nizozemskoj. Kamo izvoze drugi i tko u njih ulaže?

Najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Njemačka je za većinu članica Unije država u koju se najviše izvozi, ali i iz koje se najviše uvozi. Uz snažna gospodarstva, pojedine države, baš kao i Hrvatska, najviše izvoze u susjedne zemlje. Također, Njemačka je među zemljama iz kojih u druge članice Unije dolazi najviše direktnih stranih ulaganja. A kamo izvoze i tko ulaže u velika gospodarstva?

Anđelina Svirčić Gotovac

Što se tiče direktnih stranih ulaganja, najviše je nizozemskih, a potom slijede luksemburška, američka i britanska. Francuskoj su top izvozne destinacije Njemačka, Belgija - Luksemburg, Italija, Španjolska, a najviše investicija dolazi joj iz Nizozemske, Velike Britanije i Švicarske. Šonje: Trebamo mnogo veća porezna rasterećenja koja će potaknuti ulaganja. Nedavno ste dobili nagradu za ekonomskog analitičara godine.

Koliko vam to znači i koliko su inače ekonomski analitičari prihvaćeni u društvu — slušaju li vas oni koji bi trebali? Mnogo mi znači jer u izboru sudjeluje veliki broj poduzetnika i menadžera, a nagrada nosi ime Gorazda Nikića kojeg sam dobro poznavao i s kojim sam u drugoj polovici devedesetih godina surađivao i mnogo raspravljao o pitanjima tečaja i monetarne politike.

Mislim da su ekonomski analitičari u društvu prilično dobro prihvaćeni, prije svega zahvaljujući našim medijima.