Takvi pojačani partnerski programi primjenjuju se kako u tehničkim poslovima npr. Posebno se ističe značaj prostora knjižnične zgrade kao infrastrukture za programe i fizičko okupljanje korisnika i značaj marketinga, kako bi programi koje knjižnica nudi bili vidljiviji kod nositelja političke vlasti, aktera u lokalnoj zajednici i najširoj javnosti.
Nove upravljačke vještine. Od ih godina upravljačke tehnike i alati razvijeni prvenstveno za privatni sektor ulaze i u neprofitni, uslužni sektor, od kojeg se traži učinkovitost u trošenju proračunskih sredstava. Alati i tehnike knjižničnog marketinga postaju potrebni u upravljanju i poslovanju knjižnicom, naročito kako bi svojim djelovanjem postala vidljivija kod donositelja političkih i financijskih odluka, kao i kod najšire javnosti. Velike promjene doživjele su i vještine potrebne za vođenje narodnih knjižnica, pa se traže vještine lobiranja, utjecanja na donašatelje političkih odluka i političke vještine.
Tome treba dodati i činjenicu da se u suvremenom društvu značajno mijenja i uloga knjižničara - od osobe koja prikuplja izvore informacija i znanja prema osobi koja poučava i pruža informacije, uz potrebu svojeg stalnog stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja. Uz stručna znanja knjižnično osoblje usvaja niz novih znanja i vještina, npr. Novi koncepti upravljanja. Koncept učeće organizacije eng. The Learning Organisation jedan je od alata koji i knjižnicama može omogućiti snalaženje u promjenjivoj i nestabilnoj okolini i turbulentnim društvenim promjenama.
Učeća organizacija novi je upravljački koncept u ekonomiji u kojoj je znanje ključni proizvodni resurs, a cjeloživotno učenje imperativ. Umjesto da se zbog financijskih restrikcija zatvaraju mali knjižnični ogranci po selima i gradskim četvrtima, u Danskoj se počeo širiti koncept tzv. Open libraries , koje funkcioniraju bez knjižničara, mnoge od njih 24 sata svaki dan u tjednu. Korisnici se njima služe samostalno, sami zadužuju i razdužuju knjige, slažu ih ugrubo na police, koriste računala, skenere i printere, a sve pomoću tzv.
Top-Rated Images
U takve knjižnice knjižničar dolazi povremeno, a opskrbljene su video-nadzorom. Vandalizmi su rijetka pojava. Ovaj koncept rezultat je nalaženja rješenja da se korištenjem novih tehnoloških rješenja i navika korisnika u uslugama samoposudbe ne zatvore male, ruralne ili kvartovske, često nerentabilne knjižnice. U mnogim knjižnicama primjenjuju se i drugi koncepti upravljanja preuzeti iz korporacijskog sektora, npr.
Prema programu britanske vlade u modernizaciji lokalnih vlasti primjenjuje se metoda mjerenja uspješnosti poslovanja eng.
- ŽUPANIJSKE KOMORE!
- pola priključka u Zagreb Hrvatska?
- ?
- Grad Koprivnica"!
- središnja web mjesta za pronalazak u Osijek Hrvatska.
- biseksualna brza druženja Osijek Hrvatska.
- ;
Performance management , koja uključuje i knjižnične usluge. Britanska knjižničarska za-. Već odustajanje od naziva knjižnica upućuje na utjecaj prevladavajućeg utjecaja konzumerističkog stila života i na knjižnice koje po arhitekturi i proizvođenju atmosfere doživljaja, iskustva, uzbuđenja sve više sliče trgovačkim centrima. Konkretno, radi se o lancu knjižnica u jednom dijelu Londona, koje funkcioniraju kao dio komu-. Uspješni pojedinci su cjeloživotni studenti: predavanje. Koprivnica, 3. Ovi primjeri inovacija u uvođenju novih usluga, otvaranju prema novim korisničkim skupinama, kreativnoj suradnji između knjižnice i drugih unutarsektorskih i izvansektorskih ustanova i institucija, implementaciji novih tehnologija za poboljšanje i proširenje knjižničnih usluga, kako bi se zadovoljile potrebe korisnika, redefiniranje uloga knjižničnog osoblja, kako bi se bolje služilo korisnicima uključujući i kreativne knjižnične poduku i programi za korisnike te pronalaženje novih načina kako bi knjižnične zbirke ili knjižnične prostori bili korisniji — sve to ukazuje da knjižnice mogu inovativno koristiti svoju infrastrukturu prostorne i kadrovske kapacitete, zbirke i tehnologiju za stvaranje novih ili dodatnih rješenja za podizanje kvalitete socijalnog standarda u svakodnevnom životu svojih korisnika te u krajnjoj liniji za utjecanje na pozitivne društvene promjene.
Koprivničkoj knjižnici nagrade i priznanja dodijeljena su za inovativnost u: I otvaranju knjižnice potpuno novim korisničkim skupinama — osobama oštećena vida, marginaliziranoj etničkoj zajednici Roma te novim dobnim grupama maloj djeci ; II novim suradničkim odnosima s udrugama Udrugom slijepih, Udrugom Roma i ustanovama pedijatrijskim ordinacijama i zdravstvenim stručnjacima u lokalnoj zajednici ; III popularizaciji novih oblika pismenosti - rane i obiteljske pismenosti; multikulturne pismenosti; IV novim oblicima poduke, tj.
- područja za upoznavanje u Virovitica Hrvatska.
- broj djevojke za izlaske Slavonski Brod Hrvatska?
- priključite se večeras u blizini Nova Gradiška Hrvatska.
- besplatne web stranice za lezbijke u Križevci Hrvatska?
- PREDSTAVNIŠTVA?
- web stranice za starije osobe u blizini Bjelovar Hrvatska.
- milijunaš izlasci Solin Hrvatska;
Potreba prepoznavanja promjena i kretanja u suvremenom društvu i neposrednom okruženju u kojemu knjižnice djeluju polazište je ne samo za inventivnost i inovativnost knjižnica, nego i za budućnost opstanka knjižnica u društvu. Ono što se danas prepoznaje kao inovativno u knjižnicama je doprinos u rješavanju društvenih problema, angažman u podupiranju kvalitete života u neposrednom okruženju i društvu općenito. No kao takvi slabo smo prepoznati u društvu, pa je potrebna jača, organiziranija i sustavnija promocija i zagovaranje proaktivne uloge knjižnica u društvu.
Goulding, Anne. Public libraries in the 21st century: defining services and debating the future. Aldershot: Ashgate Publishing Company, Gorana Tuškan, Gradska knjižnica Rijeka gorana. Prema podacima iz U takvoj situaciji, povećavanje raznolikosti izvora prihoda nameće se kao logično rješenje, međutim povlači za sobom i brojna pitanja. Diversifikacija izvora prihoda u ustanovama kulture sve je češće dio političkog diskursa, odnosno načini kako bi se zaobišle zakonom predviđene odgovornosti osnivača ustanova.
Gradska knjižnica Rijeka Kampanja je bila Svezak Najintenzivniji dio kampanje ostvarivan je tijekom četiri mjeseca — od službenog medijskog pokretanja kampanje trodnevnim događanjima na Korzu u središtu grada povodom Međunarodnog dana pismenosti 8.
Međunarodni znanstveni skup Bijela Hrvatska u Zadru
U tom je vremenu ostvarena i najveća javna i medijska potpora kampanji te prikupljen najveći dio doniranih sredstava. Nekoliko je ključnih aspekata pridonijelo uspjehu kampanje: anga Stalno je na pripremanju kampanje bio angažiran tim od pet zaposlenika knjižnice, koji su svi ujedno bili polaznici dvogodišnje edukacije iz menadžmenta u kulturi, koju je organiziralo Ministarstvo kulture a provodio prestižni DeVos Institute of Arts Management iz SAD-a. Naravno, svi uključeni obavljali su i svoje redovne poslove te je pripremanje i provođenje kampanje bio dodatni zadatak.
Međutim, pritom smo naučili koliko je zahtjevan i opsežan posao organiziranja takve fundraising kampanje te smatramo kako je potrebno u knjižnicama provesti i organizacijske promjene te predvidjeti radna mjesta za osobe koje će biti educirane i posvećene isključivo prikupljanju sredstava za ostvarenje pojedinih programa i ciljeva knjižnice. U tijeku pripreme kampanje oko Knjižnice se okupio značajan broj mladih kreativaca koji su odlučili volonterskim radom pomoći realizaciju kampanje — od izrade vizualnog identiteta, web stranice, angažiranosti na društvenim mrežama, medijske kampanje, fotografiranja, snimanja videa s potporom poznatih Riječana, pisanja kratke priče o bibliobusu, posjeta vrtićima do dežuranja na štandu na Korzu.
Temeljem uloženih sati i kreativnih proizvoda, procjenjujemo da je doprinos volontera u ovom slučaju vrijedan oko tisuća kuna. I naposljetku — ključan preduvjet za uspjeh kampanje svakako je edukacija. Iako smo i ranije imali iskustva sa sponzorima, kampanju ovog dometa nismo radili te je potpora dvoje iskusnih savjetnika iz spomenutog DeVos Instituta, koji su pratili naše pripreme, sugerirali prilagodbe, ohrabrivali u provedbi, bila iznimno važna.
Poznavanje osnovnih pojmova i procesa fundraisinga velika je pomoć pri planiranju i realizaciji takvih kampanja. Ovom prilikom istaknuli bismo četiri faze procesa realizacije odnosa ustanove s donatorima, prema DeVos Institute of Arts Management: 1. Izviđanje prospecting — tko su donatori? Koje tvrtke ili pojedinci podupiru ciljeve ili aktivnosti slične našima? Kultivacija cultivating — kako ćemo pristupiti potencijalnim donatorima i pridobiti njihovu podršku za naše konkretne ciljeve?
Ova faza može trajati vrlo dugo i važno je različitim postupcima doći u vidokrug potencijalnim donatorima, imati priliku prezentirati im svoje ciljeve i potrebe. Neposredan osobni kontakt ima bolje rezultate nego strogo formalna obraćanja od ustanove prema tvrtkama. Pitanje solicitation — trenutak u kojem potencijalnom donatoru postavljamo konkretan zahtjev za konkretnu potrebu.
Njegovanje odnosa stewardship — održavanje odnosa s donatorima, neovisno o tome hoće li ponovno donirati. Primjerice, redovitim kratkim izvješćima o aktivnostima ili postignućima, pozivnicama na razna događanja ili pak posebnim uslugama možemo održavati odnose s donatorima, pobrinuti se da ostanemo u njihovom vidokrugu, što može uvelike olakšati traženje potpore za neke buduće potrebe.
Stoga, možemo zaključiti — naš glavni cilj je ostvaren. Cilj koji smo postavili bio je preambiciozan za hrvatsku gospodarsku realnost, naše neiskustvo i nisku kulturu doniranja. S druge strane, prikupljeni iznos nije zanemariv, imajući u vidu da su veći dio uplatili građani. Također, javna i medijska potpora koju su Knjižnica i bibliobus dobili tijekom kampanje, vrlo emotivni izrazi podrške korisnika, pozitivna priča koja se izgradila, dali su nam do znanja da smo na pravom putu.
- Hrvatska gospodarska komora.
- agencije za provodadžije Poreč Hrvatska?
- dijamanti u Metković Hrvatska.
- domoroci u blizini Kutina Hrvatska?
- Postanite ugovorni partner Hrvatske pošte i tako ostvarite određene pogodnosti.?
- uni dating Trogir Hrvatska.
- Hrvatska pošta - Kontaktirajte nas i postanite naš ugovorni partner.
Osim bibliobusa, kroz kampanju smo dobili vrijedno iskustvo i nova saznanja, primjerice: - Kultura doniranja u Hrvatskoj vrlo je niska. Razlozi tome su brojni — javni sektor financira se iz velikih poreznih davanja, gospodarski trenutak je težak, privatni sektor očekuje da je kroz velike poreze dao doprinos društvu, neke druge aktivnosti poput sportskih ili nekih elitnijih kulturnih događanja atraktivnije su i nude veći marketinški potencijal sponzorima i donatorima nego što to mogu knjižnice.
Iako smatramo da se knjižnice kao javne ustanove trebaju financirati iz javnih proračuna, postoji prostor i potreba za senzibilizaciju poslovnog sektora za potporu knjižnicama. Takav posao zahtijeva posvećenost, mnogo vremena, dobru umreženost, prikladne ljudske resurse. To nije posao koji se radi usput ili povremeno. Ukoliko želimo dobre rezultate, odnosno kontinuirane potpore programima i ciljevima knjižnice, potrebno je organizacijskim promjenama osigurati ljudske resurse koji će se baviti isključivo.
Kontaktirajte nas i postanite naš ugovorni partner
Dobar institucionalni marketing, odnosno kontinuirana izgradnja imidža ustanove u javnosti kao javnog servisa od povjerenja koji je potreban građanima i koji ostvaruje rezultate izuzetno je važan u regrutiranju podrške novih donatora ili sponzora. Kada govorimo o diversifikaciji izvora prihoda u ustanovama koje se financiraju iz javnih proračuna, valja se također zapitati i o odgovornosti osnivača u ostvarivanju ciljeva ustanova te o odnosu koji osnivači imaju prema ustanovama koje odgovorno financijski posluju i koje ostvaruju dio prihoda iz drugih izvora.
Svjedoci smo kako ti odnosi u različitim sredinama mogu biti posve različiti. Prilike za veću raznolikost izvora prihoda narodnih knjižnica postoje, no valja se posvetiti izgradnji kapaciteta ustanova za njihovo korištenje. Mali korisnici u novom bibliobusu.
Literatura: Poslovanje i usluge narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj u godini Zagreb, DeVos Institute of Arts Management. Danas je dostupno mnogo različitih izvora financiranja — od EU fondova, različitih fondacija, natječaja tvrtki, programa stranih veleposlanstava, različitih mogućnosti za ostvarenje vlastitog prihoda knjižnica — no nije svaki od izvora prikladan.
Što je inovativno u reviziji knjižničnog fonda? Odgovoriti se može na dva načina. Revizija nije ništa inovativno i novo, u knjižničarskoj struci postupak je propisan i definiran zakonskim propisima. Drugi odgovor je da cjelokupan postupak revizije može biti vrlo inovativan i kreativan zato jer je svaka knjižnica zasebna cjelina, knjižnični fond ni jedne narodne knjižnice nije u potpunosti isti, može biti vrlo sličan, ali je u svakoj jedinstven i u nijansama se razlikuje od knjižničnog fonda druge narodne knjižnice. Jer potrebe i zahtjevi korisnika, kao i stupanj razvijenosti i demokratičnosti svake lokalne zajednice odražavaju se u fondovima narodne knjižnice koja u toj zajednici djeluje.
Svjesni činjenice da će put do konačnog broja s te zadnje liste biti dug i kompliciran, krenuli smo in medias res. Plan revizije knjižničnog fonda razmatrao se na svim razinama, na organiziranim sastancima ili pojedinačnim susretima i dogovorima. Cilj je bio donijeti realan, precizan i detaljan plan koji definira sve potrebne postupke i faze revizije.
Svezak 18 by Ljiljana Vugrinec - Issuu
Slijedilo je osnivanje povjerenstava za reviziju, za otpis i određivanje rokova za provođenje revizije u fazama. Prvi korak bio je izlučivanje fonda na svim lokacijama kako bi se što više pročistile police i na njima ostala građa u dobrom stanju, odnosno građa koju želimo zadržati. Uz to, iskoristili smo priliku i za sređivanje prostora, promjenu rasporeda, premještanje i čišćenje polica, bojanje zidova, u čemu je intenzivno sudjelovalo tehničko osoblje Knjižnice. Timovi za izlučivanje građe krenuli su s radom, brojčano najviše na Odjelu za odrasle u Središnjoj knjižnici, s obzirom da je najveći i s najvećim brojem jedinica knjižnične građe koje su smještene na tri različite lokacije: slobodan pristup građi na samom Odjelu, spremište u samoj zgradi i tzv.
U izlučivanju građe sudjelovali su djelatnici koji rade s korisnicima i koji su u prilici svakodnevno preporučiti naslov, ponuditi ili pronaći traženu građu. U procesu izlučivanja vrlo često javljale su se dvojbe oko toga treba li neki naslov predložiti za otpis, ako da, koliko primjeraka ostaviti u Knjižnici, koliko u drugim knjižnicama u Zadru i okruženju.