U Turkmenistanu, Mandžuriji i Kini još i danas se može naći u divljem stanju. Postoje samooplodne i stranooplodne sorte marelice, pa je za stranooplodne potreban odgovarajući oprašivač. Marelici najbolje odgovara umjereno kontinentalna klima. Rano cvate pa često strada od kasnih proljetnih mrazova. Osim mraza, za cvijet su štetni hladni i vlažni vjetrovi te nagla promjena temperature.
Cajkama gurao pištolj u usta: Pjevaj mamicu ti je***!
Stoga za nju treba birati zaštićene položaje. U kontinentalnim ju je krajevima dobro posaditi uza zid ili kuću koji će je štititi od sjevernih vjetrova. Važno je da u rano proljeće nema velikih promjena temperature zraka koja, nažalost, može povećati mogućnost pojave apopleksije ili padavice. Bolest počinje naglim sušenjem jedne ili više grana, da bi na kraju propalo čitavo stablo. Još uvijek nema zadovoljavajuće podloge za marelicu, što dovodi do teškoća u uzgoju i širenju ove atraktivne voćke.
27.12.2016.
U Hrvatskoj se marelica još uvijek najviše cijepi na sjemenjak džanarike. Ta se podloga odlikuje velikom genetskom raznovrsnošću i nije dovoljno podudarna s marelicom koja zbog toga često strada od padavice. Stoga ju je bolje cijepiti na sjemenjake šljiva bijelog ploda na većoj visini od tla 80 do čak cm jer se pokazalo da manje strada od padavice. Sjemenjak badema također se može rabiti za sušna tla bogata fiziološki aktivnom vapnom, no zbog slabije podudarnosti marelice i badema obvezno se mora rabiti sorta marelice Luizet kao međupodloga.
Zanimljiva podloga je Marianna 8. Ovdje će biti izdvojene dvije sorte kasnije cvatnje pogodne za uzgoj u kntinentalnim područjima podložnima češćoj pojavi proljetnog mraza. U mediteranskom dijelu Republike Hrvatske izbor sorata može biti puno širi. Ova je sorta podrijetlom iz Mađarske, o čemu svjedoči i njezin naziv. Ističe se kasnom cvatnjom, samooplodna je i dozrijeva u prvoj dekadi srpnja.
Plod je srednje krupan do krupan, okruglasto-koničnog oblika i narančasto-žute boje s crvenim krugovima prosječne težine 48 do 50 g. Meso je sočno i čvrsto. Slatko-kiselog je okusa s izraženom aromom. Kanadska sorta koja se odlikuje kasnom, pa je manje pogađaju proljetni mrazevi.
Premda se navodi da je samooplodna, bolje rađa kada ima oprašivače. Dozrijeva krajem lipnja. Dobre je i redovite rodnosti i pokazuje otpornost na trulež plodova i donekle na padavicu. Osrednje je bujna, a plod je srednje krupan slatkastog i bogatog okusa. Koštica se lako odvaja od mesa. Zahtijeva oko h temperature ispod 7° C:. Za dobijanje aromatičnih plodova dobre kakvoće potrebno je što bolje osvjetljenje krošnje pa je vaza dobar izbor na većim okućnicama. Za manje okućnice preporučljiv je vretenasti grm.
Rodni izbojci marelice. Rodni izbojci marelice slični su rodnim izbojcima šljive, breskve i nektarine.
- dating web mjesta u Đakovo Hrvatska;
- Hrvatske novine br. 62?
- Radio Vallis Aurea.
- Navigacijski izbornik.
- Wikipedija:Izabrane godišnjice/sve;
- aplikacija za upoznavanje u Bjelovar Hrvatska.
No, svi dulji jednogodišnji izbojci mješovite rodne šibe nisu uvijek rodni kao na breskvi i nektarini, nego jedan dio njih ima samo vegetativne pupove. Na mješovitim se rodnim šibama prvo otvaraju cvjetovi iz pupova smještenih na donjem dijelu izbojka, a zatim oni iz srednjeg i gornjeg dijela.
Zbog toga je bolje da voćka ima dulje mješovite rodne šibe jer će cvatnja dulje trajati i kasnije završiti pa je veća vjerojatnost da će neki cvjetovi izbjeći proljetni mraz. Marelica stvara i dosta kratkih rodnih šiba, a mogu se naći i svibanjske kitice koje nisu dugovječne kao na trešnji. Pravodobnim povijanjem mladica treba izbjeći oštre kutove grananja kako se u račvama grana ne bi zadržavala voda i stvarala trulež. Širi kutovi grananja omogućuju bolju osvijetljenost krošnje, a i pridonose dobroj kakvoći plodova.
Iskoristio bezvlašće '91. za prvo ubojstvo
Rezidbu u mirovanju treba obavljati samo ako je nužno i to što kasnije u proljeće kako bi se odgodilo kretanje vegetacije i smanjila opasnost od pojave padavice. Pinciranju mladica u početku rasta radi izolacije vrhova i zaustavljanja rasta nepoželjnih mladica u prvim godinama treba dati prednost u odnosu na rezidbu u mirovanju koja ima samo dopunsku ulogu. Česta je pojava jakih vodopija koje treba odstraniti u početku rasta.
Ponekad se one mogu uporabiti za popunjavanje praznih dijelova krošnje ako se na vrijeme poviju. Koliko god je moguće, krošnje treba oblikovati povijanjem i pinciranjem mladica u vegetaciji kako bi se izbjegla proljetna rezidba i tako smanjila opasnost od padavice. Rezidba marelice u rodu mora se redovito obavljati želimo li dobiti više plodova dobre kakvoće.
Također je važno potaknuti dobar vegetativni rast kako bi voćka stvorila što više duljih mješovitih rodnih šiba koje imaju dulje razdoblje cvatnje, pa lakše izbjegavaju proljetne mrazove. Ako nema dovoljno mješovitih rodnih šiba, rezidbom u mirovanju za rod ostavlja se jedan dio kratkih rodnih šiba, premda su plodovi koji se zameću iz njihovih cvjetova sitniji i lošije kakvoće. Svibanjske kitice imaju najslabiju rodnost, pa se mogu odstraniti.
Sve veće rane obvezno treba zaštititi voćarskim voskom ili drugim pripravkom za premazivanje rana kako bi se spriječila pojava smolotočine i truleži te smanjila mogućnost pojave padavice. U vegetaciji, obično u svibnju ljetnom rezidbom treba odstraniti sve vodopije, a osobito one koje izrastaju na vrhovima grana. Ljetnu rezidbu treba ponoviti još koji put u vegetaciji na bujnim stablima koja rastu na plodnom tlu i imaju dovoljno vode kako bi voćka zametnula više cvjetnih pupova.
Tako će rezidba u mirovanju izostati, što je i najbolje rješenje zbog opasnosti od padavice. Marelica se ubraja u skupinu plodova s naknadnim dospijevanjem, kao i breskva i nektarina. No, da bi imala dobru aromu, marelica također mora dospjeti na stablu pri čemu, pa se teško transportira. Stoga je pravo vrijeme berbe kompromis između tvrdoće pogodne za transport i okusa. Treba brati plodove s potpuno razvijenom zlatno žutom ili narančastom bojom. Na lagani pritisak prsta moraju se malo ulegnuti. Miris im mora biti dobro izražen.
Plodovi sa smežuranom površinom, ulegnućima ili tragovima nagnječenja su prezreli i brzo propadaju, pa ih treba što prije potrošiti.
Prilog broja: Uzgoj koštičavih voćaka na okućnici | Gospodarski list
Pretvrdi, svijetlo žuti ili zelenkasto žuti plodovi su nezreli, pa ih treba ostaviti na stablu još koji dan da dozriju. To će se dogoditi vrlo brzo, pogotovo ako je većina plodova pobrana, pa treba paziti da ne propustimo razdoblje kad uđu u optimalnu fazu zrelosti. Trešnja je rasprostranjena u listopadnim šumama zapadne Azije i srednje i južne Europe. Drvo trešnje je cijenjeno u drvnoj industriji zbog lijepe teksture, pa se koristi za izradu finog namještaja.
Dugo su za trešnju postojale samo bujne vegetativne podloge što je ograničavalo suvremen uzgoj, a uzgoj na malim okućnicama činilo nemogućim. Srećom, danas se, zbog stvaranja slabo bujnih podloga, trešnja može uzgajati i na maloj okućnici u obliku vretenastog grma. Zajedno sa selekcijom podloga, stvarane su i sve bolje sorte, pa ih ima i samooplodnih.
Produžena im je i sezona dozrijevanja, što je sve zajedno donijelo pravu revoluciju u uzgoju trešnje. Za uzgoj stranooplodnih sorata potrebna je sorta oprašivač koja mora biti pomnjivo oodabrana jer je oplodnja moguća samo između točno odabranih sorata. Trešnja može rasti u područjima sa srednjom godišnjom temperaturom zraka između 10 i 17 °C.
Ima male zahtjeve za zimskim mirovanjem pa sokovi kreću već nakon sume od do sati s temperaturom zraka nižom od 7 °C. Uspješno se uzgaja i u područjima sa mm oborina godišnje, ali one moraju biti dobro raspoređene. U vrijeme dozrijevanja plodova ne odgovara joj kišno vrijeme jer plodovi raspucaju. Do prije dvadesetak godina za trešnju nije bilo većeg izbora podloga. Najčešće se cijepila na sjemenjak divlje trešnje, a na suhim tlima s dosta fiziološki aktivnog vapna uporabljivala se rašeljka.
Od rašeljke je oplemenjivačkim radom stvorena podloga St. U istraživačkoj stanici East Malling u Engleskoj Godine Kako su obje podloge još uvijek prebujne za sadnju na manje razmake, oplemenjivački rad je nastavljen.
Prilog broja: Uzgoj koštičavih voćaka na okućnici
Danas postoji više vegetativnih podloga za trešnju od kojih se ističu slabo bujna Giesela 5, Ma X Ma 14 i druge. Njemačka bujna sorta krupnih plodova intenzivno crvene boje.
Meso ploda je crvene boje, vrlo čvrsto i izvrsne arome i kakvoće. Stranooplodna je pa joj obvezno potreban oprašivač. Dozrijeva početkom lipnja. Tolerantnija je na raspucavanje plodova uslijed kiše. Bujna sorta koja prirodno stvara gustu piramidalnu krošnju. Kasnije ulazi u rod, ali daje redovit i obilan prirod. Plod je velik, okruglasto — srcolikog oblik i tamno crvene boje kožice. Meso je takđer tamno crvene boje, čvrsto, sočno, aromatično, slatko-kiselog okusa.
Dozrijeva u drugoj dekadi lipnja. Kanadska samooplodna sorta srednje bujnosti i dobre rodnosti. Stvara dijagonalno pružene grane pravilnog rasporeda, pa se lako oblikuje u sve uzgojne oblike. Plod je velik, okruglasto — srcolikog oblika, intenzivne žarko crvene boje. Meso je crvene boje, hrskavo, tvrdo, vrlo ukusno.
- speed dating preko 30 u blizini Vukovar Hrvatska;
- ?
- Pobjegao iz Jugoslavije nakon silovanja.
- .
- agencija za upoznavanje Nova Gradiška Hrvatska.
- .
Srednje je otporna na raspucavanje uslijed kiše. Trešnja prirodno oblikuje etažnu piramidu, pa je ovaj uzgojni oblik najpogodniji kada se trešnja uzgaja na bujnim podlogama. Želi li se izbjeći jače zasjenjivanje donjih dijelova krošnje, etažna se piramida može zamijeniti popravljenom piramidom.
Zbog slabo bujnih podloga za trešnju, kao što je podloga Giesela 5, i na manjoj se okućnici može uzgajati više sorata. Najpogodniji uzgojni oblik jest vretenasti grm.